Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Zanimljive su mi patuljaste trešnje, pa molim nešto više o njima i gdje se mogu kupiti?

    Razvojem novih podloga, trešnje i višnje postale su možda najatraktivnije voće koje je moguće uzgajati u posudama. Osim što su među prvim voćem koje dozrijeva, bojom i brojnošću plodova, privlači i izgledom. Moguć je čak i komercijalni uzgoj trešanja u posudama u zaštićenim prostorima čime se produžuje sezona korištenja tog voća i postiže puno bolja cijena plodova nego unutar standardne sezone dozrijevanja „normalnih“ velikih stabala. Korištenjem podloga serije Gisele koji su križanci Prunus cerasus „Schattenmorelle“ i Prunus canescens, dakle jedne sorte višnje i prunus vrste, dobivena je cijela serija povoljnih podloga za korištenje. Za patuljaste trešnje značajne su Gisela 5 i posebno Gisela 3 koja daje najkržljavija stabla. Naravno, na te podloge je moguće cijepiti i višnju. Išlo se i dalje u stvaranju patuljastih podloga te osim ovih navedenih postoje i slabobujne selekcije Edabriz®, Weiroot selekcije i MxM selekcije. Sorte koje se koriste odgovaraju u potpunosti onima koje se viđaju i na velikim stablima. Mana je jedino neodgovarajuća krupnoća plodova nekih sorata na nekim podlogama i manji prinos nekih sorata na nekim podlogama. Upućujemo vas da se raspitate u rasadnicima koji se bave prodajom voćnih sadnica jer velika većina rasadnika u ponudi ima i patuljaste sadnice (npr. vrtni centar Drijen, Lučko).

    Goran BEINRAUCH, dipl. ing. agr.

  • 2. 
    Imam refluks želuca, pa kad sam pročitao članak o cikoriji nije mi jasno kad se vadi (korijen), a kad ostali dijelovi biljke i kako se koristi?

    Korijenje cikorije se iskopava u razdoblju kad nema vegetacije, od jeseni (kraj 9. mj.) do proljeća (3. mj.) kad ponovo počinje rast korijena. U proljeće se beru svježi mladi listovi za salatu. Cvjetovi se beru u rano ljeto, prije cvatnje i po sunčanom vremenu. Korijen, kao i drugi podzemni dijelovi ljekovitih biljaka (gomolji, lukovice) obično se vade iz tla po suhom i lijepom vremenu. Poslije vađenja se dobro očiste od zemlje, odstrane se svi mali korijenčići i dobro operu. Nakon čišćenja, korijenje se razreže po dužini i na sitnije komadiće radi lakšeg i bržeg sušenja. Korijenje se može nanizati na konac ili posložiti na čisti bijeli papir i sušiti na toplom mjestu. Preporuča se sušenje u sušari u kojima se može regulirati temperatura sušenja, no korijenje je moguće posušiti u pećnici na temperaturi od 50 oC. Tako osušena droga treba sačuvati osnovna svojstva: boju, okus i miris. Osušeni korijen treba pomno upakirati u papirnatu ili platnenu vrećicu, kartonsku kutiju ili drveni sandučić. Važno je znati da osušeni biljni dijelovi ljekovitost zadržavaju godinu dana, nakon čega se ona smanjuje i potrebno je ubrati nove. Smatra se da refluks (vraćanje hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak) nastaje zbog „neuredne“ ishrane; količina obroka u danu, način na koji se jede i odabir namirnica. U nas se ili gladuje ili, što je mnogo opasnije, previše jede i pije. Neka hrana i pića mogu utjecati na pojavu simptoma refluksa: pržena i začinjena hrana, proizvodi od rajčice, paprika, bijeli i crveni luk, kava, cola, te čokolada i alkoholna pića. Današnji ubrzan način života i stav da „nemamo vremena pojesti“, već nam je obrok kava, gazirani napitak, slatko, pekarski proizvod, pa i pokoja cigareta, čini nam da prvi „pravi“ obrok u danu jedemo u večernjim satima, pretrpamo želudac te ostatak večeri provedemo u ležećem položaju. Probavom hrane želučani sok slabi sfinkter i on popušta, a rezultat je pečenje i žarenje grla, podrigivanje. No pravilnom ishranom, tegoba ili bolest najčešće može proći i bez uzimanja raznih lijekova. Korijen cikorije ima blagotvoran učinak na želudac, te možete koristiti pripravke korijena cikorije. No ipak, biljnu terapiju valja smatrati dopunskom. Prije nego se započne liječenje i upotreba raznih lijekova da bi se bolest zaustavila ili otklonila, važno je utvrditi stanje i promjene u organima za probavu (u vašem slučaju želudac, jednjak), dakle postaviti točnu dijagnozu. Potrebno je obaviti pregled koji se zove gastroskopija.

