Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Često se govori o zelenom plaćanju u poljoprivredi, pa ne razumijem što ono obuhvaća, te što je ARKOD?

    „Zeleno plaćanje“ dodjeljuje se poljoprivrednicima u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Pa tako, zeleno plaćanje iznosi 70 % osnovnog plaćanja po poljoprivrednom gospodarstvu. Kako bi ostvarili zeleno plaćanje, poljoprivrednici koji obrađuju određen broj hektara oranica trebaju primjenjivati zelene prakse, tj. poljoprivredne prakse koje su prihvatljive za klimu i okoliš. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, održavanje ekološki značajnih površina i očuvanje trajnih travnjaka. ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih parcela (eng. Land Parcel Identification System – LPIS). To je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje potpore Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju.

    APPRRR

  • 2. 
    Zanima me je li svaki šumski med ustvari med medljikovac? Što se tiče planinskog meda, je li on nektarski, jer je ustvari sasvim moguće da je nastao od nektara biljaka na nekom šumskom proplanku? Ovo je značajno sa stajališta kontrole električne provodljivosti medova, gdje su medovi razgraničeni, nektarni do 0,8 mS/cm, odnosno medljikovac i kestenov min. 0,8 mS/cm i više.

    Pčelinji proizvod koji ne potječe od cvjetnog nektara već od biljnih sokova iz dubljih slojeva biljaka nazivamo med medljikovac, medun ili šumski med. Medljika ili medna rosa javlja se u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama i to u vrijeme ljetnog rasta, a čak je moguća na travama i žitaricama. Na bjelogoričnom drveću najviše se može naći na hrastovim šumama, na vrbi, lipi, klenu i trešnji. Medljika s crnogorice najčešća je u planinskim karjevima i to na jeli, smreki, boru i arišu. Riječ medun potječe iz staroslavenskog i označava uš. Do nedavno se u pčelarstvu naziv medun upotrebljavao za med medljikovac s crnogorice, a medljika za med medljikovac s bjelogorice. Neovisno o nazivima i jedan i drugi nisu proizvod nektarnih žlijezda cvjetova nego su to biljni sokovi iz dubljih slojeva biljke (floem) do kojih pčele u normalnim uvjetima ne mogu doći. Biljne uši oštećuju list, iglice ili mlade grančice te tako izlaze slatki biljni sokovi, a višak koji uši ne mogu preraditi pojavljuje se kao medna rosa. Dio medne rose izlazi i spontano kroz oštećenja biljnog tkiva. Proizvodnji medljike pogoduje toplo i vlažno vrijeme. Kiša je uništi, a za suhog vremena skrutne se još na stablu. Za prezimljivanje ušiju važne su blage zime. Tijekom ljeta mednu rosu često možemo primijetiti na automobilima koji su parkirani ispod krošanja stabala. Moguće je da na višim nadmorskim visinama i planinama uz povoljne vremenske uvjete na proplancima i livadama cvate mnogo medonosnog bilja koje daje dovoljno nektara za proizvodnju meda i tada se ne radi o medljikovcu nego o cvjetnom medu. Ovome u prilog ide i postojanje pčela u slobodnoj prirodi na većim nadmorskim visinama (mnogo više bilo ih je prije pojave varoze) koje su preživljavale dugotrajne i hladne zime, a što na medljikovcu sigurno ne bi uspjele. Različiti kemijski sastav nektarnog meda i medljikovca uzrokuje, kao što ste i sami napomenuli i različitu električnu vodljivost.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 3. 
    Imam nekoliko pitanja vezanih uz tehnologiju proizvodnje jabučnog octa! Potamni li ocat u inox bačvama ili dobije smeđu boju? Smije li se u trop jabuka staviti sumporasta kiselina, Vrelko, hrana za Vrelko i dodati šećer i ako da, koliko? Koliko dugo mogu se kuhati mljeveni plodovi (trop), treba li u procesu prešanja tropa, dobivanja jabučnog soka i stavljanja posebne posude omogućiti dovod kisika (zraka )? I smanjuje li se dodavanjem zaštitnih sredstava u proizvodnji jabučnog octa jačina kiseline tog octa?

