Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Jabuka je nakon mraza prošle godine ostala sa smeđecrnim mrljama po kožici ploda. Takvu „bolest“ imaju gotovo sve preostale jabuke. Tijekom vegetacije sam 7 puta obavio prskanje, a vegetacija je bila bujna i lisna masa zdrava. Stabla jabuka su stara 30-ak godina. Jesam li pogriješio tretiranjima i čime tretirati ove godine da se navedeno ne ponovi?

    Prema zaprimljenim fotografijama možemo posumnjati na bolest plodova jabuke uzrokovane nedostatkom kalcija (tzv. „gorka pjegavost“), a ova je dijagnoza ispravna ako u unutrašnjosti mesa jabuka postoje smeđe nakupine tkiva koje plodovima daju gorak okus. Gorke pjege nakupine su mrtvih stanica promjera nekoliko mm, a pojavljuju se neposredno uoči berbe ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuke, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuka.
    Ovaj se poremećaj javlja na osjetljivijim sortama (npr. Jonagold, Mutsu i dr.), ali i na drugim sortama jabuke, naročito u godinama kada je broj plodova po stablu relativno mali (tada su plodovi nešto većeg promjera nego prosječnih sezona). Opisani nedostatak u nasadima jabuka otklanjamo folijarnom primjenom kalcijevih vodotopivih hraniva (nakon cvatnje koristimo kalcij-nitrat, tijekom
    ljeta kalcij-oksid, a u završnim tretiranjima krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza kalcij-klorid!).
    Veći je broj kalcijevih pripravaka na hrvatskom tržištu, važno ih je primijeniti u večernjim satima, s povećanim utroškom škropiva.

    mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 2. 
    Zanima me precizno voćarstvo u Hrvatskoj, npr. korištenje mulch folija različitih boja, korištenje foto selektivnih zaštitnih pokrova, upotreba dronova u voćarstvu, korištenje različitih uređaja za mjerenje rasta voćaka. Mogu li se nabaviti i koji su to sve uređaji ?

    U suvremenom intenzivnom voćarstvu upotrebljavaju se različiti materijali, uređaji i tehnologije s ciljem uspješnijeg i efikasnijeg uzgoja: smanjivanje vremena ljudskog rada, ranije dostizanje pune rodnosti, ostvarivanje redovitih priroda, plodovi veće mase, kvalitete i tržišnevrijednosti,sprječavanje pojave alternativne rodnosti itd. Tehnologiju je potrebno prilagoditi sorti, ekološkim prilikama, uzgojnom obliku itd. Suvremena proizvodnja zahtijeva veća ulaganja, ali omogućava lakše obavljanje zahvata, sigurniji prirod i bolji plasman proizvoda na tržištu.
    Mulch folije se uglavnom koriste u uzgoju povrća, od voćarskih kultura najviše se upotrebljavaju kod uzgoja jagode, rjeđe kod ostalih vrsta. Na tržištu su dostupne različite vrste polietilenskih
    folija: crne, bijele, prozirne, crnobijele, u različitim bojama te biorazgradive. Crna folija se najviše upotrebljava. Debljina folija se kreće prosječno 0,02-0,07 mm. Prednosti uzgoja s folijom su: smanjena je evaporacija, pa je manja potreba za navodnjavanjem, povećava se temperatura tla, smanjena je pojava štetočinja i korovskih vrsta, plodovi su čistiji, smanjeno je truljenje, ubrzano dozrijevanje, smanjena je pojava pokorice, folija neizravno utječe na povećanje priroda.
    Biorazgradive folije se razgrađuju pod utjecajem mikroorganizama, čime se rješava problem njihovog odlaganja, tj. ne šteti okolišu. Upotrebom mreža protiv tuče s odgovarajućim
    fotoselektivnim efektom, značajno se umanjuje štetno djelovanje visokih temperatura na biljke. Mreže imaju ulogu zasjenjivanja u zaštićenim prostorima, npr. plastenici, dostupne su u različitim bojama i dimenzijama. Biljka dobiva zaštitu od izravnog sunčevog zračenja, te najpovoljniju kvalitetu svjetla koja joj je potrebna za rast. Upravljanjem sunčevim spektrom može se utjecati na veličinu biljke, vegetativni rast, grananje, vrijeme cvatnje, plodonošenje, obojenost plodova, sadržaj kemijskih tvari u plodu i dr. Dronovi, tj. bespilotne letjelice su tek u začetku korištenja
    u voćarstvu, dosad su uglavnom bile u upotrebi u SAD-u i Japanu (na poljima riže). Mogle bi biti od koristi kod prskanja usjeva pesticidima, herbicidima, primjene mineralnih gnojiva, kontroli stanja nasada. U voćnjaku se koriste mnogi suvremeni uređaji čijom upotrebom se prati stanje,
    uvjeti, napredak biljaka, određuje se vrijeme berbe itd. Od manjih uređaja u upotrebi su refraktometar (određuje se sadržaj topljive suhe tvari), pH metar, EC metar (mjeri se elektrovodljivost), digitalni termometar, digitalni higrometar, ručni penetrometar (mjeri se tvrdoća
    ploda čime se određuje i optimalno vrijeme berbe), uređaji i skale za određivanje boje ploda, različite pomične mjerke i mjerila kojima se mjere dimenzije grančica, izboja, pupova, listova, plodova itd. Za određivanje promjera plodova upotrebljavaju se lepeza metalnih mjernih
    elemenata s rupama različitih promjera, te univerzalni kalibrator s obujmicom. Neki se uređaji mogu povezati i s aplikacijama na mobitelu. Osim navedenih, u intenzivnoj voćarskoj proizvodnji primjenjuju se kemijske tvari kao što su: biljni regulatori rasta, hormoni, retardanti rasta, defolijanti, prorjeđivači plodova itd. Provodi se i ručno prorjeđivanja plodova, strojna rezidba nadzemnog dijela, kao i rezidba korijena. Od većih uređaja koriste se različiti priključci za traktor, poluautomatizirani strojevi za berbu, prskalice za herbicide, anti-frost uređaji (sprječavaju smrzavanje) itd. Nažalost, suvremeni uređaji se nedovoljno zasad koriste kod nas. Većina navedenih materijala i uređaja se može nabaviti u Hrvatskoj, eventualno neke složenije bi se moglo nabaviti u inozemstvu, preko tvrtki (Ohm Lab d.o.o., 049/410-224, CIPRO d.o.o., 049/382- 000, Pluramaks d.o.o., 01/5612-109...) ili na sajmovima. Što se tiče dronova, japanska tvrtka Yamaha proizvodi dronove većih kapaciteta.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

