Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
<< 1 2 3 4 >>

Članci

Mikrobiološko suzbijanje plamenjače u vinogradu
Ekološka poljoprivreda, definirana posebnim Zakonom (u našoj zemlji prvi je zakon usvojen još u siječnju 2001. godine) i pratećim Pravilnicima, nastoji svim gospodarski i društveno opravdanim metodama smanjiti negativne posljedice kemijsko-tehnoloških mjera i time spriječiti onečišćenje okoliša. Uvođenje biološke zaštite samo je jedna od vrlo značajnih mjera kojima se značajno smanjuje ili potpuno nadomjesti uporaba kemijskih sredstva za zaštitu bilja.
Pročitaj više...
Suzbijte pepelnicu u jabukama!
Globalnom promjenom klime mjesečne temperature zraka rastu za 1° do 5°C u odnosu na višegodišnje prosjeke, a prosječna vlažnost zraka je tijekom najtoplijeg ljetnog razdoblja porasla s očekivanih 60-65 % na 80-90 %. Oborine su pritom vrlo nejednoliko raspoređene (često u kratkom razdoblju padne neočekivano velika količina oborina, a zatim slijede dulja bezkišna razdoblja).
Pročitaj više...
Mogućnosti i ograničenja suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima
U mnogogodišnjim prosjecima na području središnje i SZ Hrvatske godišnje bilježimo približno 800 mm oborina, od čega više od 400 mm pada tijekom aktivnog razdoblja vegetacije voćnih nasada i vinograda. Iz tih se razloga tlo u rodnim višegodišnjim nasadima uglavnom između redova održava zatravnjivanjem i višekratnom košnjom tijekom godine, a unutar reda korovi i samoniklo bilje suzbija se mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida.
Pročitaj više...
Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća)
Pročitaj više...
Prilog broja: Lijeska – od sadnje do berbe
Lijeska (Corylus spp.), u odnosu na ostale voćne vrste, posljednjih godina bilježi najveći rast u količini deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza. S evidentiranih 4 137 ha proizvodnih površina lijeska je četvrta voćna vrsta po zastupljenosti u RH. Većina proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Najzastupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu.
Pročitaj više...
Krvave uši u nasadima jabuke
Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).
Pročitaj više...
Najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja u skladištima
Trulež plodova (Monilinia spp.) je najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja plodova u skladištima i/ili hladnjačama. Na plodovima oštećenim bilo kojim načinom (štetnici, ptice, tuča, vjetar i dr.) zaraze su učestalije, a štetnost povećana.
Pročitaj više...
„Crvljivost“ lukovičastog povrća tijekom jesensko-zimskog razdoblja
Krajem proljeća 2018. u različitim je medijima objavljena vijest o značajnim štetama od uzročnika „crvljivosti“ češnjaka koju su zabilježili tržni proizvođači u Slavoniji, unatoč tome što su poduzeli preporučene mjere aplikacije dopuštenim insekticidima. Nažalost, zbog globalnih klimatskih promjena protekla je zima 2017./18. značajno odstupala od očekivanih vrijednosti prema izmjerenim oborinama i prosječnim temperaturama zraka (vidi Tablicu 1.), pa je moguće da se uzročnici crvljivosti zimskog lukovičastog povrća razvijaju već tijekom siječnja (npr. češnjakova muha).
Pročitaj više...
Najčešće bolesti kupusnjača (2)
Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)
Pročitaj više...
Prilog broja: Čuvanje voća nakon berbe
Ne čuvaju se svi plodovi jednako dobro. Općenito je pravilo da se plodovi suptropskih i tropskih voćaka čuvaju kraće od onih koje rastu u hladnijim područjima, premda i tu ima izuzetaka. Npr. agrumi su suptropske voćke, ali se pojedine vrste mogu dobro čuvati nekoliko mjeseci. S druge strane, trešnja nije suptropska vrsta, ali se može čuvati svega nekoliko tjedana i to u posebnim uvjetima. I među sortama unutar pojedine vrste može biti znatnih razlika. Tako se ljetne sorte jabuka mogu čuvati kraće od jesensko zimskih sorata. Naravno, i među jesensko-zimskim sortama možemo naći izuzetke čija je skladišna sposobnost slabija. Voće koje ne mora dozrijeti na stablu čuva se dulje od onog koje mora dozrijeti na stablu, ali samo ako se pobere u odgovarajućem stanju zrelosti.
Pročitaj više...
Prilog broja: Stolne sorte grožđa
Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.
Pročitaj više...
Crna mrljavost i muhine točkice na jabukama
Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.
Pročitaj više...
Ne podcijenjujte crnu pjegavost na vinovoj lozi!
S blagdanom Svetog Vinka i kod početka rezidbe, mnogi vinogradari početkom kalendarske godine mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti. Naime, za razliku od većine drugih ekonomski značajnih bolesti vinove loze skriveno razdoblje (inkubacija) uzročnika crne pjegavosti traje bitno duže, pa premda primarne zaraze bilježimo u rano proljeće, prave posljedice od ovog patogenog mikroorganizma vidimo tek krajem naredne zime.
Pročitaj više...
Prilog broja: Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu
Suvremeni svijet suočen je s gorućim problemom klimatskih promjena. Klimatski ekstremi, poput čestih suša i poplava, izrazito niske odnosno visoke temperature, nanose velike štete poljoprivredi. Od početka industrijalizacije količina CO2 u atmosferi je 40% viša, a ostali staklenički plinovi značajno zagrijavaju atmosferu. Poljoprivreda ima veliki potencijal kao neposredni izvor obnovljive energije. To se prije svega odnosi na poljoprivrednu biomasu, čije je iskorištavanje jedan je od načina sprječavanja klimatskih promjena.
Pročitaj više...
Bolesti i štetnici ukrasnih tuja
Neke drvenaste ukrasne vrste (npr. smreka, šimšir, divlji kesten, tuja i dr.) zadnjih godina postaju sve češći predmet biljnog zdravstva, te se njihovo održavanje u budućnosti bez izravnih mjera zaštite vjerojatno više neće provoditi.
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.