    Promjena boje ili tamnjenje octa posljedica su reakcije octa sa željezom – što se može ukloniti dodavanjem sredstva za bistrenje (bentonit). Također, razlog može biti i predugo držanje octa u posudi nakon završenog postupka octenog vrenja kao posljedica oksidacije, odnosno kontakta sa zrakom - potrebno je pravilno vođenje octene fermentacije, a pomoći se može pasterizacijom octa. Bolji slijed je jabučni trop isprešati i u sok dodati 0,5 dl 5-6 % sumporaste kiseline/100 L soka. Nakon toga slijedi bistrenje i nakon 24 sata pretok u posudu za vrenje gdje se dodaje selekcionirani kvasac i posuda se zatvara vrenjačom, kao kod proizvodnje vina od grožđa. Po završetku alkoholne fermentacije jabučno vino se pretoči u acetator ili posudu za octeno vrenje. Šećer se ne dodaje jer se koristi voće s količinom šećera u ubranim plodovima od 14 °Bx i više, koji će alkoholnom fermentacijom prijeći u alkohol, a koji će octenom fermentacijom prijeći u octenu kiselinu. U svježe pripremljenu mljevenu masu mogu se dodati enzimi i time potaknuti bolje izdvajanje soka gdje je potrebno slijediti upute proizvođača enzima ili u roku od 24 sata odvojiti sok prešanjem. Iz jabučnog soka alkoholnom fermentacijom (kao i kod vina od grožđa) u postupku anaerobne, ili fermentacije bez prisustva zraka (stavlja se vrenjača na posudu), nastaje jabučno vino, a za octenu fermentaciju se kvalitetno jabučno vino dovodi u kontakt sa zrakom pri čemu iz alkohola nastaje octena kiselina. Za kontinuiranu i vođenu proizvodnju octa u acetatorima potrebno je za 1 ml alkohola osigurati oko 2 L kisika. Za preradu jabuka u sok, voćno vino ili voćni ocat potrebno je poštivati karencu za korištena zaštitna sredstva, plodove je potrebno potopiti i oprati u sanitarno zdravstveno ispravnoj vodi, a za alkoholnu i octenu fermentaciju potrebno je pridržavati se tehnoloških postupaka. Jačina octa je količina octene kiseline u %, a rezultat je količine šećera u svježim plodovima koji se u kvalitetnoj alkoholnoj fermentaciji prevode u alkohol, a on u postupku octene fermentacije prelazi u jačinu octa (u % octene kiseline, koja za jabučni ocat mora biti 5 %).

    prof. dr. sc. Nadica DOBRIČEVIĆ

  • 4. 
    Kao vlasnika OPG-a zanima me u kojem sam roku nakon sklapanja ugovora o radu s radnikom dužan istog prijaviti na obvezna osiguranja, tj. na HZMO i HZZO?

    Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 151/2014), koji je u primjeni od 1. siječnja 2015., izmijenjeni su rokovi za uspostavljanje prijave o početku osiguranja za osobe u radnom odnosu. Naime, obveznik tj. poslodavac dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada. Nakon uspostavljanja prijave, poslodavac preuzima potvrdu u elektroničkom obliku ako je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostavio e-prijavu, odnosno ovjereni primjerak prijave u papirnatom obliku ako prijava nije uspostavljena u elektroničkom obliku, s time da navedena potvrda služi kao dokaz nadležnim tijelima da je prijava uspostavljena u zakonom propisanom roku. Također napominjemo da se navedene prijave obavljaju isključivo elektroničkim putem preko usluge e-prijave dostupne na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr, uz iznimku poslodavaca koji zapošljavaju do 3 radnika. Međutim, ako osiguranik ne započne raditi na dan početka osiguranja koji je dogovoren i uglavljen u odgovarajućem ugovoru, obveznik je to dužan dojaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje taj dan, u protivnom je propisana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Ima li susjed pravo držati koze do moje ograde? Naime, prije je koristio moju ogradu s jedne strane, no kad sam ja između dva betonska stupa porezao svoju pletenu mrežu, tada je on stavio svoju staru i klimavu mrežu koja se ponekad naslanja i na moju, te je uništava. Kome se mogu obratiti zbog njegovog nemara?

    Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da je svaki vlasnik dužan s desne strane svojeg glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano ili ako postoji drugi mjesni običaj. Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika u vlasništvu je onog vlasnika čije je zemljište. Vlasnik ograde dužan je svoju ogradu održavati u dobrom stanju i uvijek treba paziti da svojom ogradom ne nanosi štetu susjedu. Zajedničkom ogradom smatra se ograda između susjednih nekretnina koja je u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. Zajedničku ogradu svaki od susjeda može koristiti sa svoje nekretnine do polovine širine ograde, susjed ne smije poduzimati ništa što bi dovelo do oštećenja ograde. Troškove održavanja zajedničke ograde snose na jednake dijelove njezini suvlasnici. Suvlasnici ograde će solidarno odgovarati za štetu koja će nastati trećima ako ogradu ne održavaju u ispravnom stanju. Držanje domaćih životinja u gospodarske svrhe treba biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša i propisima koji određuju uvjete za dobrobit životinja. Zemljište na kojem se drže domaće životinje mora biti ograđeno ogradom dovoljne visine i čvrstoće da je životinje ne mogu preskočiti ili napustiti zemljište. Jedinica lokalne samouprave trebala bi donijeti Odluku o načini držanja domaćih životinja. Nadzor nad provedbom propisa kojima se određuje način držanja domaćih životinja provode komunalni redari koji su u nadležnosti jedinice lokalne samouprave te Poljoprivredna i Veterinarska inspekcija koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.