Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Zanima me je li moguć uzgoj češnjaka na prostorima Drniša?

    Češnjak (Allium sativum L.) je kultura koja se zahvaljujući velikoj prilagodljivosti može uzgajati u cijeloj Hrvatskoj, a u našim uvjetima ne formira sjeme, već se razmnožava vegetativno, češnjevima. Na prinos i svojstva znatno utječu uvjeti proizvodnje, sadni materijal (masa češnja) i rokovi sadnje. 
    Kao odgovor na pitanje pretplatnika, navodimo rezultate dvogodišnjeg istraživanja utjecaja domaćih ekotipova i introduciranih kultivara češnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krškom polju na području Petrova polja između Siverića i Drniša i mogućnosti proizvodnje češnjaka u ranijem i kasnijem roku sadnje od uobičajenog u dalmatinskom zaleđu. Rezultati su pokazali da je najpovoljnija sadnja s najvećim prinosom postignutim u prvom roku sadnje, 15. listopad, prve pokusne godine i to za sva tri genotipa. Isto je utvrđeno za prvi rok sadnje, 23. rujna, druge pokusne godine. Sredina prosinca je krajnji rok za sadnju ozimog češnjaka u tom području. Proljetna sadnja rezultira manjim prinosom i manjom kvalitetom češnjaka, pa se ne preporučuje za ozbiljnu proizvodnju. 
    Od ispitivanih ekotipova i introduciranog kultivara, podaci o prinosu, prosječnoj masi glavice, promjeru i visini glavice ukazuju na razlike u svojstvima ekotipova i kultivara. U prvoj godini pokusa, benkovački ekotip je imao daleko najviše izmjerene vrijednosti kod svih spomenutih komponenti. Ovo se sve naslućivalo već na pokusnom polju, gdje se uočavala najveća lisna masa kod ovog ekotipa, a nakon vađenja uočen je i najrazvijeniji korijen. Drniški ekotip u prvoj godini pokusa zaostao je za spomenutim izmjerenim komponentama, a introducirani kultivar (Top Pearl) zaostao je u rezultatima za drniškim ekotipom. 
    Odgovor na pitanje pretplatnika temelji se na radu „Utjecaj različitih rokova sadnje na prinos i komponente prinosa kultivara i ekotipova češnjaka“, autora mr. sc. Marija TOMIĆA iz Savjetodavne službe, koji je objavljen u Zborniku radova „Hrvatsko povrće”, Opatija 2015.
     
  • 2. 
    Posadili smo u tegle 2500 sadnica dvogodišnjih borovnica. Na dosta velikoj udaljenosti posađeno je i 500 ruža za komercijalnu prodaju. Kako s ružama nemamo puno iskustva, napomenuto nam je da se raspitamo mogu li nametnici s ruža ugroziti nasad borovnica?

    U pogledu biljnog zdravstva, ruže su puno zahtjevnije u odnosu na borovnice, ali ih pritom napadaju različite kategorije uzročnika bolesti i nametnika. Gotovo svake sezone na ružama od početka travnja do rujna treba provoditi redovite preventivne zaštite protiv uzročnika bolesti: pepelnice (Sphaerotheca), zvjezdaste pjegavosti (Marssonina), hrđe (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis), a povremeno se pojavljuje i plamenjača (Peronospora).
    Također, redovito se pojavljuju lisne uši, povremeno fitofagne grinje (npr. crveni voćni pauk) i drugi štetnici (npr. štitaste uši i dr.).
    Na borovnicama se mogu od biljnih bolesti javljati različiti uzročnici pjegavosti i paleži izdanaka (npr. Phomopsis, Monilinia i dr.), te palež cvjetova i trulež plodova (Monilinia), a od štetnih organizama početkom vegetacije različite gusjenice (npr. grbice). Moguća je i pojava nekih bolesti na korijenu (npr. Phytophthora), te učestale su štete na borovnicama od ptica.
    Većina spomenutih kategorija neželjenih organizama nije polifagna, pa ne prelazi s ruža na borovnice i obrnuto.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr. 
  • 3. 
    Koje papire za sadni materijal moram tražiti, odnosno koje su mi prodavači dužni dati kao jamstvo da su mi isporučili sortu koju naručujem, u slučaju kasnijih sporova?

    Prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU, proizvođači prema vlastitom izboru kupuju sjeme i sadni materijal na zajedničkom europskom tržištu. Sjeme i sadni materijal na zajedničkom europskom tržištu obvezno prati biljna putovnica na kojoj su podatci o biljnoj vrsti i sorti (ili hibridu) i podrijetlu (zemlja podrijetla, proizvođač). Biljna putovnica i račun o kupnji sadnica predstavljaju proizvođaču jedino „jamstvo“ u slučaju spora s trgovcem ili proizvođačem sjemena ili sadnog materijala.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

     
  • 4. 
    Koliki je vijek trajanja "otpornih" sorata vinove loze, npr. Phoenix? U proljeće bih posadio oko 400 trsova, a kod nas u okolici Varaždina kruže priče da te sorte imaju kraći vijek trajanja, tj. od 7-10 godina.

    Niti jedna drvenasta kultura, uključujući i vinovu lozu nema vijek trajanja. Svaka od njih živi i raste dok ima ekološke preduvjete za rast i razvoj: tlo (hranjive tvari), vodu, sunce, toplinu, itd., te dok nije napadnuta od neke bolesti i štetnika koje uvjetuje njezino uginuće. Druga stvar koja je u uzgoju svake drvenaste kulture bitna s gospodarskog aspekta je potencijal rodnosti koji slabi nakon određenog vremena. Kod vinove loze rodni potencijal slabi nakon 20 godina, a na lošijim položajima i sa slabijom agrotehnikom nakon 15 godina. Što se tiče sorata koje imaju visoku razinu otpornosti na bolesti, potencijal rodnosti je isti kao i kod tradicionalnih sorata, te po ničemu ne zaostaju u životnoj snazi i gospodarskim svojstvima od tradicionalnih sorata. Ove sorte, da bi razvile svoj puni potencijal rasta i rodnosti, također trebaju dobre vinogradarske položaje, te pravilnu i redovitu agrotehniku. 
    Također, ove sorte treba saditi u vidu cijepova, gdje je plemka sorte cijepljena na korijen podloge koja je otporna na štetnika filokseru. Ako bi samo upiknuli šibe traženih sorata u tlo, one bi razvile vlastiti korijen, ali takav korijen nije otporan na filokseru, te bi kroz nekoliko godina (5-10) došlo do propadanja trsova uslijed napada štetnika. U tome možda i leži razlog priča da trsovi takvih sorata propadaju vrlo rano, jer ljudi često kod susjeda uzimaju šibe raznih, njima interesantnih i po njihovom mišljenju otpornih sorata i zakorjenjuju ih sami što se kroz nekoliko godina pokaže pogubno. Preporučam vam stoga da nabavite cijepove u registriranim rasadnicima kako bi osigurali maksimalno kvalitetan i otporan materijal. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još nema rasadnika koji cijepe takve sorte, pa ih je najbolje potražiti u Sloveniji.
    Od sorata vam možemo preporučiti Johaniter, Solaris, Biancu (nešto je slabije rodnosti), Merzling od bijelih, te Regent od crnih sorata.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

     
  • 5. 
    Nezaposlena sam, je li moguće da otvorim kućnu radinost za izradu torti? Moram li imati diplomu slastičara?

    Sukladno odredbama Zakona o obrtu (NN 143/13.) fizička osoba može obavljati i domaću radinost i sporedno zanimanjepod uvjetom da već ne obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstvaod koje se dohodak ili dobit utvrđuju na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.
    Bez obzira je li u pitanju registracija obrta, odnosno domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja, radi se o djelatnosti koja zahtjeva posjedovanje odgovarajuće stručne spreme, odnosno položenog odgovarajućeg ispita s time da istu nije moguće obavljati u stambenom, nego samo u poslovnom prostoru koji mora udovoljavati minimalno tehničkim uvjetima koji su propisani odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
    Stoga predlažem da se glede konkretnog odgovora obratite uredu za gospodarstvo u gradu ili županiji koje je nadežno za zaprimanje zahtjeva za registraciju obrta, tj. domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja. Više o tome možete saznati i na mrežnoj stranici Hrvatske obrtničke komore - www.hok.hr

    Alan VAJDA, mag. iur.

     
Musaka od krumpira i tikvica
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.