Zadnjih 5 pitanja i odgovora

1.
O rakiji komovici se govori kao ljekovitoj za mnoge bolesti, pogotovo u pučkoj medicini. Koliko je istine u tim pričama i u kojim bolestima pomaže?
Vinski alkohol (komovica) s ostalim tvarima nastalima tijekom prerade u rakiju pruža zdravstvenu učinkovitost ako se pije u ljekarničkim količinama, ili se masira bolesni dio tijela. Zapravo, komovica ubrzava i regulira rad srčanog mišića koji povećava optok krvi te pospješuje cirkulaciju, posebice perifernih organa (noge, ruke). Komovica prepečenica tradicionalno se koristi za obloge na reumatična mjesta ili pri visokoj tjelesnoj temperaturi. Pijenjem manjih količina rakije ubrzava se kolanje krvi u organizmu, pa tako povoljno djeluje na metabolizam čovjeka. Oblaganjem bolesnih mjesta krpom namočenom u komovicu snižavamo tjelesnu temperaturu (lokalno), krv brže cirkulira, a time dovodimo više hranjiva lokalnom tkivu gdje se također koncentriraju bijela krvna zrnca (leukociti) koja uklanjaju infekcije. Od komovice, odnosno vinskog destilata, spravlja se tzv. medicinski vinjak (cognac medicinalis) koji i službena medicina preporučuje kao pomoćno ljekovito sredstvo pri kardiovaskularnim bolestima (infarkt). Ta ljekovita svojstva komovice mogu se povećati dodavanjem ljekovitih trava ili šumskih plodova, i to na tri načina. Konzerviranjem nekih plodova (ribiz, primjerice) u rakiji, dodatkom ljekovitih trava (droga) ili pečenjem rakije s dodatkom ljekovitih trava.
M. Zoričić, dipl. ing.

Komentiraj
2.
Vino je ostalo slatko i ima okus jabučne kiseline. Dva puta smo ga pretočili, a prije pretakanja smo dodali vinobran, ali je još uvijek mutno. Što treba napraviti da vino ne bude mutno i slatko?
S obzirom na uvjete u prošloj vinogradarskoj godini, nije čudno da vrenje u vinu nije došlo do kraja, pogotovo ako se nisu koristili selekcionirani kvasci i hrana za kvasac. Zamućenje u vinu je vjerojatno uzrokovano nedovoljnim taloženjem mošta ili radom octenih ili mliječnih bakterija u vinu. Od tuda potječe i “okus na jabučnu kiselinu” za koju pretpostavljam da se radi o octenoj kiselini (hlapivoj kiselosti). Kako riješiti problem? Mutno vino je potrebno izbistriti s bentonitom. Jedno od sredstava je Pentagel koji se dodaje u vino u dozi od 15 – 25 g/100 l vina, ili Bentonit super koji se dodaje u dozi od 60 – 130 g/100 l vina. Sredstvo se priprema na način da se otopi u 10 puta većoj količini vode i ostavi da bubri 10 – 12 sati. Nakon toga se višak vode ocijedi, a želatinozna masa se dodaje u vino. Bistro vino je potrebno otočiti s taloga nakon 2 tjedna. Ukoliko je moguće, vino bi bilo dobro i filtrirati. Nakon toga je potrebno zasumporiti vino sa 100 ml/100 l vina Sumpovinom (5%- tnom otopinom sumporaste kiseline) ili s 10 g/100 l vina Vinobrana. Nažalost, nakon toga vino će ostati slatko, ali redovitom kontrolom slobodnog sumpora trebalo bi ostati stabilno. Kako se ovo ne bi ponavljalo, potrebno je u vrenju mošta koristiti selekcionirani kvasac i hranu za kvasac koji možete kupiti u svim poljoprivrednim apotekama.
Marin Mihaljević Žulj, dipl. ing. agr.

Komentiraj
3.
Koje vino može biti misno i koje sorte se biraju za njegovu proizvodnju?
Misno vino je ono koje služi ili koristi u bogoslužju i crkvenim obredima, znači u svetoj misi ili euharistiji (gozbi zahvalnici). Misno vino mora biti prirodno, dobiveno bez postupaka koji bi kompromitirali njegovu uzvišenu vrijednost, a proizvedeno od vinove loze. Prirodnost vina u svetoj misi određena je na temelju novoga crkvenog Zakona 924. članka 3. Kodeks kanonskog prava govori o tome: “Vinum debet essere naturale de genimine vitis, et non corruptum”. (Vino mora biti prirodno, bez postupaka koji bi narušili njegovu uzvišenu vrijednost).
Analizom i utvrđivanjem kakvoće misnog vina bavi se međunarodna grupa stručnjaka (enologa, profesora teologije, svećenika, povjesničara i specijaliziranih novinara) koji se okupljaju u kući Brina (casa Brina), kulturnom centru vinogradarsko-vinarskog posjeda Bova u Astiji, pokrajina Pijemont. Spomenuta grupa stručnjaka okupila se 1987. g. i od tada donosi sud o misnim vinima, kako bi ona mogla ući u tu kategoriju. U Hrvatskoj za služenje mise koriste se razne vrste vina, mahom iz područja župe. I u drugim zemljama je slično. U posljednje vrijeme prevladavaju slatka vina, uglavnom predikatna, kasne berbe. Iako zapravo crno vino može najbolje simbolizirati krv Kristovu, svećenici se radije odlučuju za bijelo iz praktičnih razloga (crno ako kapne izvan kaleža, ostavlja mrlje). Danas u svijetu i kod nas nude mnogobrojna vina pod etiketom “Misno Vino”, što u većini slučajeva nije ono pravo. Svećenik uz iskusnog podrumara odabrat će vino za svoju liturgijsku službu.
M. Zoričić, dipl. ing.

