Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Na otoku Hvaru posadili bismo bademe i nešto voćaka. Zanima me koje doba godine je najpovoljnije za sadnju? Parcela je terasasta, okrenuta prema istoku i osunčana, ali zaklonjena sa zapadne strane.

    Terasasti i dobro osunčani tereni pogodni su za sadnju voćaka. Voćke možete saditi u kasnu jesen ili pred kraj zime i početkom proljeća. U mediteranskom dijelu saditi možete tijekom cijele zime i važno je da temperature nisu ispod 0 stupnjeva. Bolja je sadnja u jesen, jer se biljka bolje pripremi za narednu godinu, posebno to ističemo za bajam (badem) koji rano kreće s vegetacijom, a i osjetljiv je ako dugo stoji u trapu (u rasadniku).

    doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

  • 2. 
    Kad otvorim šljive uz košticu su tamnosmeđe prema crnoj boji. Sloj uz košticu nije ujednačen, ima izboje u dubinu mesa šljive, a nema niti tragova izmeta. Karakteristično je još i to da su plodovi prije same zriobe zdravi. Može li se na osnovu navedenog odrediti što je po srijedi i kako to spriječiti? Šljive su prskane protiv voćnih i šljivinih osica na početku i pred kraj cvatnje i skladu s preporukama proizvođača insekticida.

    Nema ličinki, niti izmeta, pa insekti nisu, promjena boje ne dolazi s mjesta peteljke, pa se isključuje Monilinia. Moguće su neke neparazitske bolesti. Ponekad je teško samo na osnovu fotografije točno odrediti o čemu je riječ, vjerovatno se radi o poremećaju na šljivama žute pokožice uzrokovanog suncem (visoke temperature i insolacija - kao opekotine). Navedeno ima smisla s obzirom na nekoliko toplinskih valova.

    dr. sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof. emer.

  • 3. 
    S obzirom da se navodi da bukvin pepeo kao gnojivo može štetno djelovati u uzgoju krumpira, molio bih da mi date dopunsko objašnjenje koje se bolesti mogu pojaviti na krumpiru?

    Optimalna pH-vrijednost tla za uzgoj krumpira je 5,5 do 6,5. Primjenom većih količina pepela pH se diže, odnosno tlo postaje lužnato (alkalno). To pogoduje pojavi obične krastavosti krumpira, koja se najčešće javlja pri neutralnoj ili alkalnoj reakciji (pH 6,8-8). Bolest se dobro razvija na laganim i prozračnim tlima u kojima ima nerazgrađene organske tvari (npr. kukuruzovine ili nedovoljno zrelog stajskog gnoja razbacanog pred sadnju) te na tlima gdje je razbacana pretjerana količina vapnenog materijala radi popravka kiselosti. Mjerenjem pH-vrijednosti tla pred sadnju krumpira može se prognozirati pojava obične krastavosti gomolja. Uzročnik bolesti može preživjeti u tlu nekoliko godina, čak i bez uzgoja krumpira. Od meteoroloških uvjeta, bolesti najviše pogoduje suša i vrućina u vrijeme zametanja i porasta gomolja. Krastavost ne uzrokuje gubitke zbog propadanja gomolja, već zaraženi gomolji imaju smanjenu tržnu vrijednost. Nakon skidanja pokožice oni su u potpunosti upotrebljivi za ljudsku ishranu. Simptomi su nepravilne, raspucane, tamnosmeđe lezije ili kraste, nepravilno raspoređene po gomolju. Takvi gomolji se teže čuvaju jer površinske kraste pogoduju uzročnicima truleži gomolja.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 4. 
    Unazad nekoliko godina na livadi se pojavio mali krug žute trave i sad se sve više proširio na gotovo cijelu livadu. Zanima me što bi to moglo biti i može li se spriječiti?

