Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Može li se čovjek zaraziti šaranskim herpes virusom jedući ribu?

    Prva pojava Koi herpes virusa zabilježena je prije 18 godina u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle se vjerojatno raširila diljem svijeta. Poharala je ribnjake Belgije, Italije, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Danske, Afrike, Izraela, Japana, Švicarske, Indonezije i Ujedinjenog Kraljevstva, a od nedavno pravi štete i kod nas. Budući da se ova bolest ne smatra zoonozom, ljudi se prilikom kontakta sa zaraženom ribom ne mogu zaraziti. Isto vrijedi i ako pojedu zaraženu ribu. Kako bi u potpunosti iskorijenili ovu šaransku bolest savjetuje se: isušivanje, odmor objekata, obrada i dezinfekcija tla.

    Roberta KLJENAK, mag. ing. agr.

  • 2. 
    Mahune i grah zadnje dvije sezone napada novi štetnik koji nije žižak, a kod formiranja mahuna buši se u svako zrno. Također, propada mi i grašak koji ostane malen i sitan, a cvijet se suši i pocrni, pa me zanimaju mogući uzroci?

    Prema navodima hrvatske stručne literature samo se ličinke grahova žižka navode da napadaju zrna graha (bijela ličinka bez nogu). U svakom slučaju ličinke koje uzrokuju „crvljivost“ graha i mahuna treba sakupiti i poslati u javnu ustanovu koja ima ovlasti praćenja populacije novih štetnih organizama u Republici Hrvatskoj: Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu (Gorice 68b). Svakako bi nakon cvatnje grah i mahune trebalo zaštititi nekim od dopuštenih kemijskih insekticida (npr. Decis 100 EC, Kaiso, Rotor super) ili koristiti biljne insekticide prikladne za ekološku proizvodnju, npr. NeemAzal TS (2-3 lit./ha) ili Asset (1 lit./ha). Prošle sezone svi proizvođači graška bilježili su gubitke u proizvodnji zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta: sjetva nije bila moguća zbog niskih temperatura od druge polovice veljače do kraja druge dekade ožujka, a tijekom travnja je zabilježen veći broj neobično vjetrovitih i vrućih (ljetnih) dana (npr. već 22. 4. 2018. i ponovno zadnjih dana istog mjeseca u Međimurju smo zabilježili 29,9oC u hladovini). Takvi uvjeti nepovoljno utječu na normalan rast i razvoj usjeva graška. Od neželjenih organizama zadnjih sezona zbog klimatskih promjena (izraženija toplina i sparina) bilježimo sve učestalije štete od graškova tripsa (Kakothrips robustus) i pepelnice graška (Erysiphe pisi). Od insekticida preporučujemo protiv graškova tripsa primjenu biljnog pripravka NeemAzal TS (distributer „Pro-eco“ d.o.o., Novi Marof), a od fungicida anorganski sumpor (npr. dopuštenje u grašku imaju Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sulfolac WG – 0,3 %, uz karencu 14 dana) ili organski pripravak Ortiva SC (0,8-1 lit./ha, uz karencu 14 dana).

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

  • 3. 
    U prosincu prošle godine na južnoj strani debla lipa u Podravini mogla se primijetiti masovna pojava rijetko viđenih stjenica. O kojoj je vrsti riječ?