    Gabrijela VRBETIĆ, mag. ing. agr.

  • 3. 
    Može li čovjek oboljeti od crvenog vjetra (vrbanac) koji se inače pojavljuje kod svinja?

    Erizipeloid (vrbanac čovjeka) uzročnik je bolesti isti kao i kod svinja, a najčešće se zaraze ljudi koje dolaze u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama te mesom bolesnih životinja (profesionalna bolest veterinara i mesara). Kod ljudi se bolest manifestira u obliku lokalne infekcije. Na mjestu ulaska infekta pojavljuje se bolan crveni otok, a ubrzo oteknu i lokalni limfni čvorovi. Iako se bolest uspješno liječi, pomoć liječnika je potrebno odmah zatražiti, kako se ne bi razvili simptomi oštećenja srca te septikemija, kad unatoč liječenju ishod može biti negativan. Napomene uzgajateljima svinja su otklanjanje pogodovnih faktora nastanka bolesti, pravovremeno otkrivanje simptoma te pozivanje veterinara u konačnici rezultiraju dobrim zdravstvenim stanjem vaših životinja, tako i vas.

    Marijan GELO, dr. med. vet.

  • 4. 
    Živio sam u Queenslandu gdje sam na svojoj okućnici imao 12 avokado stabala. U Dugom Selu sam prije 4 godine uzgojio jedno drvo iz sjemenke u velikoj tegli i svaku zimu bih ga unosio u podrum, lijepo je napredovao, kasnije sam ga posadio na otvorenom, no nije preživio, zašto?

    Avokado je tropska voćka i bilo je očekivano da neće preživjeti na otvorenom u Dugom Selu. Normalno je da ste uspješno uzgajali avokado u Queenslandu jer su klimatski uvjeti za njegov uzgoj daleko povoljniji. Avokado se može uspješno uzgajati i u uvjetima suptropske klime kao što je naše priobalje južne Dalmacije s otocima. Tako je, primjerice, poznat nasad avokada na južnom dijelu otoka Visa, u Brgujcu. U Dubrovniku također postoji nekoliko stabala koja su, nažalost, znatno oštećena niskim temperaturama početkom 2017. godine kad se temperatura spustila do -10°C. Sva ova stabla su proizvedena iz sjemenke. Nešto bolje izglede za preživljavanje imaju ona koja su proizvedena od cijepljenih sadnica. Kao podloge se koriste sorte iz meksičke skupine. Tako, npr., cijepljena sorta Hass može izdržati nisku temperaturu od -5°C do -7°C a, osim toga je i samooplodna.

    Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

  • 5. 
    Svake godine dobivam porezno rješenje za kuću za odmor od 72 m2. No, zanima me, obzirom da je to moja jedina nekretnina, može li se izbjeći plaćanje takvog poreza? Također, u postupku legalizacije ne stoji više da je to kuća za odmor već stambena zgrada (s oko 300 m2), zanima me što mogu ili moram učiniti jer u zemljišnim knjigama i dalje stoji staro stanje i kvadratura?

    U postupku legalizacije, odnosno ozakonjenja zgrade nadležno upravno tijelo će utvrditi jesu li zadovoljeni uvjeti za ozakonjenje zgrade, utvrdit će se potrebne naknade i izdati rješenje o izvedenom stanju. Katastarski ured će evidentirati zgradu u katastarskom operatu i zajedno s propisanim dokumentima, potrebnim za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Temeljem rješenja o izvedenom stanju nadležni sud će provesti upis zgrade u zemljišnu knjigu. Ako u zemljišnim knjigama nije izvršena promjena upisa temeljem rješenja o izvedenom stanju predlažem vam da u nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu zamolite službenike da vam objasne razloge zbog kojih rješenje o izvedenom stanju nije provedeno, odnosno trebate li poduzeti dodatne radnje i koje. Upis rješenja o izvedenom stanju u zemljišne knjige ovisi i o stanju zemljišnih knjiga, odnosno podacima koji su do donošenja predmetnog rješenja bili upisani za vašu nekretninu. Ako ste vlasnik kuće za odmor obveznik ste plaćanja poreza na kuće za odmor. Pojam kuće za odmor propisan je ,,Zakonom o lokalnim porezima“ (Narodne novine, broj: 115/16, 101/17), kuća za odmor je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Dakle, za plaćanje poreza na kuću za odmor bitno je da nekretninu koristite povremeno ili sezonski, a nije bitno je li vam to jedina nekretnina. Osim poreza na kuće za odmor vlasnici plaćaju i komunalnu naknadu, također bez obzira je li im to jedina nekretnina ili su vlasnici više nekretnina.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.