Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Prošle godine lijeska nije imala mnogo resa, pa je vjerojatno izostalo bolje oprašivanje tako da sam imao jako malo plodova. Nekoliko godina imam zadovoljavajući urod od oko 2-3 t/ha, a ukupno imam 1,5 h. Prošle sam godine prvi put dodavao lisno gnojivo Fertina V u četiri navrata s razmacima od 14 dana. Gnojim s NPK 7-20-30 (800 kg) i KAN 600 kg na ukupnu površinu. Koji su mogući uzroci manjeg broja resi?

    Rese, odnosno skupina muških cvjetova kod lijeske formiraju se na prijevremenim izbojcima koji se razvijaju iz ljetnih pupova. Razvoj resa složeni je proces koji započinje u proljeće početkom otvaranja zimskih pupova i listanja, a traje sve do kraja kolovoza (ovisno o lokalitetu). Taj proces se sastoji od mnogih fenofaza i mikrofenofaza koje traju različito, ovisno o vremenskim prilikama, sorti, lokalitetu i slično. Točan razlog neformiranja resa teško je odrediti. Moguće da su se u određenim fazama formiranja resa javile loše vremenske prilike te je iz toga razloga došlo do zastoja u pojedinim fenofazama rasta i razvoj izbojka s resama. Isto tako, obzirom na provedenu gnojidbu, moglo je doći do preintenzivnog vegetativnog rasta mladica, uslijed naglog dotoka dušika prilikom prihrane, te se ljetni pupovi u pazušcima listova iz kojih se razvijaju rese nisu pravilno formirali što je moguća posljedica razvoja malog broja resi na izbojcima. Kako lijeska cvate već negdje od prosinca pa sve do ožujka, te se u tom razdoblju izvrši i oprašivanje, a oplodnja lijeske se događa tek u svibnju, odnosno početkom lipnja, manji broj plodova je isto tako moguć zbog neadekvatnih uvjeta za oplodnju (čest uzrok slabe oplodnje i opadanja tek zametnutih plodova mogu biti temperature ispod 20 oC u razdoblju od nekoliko dana oko oplodnje). S obzirom na navedeno može se reći da je lijeska specifična voćna vrsta obzirom na svoja biološka i fiziološka svojstva, te se poremećaji u razvoju pojedinih organa mogu manifestirati na različite načine, a u konačnici dolazi do smanjenja i izostanka priroda.

    izv. prof. dr. sc. Martina SKENDROVIĆ BABOJELIĆ

  • 2. 
    Drvene bačve koje upotrebljavam, do sada nikada nisu bile bolesne (octikave, pljesnjive i sl.), a uvijek su bile napunjene vinom ili eventualnom mješavinom vode i sumporaste kiseline. Poslije pranja bačve su uvijek bile tretirane gorivim sumpornim trakama, bez kapanja po dugama bačava. Sad imam problema s bakterijama, pa me zanima mogu li se bakterije nalaziti u kvascima, u hrani za mošt ili grožđu?