    Nažalost vaš opis je dosta oskudan pa je teško dati siguran odgovor. Ne navodite koje su trave dominantne na livadi, što bi olakšalo odluku o uzročniku. Više gljiva može uzrokovati sušenje trava na livadi. Naveli ste da najprije dolazi do sušenja manjeg broja biljaka u krugu, a u nastavku da se krugovi šire i spajaju. Simptom koji ste naveli je dosta karakterističan za dvije vrste gljiva. Mi ćemo opisati simptome jedne i druge, pa ćete i vi sudjelovati u određivanju uzročnika. Prva se javlja snježna plijesan, koju uzrokuje Microdochium nivale. Krajem zime vide se ovalne plješine s manjim brojem biljaka jer su neke propale u stadiju klijanja i nicanja. Na živim i odumrlim dijelovima biljaka, najčešće nakon otapanja snijega, može nastati svijetlo ružičasta paučinasta prevlaka koja se za sunčana vremena gotovo izgubi. Na plojci i rukavcu nastaju jajaste vodenaste smeđe pjege, a korijen trune. Listovi žute i suše se, a zaraza se prenosi na okolne biljke pa nastaju ovalne zone s osušenim biljkama. Parazit prezimljava u tlu i biljnim ostatcima, na najbolje se razvija oko 18 °C ili katkad i nešto niže. Druga se bolest javlja kasnije, a uzrokuje je gljiva Sclerotinia homoeocarpa poznata je i pod nazivom „Dollar spot“. Bolest je učestalija na parcelama koje se češće kose, kao npr. parkovima, golf i nogometnim igralištima. Na listovima može biti veći broj manjih pjega ili može nastati samo jedna veća pjega. Pjege su u sredini bijele do slamnato žute obrubljene smeđim rubom i po tome se bitno razlikuje od prvo opisane bolesti. Starije veće pjege često su u sredini uže nego na vrhu i dnu pa imaju oblik slova X. Pjege se povećavaju ili spajaju i mogu prekriti cijelu plojku koja se suši. Sa zaraženih biljaka zaraza se prenosi na zdrave pa nastaju skupine zaraženih biljaka tvoreći ovalne do eliptične površine unutar zelene površine. U početku su ta mjesta promjera 1 do 10 centimetara, ali se vremenom šire ili se spajaju pa zahvate površinu i do 3 metra. Takvih mjesta može biti više pa je livada prošarana poput leopardova krzna. U ranim jutarnjim satima kad je prisutna rosa na zaraženim organima često se formira sivo-bijela prevlaka nalik pamuku. Tijekom vegetacije najvažniji prenosioci su vjetar, oborine i čovjek prilikom kosidbe. Simptomi se brzo razvijaju pri temperaturama između 15°C i 32°C. Te temperature, u kombinaciji s dugim vlažnim razdobljima od rose, kiše ili navodnjavanja, pogoduju infekcijama. Bolest je najčešća tijekom proljeća i jeseni. Prema fotografiji vaša je livada na padini, gornji dio je zaražen, pa postoji mogućnost da se uzročnik prenese površinskim vodama nakon kiše na donje dijelove. Stoga bi bilo preporučljivo brazdom (2- 3 prohoda) odijeliti zaraženi dio livade od djela koji još nije zaražen. Na taj način bi onemogućili širenje zaraze vodom prema donjem dijelu livade. I dalje koristite livadu dok vam se isplati, a onda morate promijeniti kulturu, odnosno uvesti višegodišnji plodored u kojem ne smiju biti zastupljene trave. Može biti povrće, repica, suncokret, lucerka, djetelina, i dr. Za suzbijanje bolesti na livadama nažalost nema registriranih sredstva za zaštitu bilja u Hrvatskoj.

    dr. sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof. emer.

  • 5. 
    Zanima me koji su neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu?

    Temeljem odredbe člk. 109. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) propisani su neopravdani razlozi za otkaz ugovora o radu, a kako slijedi: privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu; podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu; obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

    Alan VAJDA, mag. iur.

Salata od leptirića
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.