    Dosad smo navikli na redovitu masovnu pojavu plamenih stjenica (Pyrrhocoris apterus) u proljeće, no masovnu pojavu stjenica u prosincu nismo često viđali. Riječ je o fitofagnoj stjenici Oxycarenus lavaterae (Fabricius, 1787) iz porodice Lygaeidae podrijetlom iz mediteranskog područje, s Arapskog poluotoka i područja tropske i južne Afrike. U Hrvatskoj je vrsta prisutna od 19. stoljeća kad je njena prisutnost zabilježena na jadranskoj obali, a krajem 20. stoljeća vrsta je u velikom broju utvrđena i na području kontinentalnog dijela Hrvatske, na deblima lipe u Zagrebu i Velikoj Gorici. Na području zapadne Europe vrsta je prvi put zabilježena na području sjeverne Francuske 1999. godine, a 2007. godine utvrđena je i u Nizozemskoj. Kao i kod drugih mediteranskih vrsta, u Europi se teško može odrediti sjeverna granica prirodne rasprostranjenosti ove stjenice. Stjenica se na područje Europe proširila sadnim materijalom, a pretpostavlja se da su i blage zime u posljednjih nekoliko godina doprinijele uspješnom prezimljavanju vrste, a samim time osigurale i veću mogućnost širenja europskim kontinentom. Odrasle stjenice mogu doseći duljinu od 4,5 - 5,4 milimetara i uglavnom su crvene, bijele i crne boje. Glava, prsište i ticala su crne boje,a gornji dio zatka je ciglasto crvene boje. Prednja krila su bezbojna i prozirna. Tijekom godine razvije dvije generacije, a prezimi kao odrasla stjenica. Oxycarenus lavaterae se hrani na nekoliko biljaka domaćina, a većina ih pripada redu Malvales (npr. rodovi Lavatera, Corylus, Tilia). Za sada kod nas nisu zabilježene značajnije štete, no zbog sklonosti masovnom okupljanju O. lavaterae se smatra i molestantskom vrstom jer svojom masovnom pojavom smeta čovjeku.

    mr. sc. Željkica OŠTRKAPA-MEĐUREČAN, Ministarstvo poljoprivrede

  • 4. 
    Imam mali vrt i zanima me zašto mi nikad ne uspijeva mrkva niti paprika, a ujedno me zanima kako jedan dio tla pretvoriti u tlo koje nije jako propusno te što na tom dijelu saditi?

    Propusnost tla nije dobro smanjivati jer o njoj, uz strukturu (praškasta, mrvičasta, grudasta...) i teksturu (odnos čestica pijeska, praha i gline u tlu) ovise vodozračni odnosi u tlu koji su vrlo bitni za pravilan rast i razvoj biljaka. Kažete da je mrkva lijepa dok je mlada, a kasnije ne. Razlog tome može biti upravo zbijenost tla ili postojanje nepropusnog sloja na određenoj dubini. Oboje dovodi do deformacije korijena mrkve. Nepropusni sloj se može razbiti dubljom obradom tla (npr. oranjem na dubinu 30 do 35 cm). Nedostatak velike propusnosti tla je brzo procjeđivanje vode u dublje slojeve nakon oborina ili zalijevanja. To se lako rješava češćim zalijevanjem manjim obrocima. Vodozračni odnosi u tlu mogu se popraviti dodavanjem organske tvari poput zrelog stajskog gnoja, komposta, treseta. Zasjenjeni položaj, pa makar i dio dana nije povoljan za vrt. Paprika kao i drugo plodovito povrće zahtijeva obilje sunca. Ako niste u mogućnosti „riješiti“ se sjene, na tom dijelu vrta možete saditi vrste koje zahtijevaju nešto niže temperature i manje svjetla poput mladog luka, češnjaka, poriluka, šparoge, kupusnjača, salate, graška, cikle, rotkvice.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 5. 
    Trenutno sam nezaposlena osoba i zanima me u kojem se zakonskom roku trebam prijaviti na obvezno zdravstveno osiguranje?

    Nakon prestanka radnog odnosa (nebitno o razlogu prestanka radnog odnosa) potrebno se prijaviti u roku od 30 dana nadležnom regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i to u pravilu prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osobe. Međutim, ako je navedeni rok od 30 dana od prestanka radnog odnosa istekao, a osoba status ne može steći kao npr. član obitelji po bračnom drugu ili po nekoj drugoj osnovi osiguranja utvrđenom Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, onda se obvezna osigurati na obvezno zdravstveno osiguranje na način da prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja stječe pod uvjetom da je prethodno jednokratno uplaćen doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (416,90 kuna), od dana prestanka ranijeg statusa osigurane osobe, a najdulje za razdoblje od 12 mjeseci.

    Alan VAJDA, mag. iur.

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.