    Kako ste naveli i što je očito da je higijena bačava i podrumskog posuđa na izvrsnoj razini, pa je onda jedini potencijalni uzrok zaraze neželjenom bakterijskom mikroflorom porijeklom iz grožđa. Osobito opasan izvor zaraze predstavlja trulo grožđe. Za sada je najbolje rješenje za elimiranje svih neželjenih mikroorganizama u vinu prisutnost sumpora, odnosno stručno rečeno sumpornog dioksida (SO2). Na tržištu je sumpor dostupan u vidu praha kalij-metabisulfita („Vinobran“) ili 5% otopine sumporaste kiseline („Sumpovin“ i sl.). Prvo tretiranje je nakon muljanja i prešanja kada se u mošt od zdravoga grožđa dodaje 50 mg/l SO2. (ekvivalent: jedan paketić od 10 g. „Vinobrana“ ili 1 dl „Sumpovina“ na 100l mošta). Važno je napomenuti da bi bilo dobro, ako je moguće, prilikom berbe maksimalno odbaciti trule grozdove. Ako udio truloga grožđa u ukupnoj masi prelazi 10% potrebno je mošt nakon prešanja jače tretirati „sumporom“ (60-80 mg/L SO2). Drugo tretiranje, odnosno sumporenje, obavlja se nakon završetka fermentacije. Kako sam napomenuo u prvom odgovoru drugom sumporenju treba pristupiti nakon potpunog prestanka fermentacije u koncentraciji od 50-60 mg/L SO2 jer se ukupna količina SO2 dodana u mošt tijekom fermentacije u potpunosti izgubi. Sumporenje nakon završetka fermentacije se provodi na način da se nekoliko dana nakon prestanka fermentacije doda polovična količina SO2 (25 - 30 mg/L SO2 (pola paketića „Vinobrana“ ili pola dl „Sumpovina“ na 100 litara vina), a nakon otakanja vina s taloga idući dan ostalu polovicu SO2. Pri tome bi bilo dobro da vino prvo pretočite u plastičnu posudu, a drvene bačve dobro operete od taloga, vrućom vodom i blagom otopinom kalij-metabisulfitaa ili sumporaste kiseline. Nakon toga vino vratite u drvene bačve. Nakon dva do tri tjedna bilo bi dobro provjeriti količinu tzv. „slobodnog SO2“, odnosno onog dijela ukupnog SO2 koji se nije otopio u vinu i koji predstavlja pravu zaštitu vina. Ako je njegova koncentracija manja od 10 mg/L SO2 potrebno je vino dosumporiti s 20 mg/L SO2 (trećina paketića „Vinobrana ili trećina decilitra „Sumpovina“ na 100 L vina). Koncentraciju od 20 - 30 mg/L i slobodnog SO2/100 L trebalo bi održavati tijekom čitavog razdoblja čuvanja vina, osobito u drvenim bačvama gdje osim mikrobiološke zaraze može doći i do oksidacije vina. Oksidacija nastaje uslijed stvaranja zračnog prostora iznad vina povremenim otakanjem vina iz bačve. Sama oksidacija je pak početni korak za kasniji nastanak octene kiseline u vinu, a time i kvarenja vina i pretvorbu u vinski ocat. Napominjem da se bakterijska mikroflora nemože eliminirati na grožđu u vinogradu jer su bakterije sveprisutni organizmi. Također, niti selekcionirani kvasci i hrana za kvasce nemogu biti kontaminirani bakterijama jer proizvođači strogo vode računa o mikrobiološkoj ispravnosti svojih proizvoda.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 3. 
    Planirao sam proizvesti sadnice za sadnju smilja u Dalmatinskoj Zagori. Želim obaviti jesensku sadnju na pripremljeno tlo, a zanima me kada bi bilo najbolje posaditi smilje kako bih dobio sadnice za sadnju u 10. mjesecu?

    Optimalno vrijeme sjetve smilja za jesensku sadnju je krajem veljače ili tijekom ožujka. Proizvodnja presadnica smilja obavlja se u zaštićenom prostoru (kontrolirani uvjeti). Sjeme niče 10 do 15 dana pod uvjetom da je zasjenjeno i ima dovoljno vlage. Biljke se pikiraju u veće kontejnere kada razviju dva para pravih listova. Presadnice su spremne za sadnju kada se listovi izduže i stabljika lagano odrveni. To razdoblje traje minimalno 90 dana od pikiranja.

    Tonka NINČEVIĆ, mag. ing. agr.

  • 4. 
    Prijateljica je u mirovini s vrlo malim primanjima. Ima dijabetes tipa 2. Ne može plaćati lijekove, ima li kakvo pravo na dodatak na mirovinu?

    Najbolje da se obratite u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u urede koji se nalaze na vašem području gdje ćete dobiti sve informacije o svojim pravima. Ako imate neka prava, odmah ćete u uredima podnijeti i zahtjev za ostvarivanjem svojih prava.

    Danica SERTIĆ, dipl. iur.

  • 5. 
    Prodajem seosko imanje koje sam nasljedio i nakon dugo vremena javio mi se ozbiljan kupac koji nema cijeli iznos za isplatu, a izvršio bi uplatu pola iznosa, a drugu polovicu iznosa bi uplačivao u mjesečnim obrocima. Da li bih trebao prvo kod javnog bilježnika napraviti prijevremene ugovore, a tek kad isplati napraviti kupoprodajne ugovore?

    Možete sastaviti predugovor koji vas obvezuje na sastav glavnog ugovora nakon što vam kupac isplati ukupnu kupoprodajnu cijenu. Nakon isplate ukupne kupoprodajne cijene sastavit ćete glavni ugovor temeljem kojeg će se izvršiti prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama i platiti porez na promet nekretnina. Predugovor vam može sastaviti odvjetnik ili javni bilježnik. Možete, također, sastaviti glavni ugovor s načinom otplate u ratama, ali u ugovoru nećete upisati klauzulu intabulandi (odobrenje da kupac nekretninu prenese u zemljišnim knjigama na svoje ime). Tabularnu izjavu možete dati kad primite cjelokupan iznos novca. Takva izjava treba biti sastavljena u pisanom obliku, a na izjavi potpis treba ovjeriti prodavatelj. Kupac tada s glavnim ugovorom, potvrdom o isplati ukupne kupoprodajne cijene i tabularnom izjavom nekretninu može prenijeti na svoje ime u zemljišnim knjigama. Ako niste u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnik nekretnine koja je predmet kupoprodaje, predlažem da sačinite predugovor.

    Danica SERTIĆ, dipl. iur.

Kolač od šljiva i kestena
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016. Izdanje 15.02.2016. Izdanje 01.02.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.