Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama.
<< 1 2 3 4 >>

Članci

Prilog broja: Ljetna zaštita voćaka
Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Pročitaj više...
Zvjezdasta pjegavost – „nova“ opasna bolest jabuke
Pretplatnik posjeduje mali voćnjak blizu planine Ivančica na oko 500 m nadmorske visine sa starim sortama jabuka (božićnice i mušancika). U srpnju i kolovozu već počinje otpadati lišće na jabukama, suši se, a plodovi su mali i smežurani. Ako koji plod ostane, nema dobar okus i ne dozrije. Posušeno lišće izgleda kao da je spaljeno, a do jeseni stabla nemaju niti jedan list. Navedeno se dogodilo protekle dvije godine. Jabuke nije tretirao, a cijepljene su 1955. na divlju jabuku. Također ga zanima postoje li kakvi zamjenski dostupni preparati koje može kupiti bez položenog tečaja o upotrebi pesticida?
Pročitaj više...
Prilog broja: Paprika – od sjetve do berbe
Paprika je uz rajčicu i krastavac najčešće uzgajana vrsta plodovitog povrća kod nas. Ima višestruku upotrebu. Može se konzumirati svježa u tehnološkoj i fiziološkoj zrelosti ili prerađena sušenjem, mariniranjem i pečenjem. Budući da se radi o termofilnoj vrsti, uzgoj na otvorenome, ali i u zaštićenim prostorima započinje sjetvom za proizvodnju presadnica. Uzgojem iz presadnica osigurava se dovoljno dugo vegetacijsko razdoblje na otvorenom za postizanje zadovoljavajuće kvalitete i prinosa.
Pročitaj više...
Zašto grinje šiškarice postaju sve štetnije?
Dana 12. prosinca 2015. godine u Parizu je protiv globalnog zatopljenja postignut “povijesni sporazum za spas planeta Zemlje”, kojim je 195 država prihvatilo uvjete za smanjenje razine zagrijavanja atmosfere ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Osim općeg povećanja razine svjetskih mora i nestanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posljednjih desetak godina zbog globalnih klimatskih promjena rastu štete od nekih kategorija neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji. Pored kukaca od ostalih štetnih organizma životinjskog podrijetla najveće gubitke u hortikulturnom uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo, rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) bilježimo od grinja!
Pročitaj više...
Godišnji program zaštite breskvi i nektarina
Koštičave voćne vrste, među kojima su vrlo raširene breskve i nektarine, napada više od 90 uzročnika bolesti i približno 300 različitih štetnih organizama životinjskog podrijetla (uglavnom kukaca). Ipak, u našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća (Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća (Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia).
Pročitaj više...
Prilog broja: Suvremena tehnologija proizvodnje krumpira
Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka i jedna od najraširenijih namirnica na svijetu. Danas je krumpir na četvrtom mjestu kao uzgojna biljka iza riže, pšenice i kukuruza. Suvremena proizvodnja krumpira zahtijeva puno tehnoloških operacija i primjenu suvremene mehanizacije. Samo tako se određene radne operacije (priprema tla, sadnja, navodnjavanje, gnojidba, zaštita i berba-vađenje) mogu obaviti pravovremeno i kvalitetno. Konkurencija na tržištu je nemilosrdna. Troškove proizvodnje krumpira treba svesti na minimum (cca. 0,80 kn/kg) kako bi se uz kvalitetu, količinu i kontinuiranu opskrbu tijekom cijele godine opstalo na tržištu.
Pročitaj više...
Širenje kalifornijske štitaste uši
Početkom 1930-ih godina kalifornijska štitasta uš se proširila većinom hrvatskih voćarskih područja (osim nekih dijelova jadranske obale), a već nakon drugog svjetskog rata u nekim je krajevima zabilježeno sušenje tisuće stabala voćaka zbog njena prekomjernog množenja (npr. u Međimurju, Prekmurju). Najviše su tada bili napadnuti jabuka, kruška, crveni i bijeli ribiz, glog te japanska dunja. Podizanjem novih jabučnih nasada niskih stablašica i redovitim suzbijanjem tehnoloških štetnika tijekom vegetacije, od sredine 1970-tih godina značaj i štetnost kalifornijske štitaste uši u hrvatskim voćnjacima opada.
Pročitaj više...
Možemo li se odreći bakarnih fungicida u vinogradarstvu!
Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.
Pročitaj više...
Krastavost i suha trulež u skladištu krumpira
Proizvođači krumpira ove jeseni dojavljuju štete na gomoljima tipične za vruće i suhe proizvodne sezone, a među njima su najčešće uzročnici krastavosti i suhe truleži gomolja.
Pročitaj više...
Štetni organizmi u uzgoju špinata i matovilca
Među lisnatim povrćem koje uzgajamo u jesenskom razdoblju špinat (Spinacia oleracea) i matovilac (Valerianella locusta) omiljeni su zbog nutritivno-zdravstvenih vrijednosti. Špinat iz skupine “lobodnjača” je vrlo bogat dušikom, a matovilac iz grupe «odoljena» kao vrsta podrijetlom iz livadne flore ima veću hranidbenu vrijednost od salate.
Pročitaj više...
Zadnje zaštite i skladištenje mrkve
Različiti načini proizvodnje u kontinentalnom i mediteranskom području omogućuju opskrbu tržišta svježom mrkvom tijekom cijele godine, a opskrbu industrije sirovinom od sredine ljeta do kasne jeseni. Naprednija obiteljska gospodarstva usvojila su tehnologiju i mehanizaciju prilagođenu robnoj proizvodnji svježe mrkve za ljetnu potrošnju ili ljetnu sjetvu za jesensko skladištenje i zimsko trženje mrkve.
Pročitaj više...
Kupusna “bijela mušica” i štetne gusjenice
U proizvodnji povrtnih kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja osobito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.
Pročitaj više...
Prilog broja: Uspješna berba grožđa
Početak berbe ovisi o mnogim okolnostima među kojima su najvažniji stupanj zrelosti i zdravstveno stanje grožđa, te vremenske prilike u razdoblju berbe. Vrijeme berbe grožđa je u neposrednoj vezi s nastupanjem pune zrelosti, a stupanj zrelosti grožđa se može ocijeniti po njegovom vanjskom izgledu. No, najbolji način je na osnovu kemijskog sastava mošta, odnosno određivanjem sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH vrijednosti mošta dobivenog od reprezentativnog uzorka grožđa. Berba grožđa je vrlo odgovoran posao, jer i o načinu berbe ovisi kvaliteta budućeg vina.
Pročitaj više...
Šimširov moljac se širi na nova područja
Prije godinu dana upozoravali smo na novog nametnika šimšira, a već proljetos navedeni štetnik prijeti potpunom propadanju ovog popularnog ukrasnog grmlja u mnogim dijelovima središnje Hrvatske. I ovom prilikom donosimo savjete za njegovo prepoznavanje i poduzimanje mjera zaštite!
Pročitaj više...
Drugačiji pristup suzbijanju pepelnice
Sredinom zadnje dekade travnja zbroj prosječnih temperatura zraka mjereno od 1. studenog 2014. dostignuo je u našoj najsjevernijoj vinogradarskoj regiji vrijednost 1.100°C (Međimurje, lokalitet Trnovčak, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti rajnski rizling), te od tada očekujemo skriveni razvoj pepelnice iz prezimljujućih zimskih plodišta. Tome će osobito pogodovati sve moguće kiše tijekom svibnja!
Pročitaj više...
<< 1 2 3 4 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.