Komentiraj
4.
Često se spominje facelija kao vrijedna pčelinja paša. Kad facelija cvate i kakva je kvaliteta meda?
Jedna od najznačajnijih vrijednosti facelije je njena duga i obilna cvatnja koja traje i do četiri tjedna. Stoga je facelija značajan izvor nektara i polena za pčele i druge brojne korisne kukce koji je preferiraju u odnosu na ostale medonosne biljke, pa se u stranoj i domaćoj literaturi najčešće spominje kao odlična pčelinja paša. Uzgoj facelije kao usjeva pune vegetacije može osigurati od 100 do 450 kg meda po ha vrlo visoke kvalitete. Radi produljenja razdoblja cvatnje može se sijati od ožujka do kraja srpnja u vremenskim razmacima od 3 do 4 tjedna. Prema stranoj literaturi, produkcija nektara i koncentracija šećera u cvijetu facelije raste tijekom jutarnjih sati i dostiže svoj maksimum oko podneva, a zatim opada u poslijepodnevnim satima. Pčele najčešće posjećuju cvjetove facelije između 11.00 i 16.00 h. Treba napomenuti da produkcija nektara može značajno varirati ovisno o klimatskim uvjetima, te da su optimalne temperature od 16 do 24 ºC.
Dr. Kruno Lažec

Komentiraj
5.
Svake jeseni ostanu na stablu plodovi jabuka i krušaka koje ne mogu pobrati (voćke su cijepljene na sjemenjacima) pa otpadaju i ostaju natučene. Kokoši ih ne jedu, no mislim da bih ih svejedno koristio kao dodatak hrani. Na koji način?
Perad voli i ima potrebe za uzimanjem različitih trava, povrća i ostale zelene hrane. No, u stručnoj literaturi iz peradarstva vrlo se rijetko spominje činjenica da perad voli i voće. Naime, voće sadrži brojne hranjive tvari nužne za pravilno funkcioniranje organizama mnogih životinjskih vrsta, pa tako i peradi. Tako npr. jabuke osim mineralnih tvari i vitamina sadrže određenu količinu pektina, voćnih sokova, aroma i inhibitora te celulozu koja izravno utječe na probavu. Hranidba kokoši jabukama i kruškama razlikuje se od hranidbe vodene peradi. Naime, dok vodenoj peradi nije potrebno raspoloviti voće, to se kod hranidbe kokoši treba učiniti. Na taj način će kokoši lakše i u potpunosti iskljucati plodove voća sve do kore. Preporučljivo je da se prepolovljeno voće ponudi iz korita za hranjenje, i to zbog sprječavanja onečišćenja voća izmetom peradi. To se isto može učiniti i s drugim vrstama neiskorištenog voća (marelica, šljive, jabuke, breskve, i dr.), pri čemu je važno da uzgajivač isproba više vrsta voća jer perad posjeduje djelomično individualne okuse i sklonosti. Na taj način će uzgajivač brzo ustanoviti koje vrste voća najviše gode njegovoj peradi i tim vrstama neiskorištenog voća, već prema mogućnostima, nadopunjavati obroke u hrani peradi.
Dr. G. K.

Komentiraj

Recepti

U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje. U POLJU. Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se posljednje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žitaricama pšenice, zobi, raži i ječmu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika. Obavlja se možebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije cvatnje).

Pročitaj više...

Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

1. O rakiji komovici se govori kao ljekovitoj za mnoge bolesti, pogotovo u pučkoj medicini. Koliko je istine u tim pričama i u kojim bolestima pomaže?

2. Vino je ostalo slatko i ima okus jabučne kiseline. Dva puta smo ga pretočili, a prije pretakanja smo dodali vinobran, ali je još uvijek mutno. Što treba napraviti da vino ne bude mutno i slatko?

3. Koje vino može biti misno i koje sorte se biraju za njegovu proizvodnju?

4. Često se spominje facelija kao vrijedna pčelinja paša. Kad facelija cvate i kakva je kvaliteta meda?

5. Svake jeseni ostanu na stablu plodovi jabuka i krušaka koje ne mogu pobrati (voćke su cijepljene na sjemenjacima) pa otpadaju i ostaju natučene. Kokoši ih ne jedu, no mislim da bih ih svejedno koristio kao dodatak hrani. Na koji način?

Arhiva prošlih brojeva časopisa

1.
O rakiji komovici se govori kao ljekovitoj za mnoge bolesti, pogotovo u pučkoj medicini. Koliko je istine u tim pričama i u kojim bolestima pomaže?

2.
Vino je ostalo slatko i ima okus jabučne kiseline. Dva puta smo ga pretočili, a prije pretakanja smo dodali vinobran, ali je još uvijek mutno. Što treba napraviti da vino ne bude mutno i slatko?

3.
Koje vino može biti misno i koje sorte se biraju za njegovu proizvodnju?

4.
Često se spominje facelija kao vrijedna pčelinja paša. Kad facelija cvate i kakva je kvaliteta meda?

5.
Svake jeseni ostanu na stablu plodovi jabuka i krušaka koje ne mogu pobrati (voćke su cijepljene na sjemenjacima) pa otpadaju i ostaju natučene. Kokoši ih ne jedu, no mislim da bih ih svejedno koristio kao dodatak hrani. Na koji način?