  • 3. 
    Jako sam star, a moj sin je prodao dosta zemlje koja je u mojem vlasništvu, zemlja nije prepisana, tj.vodi se na mene. Imam još nešto zemlje i želim da barem preostala zemlja bude pošteno raspoređena, pa me zanima kako to mogu učiniti i kome se obratiti da napišem kome što ostavljam i gdje mogu provjeriti što je sve još u mojem vlasništvu?

    Svoju imovinu za slučaj smrti možete rasporediti oporukom. Oporuku možete sastaviti sami kao vlastoručnu oporuku ili je umjesto vas može napisati neka druga osoba u koju imate povjerenje, odvjetnik ili javni bilježnik. Ako oporuku piše druga osoba, takvu oporuku trebaju potpisati dva oporučna svjedoka. Ako niste vični sastavljanju oporuke, predlažem da to povjerite odvjetniku ili javnom bilježniku. Oporuku možete pohraniti u sudu, kod javnog bilježnika ili odvjetnika, a možete je čuvati kod sebe ili neke druge osobe koja će nakon vaše smrti oporuku predati javnom bilježniku koji će voditi ostavinski postupak. Kad postoji oporuka, nasljednici koji nisu nadijeljeni oporukom mogu tražiti na ostavinskoj raspravi nužni dio. Vlasništvo na nekretninama možete provjeriti u zemljišnim knjigama u zemljišno knjižnom odjelu općinskog suda na čijem se području nalaze nekretnine ili na čijem području imate prebivalište. Ako niste u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnik, tada trebate otići u Katastar na području kojeg se nalaze nekretnine i zatražiti posjedovni list iz kojeg bi se trebalo vidjeti kojih ste nekretnina posjednik.

    Danica SERTIĆ, dipl. iur.

  • 4. 
    Imam OPG i ratni sam invalid. U APPRRR mislim upisati dodatnu djelatnost pod točkom 2.2. i 4.2. Turistima bih ponudio dodatne sadržaje, npr. vožnju neretvanskom lađom (tradicijska vještina), samoberba mandarina i dr. ali ne znam odakle da krenem i što moram poduzeti?

    Upućujemo vas na odredbe Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji je objavljen u Narodnim novinama br. 76/14. Istim je regulirano obavljanje dopunskih djelatnosti koje ste naveli u vašem pitanju, a to je:
    a) grupa pod rednim brojem 2 - izrada neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe koja obuhvaća podgrupu 2.2. izrada proizvoda od slame i drugih pletarskih materijala (bambus, ratan, trska, rogoz, vrbovo pruće, rafija, očišćena, bijeljena ili bojena slama žitarica te lipova kora) povezano sa zanimanjima tradicijskih obrta i/ili tradicijskim vještinama i
    b) grupa pod rednim broj 4 - pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga koja obuhvaća podgrupu 4.2. - pružanje ostalih usluga i aktivnosti na OPG-u.
    Stoga je sukladno navedenom propisu kao opći uvjet za obavljanje pojedine ili više dopunskih djelatnosti na OPG-u obvezan upis u Upisnik one dopunske djelatnosti za koju:
    a) OPG posjeduje potrebne resurse,
    b) OPG ispunjava potrebne posebne uvjete,
    ako je za obavljanje te djelatnosti utvrđen takav uvjet sukladno ovom Pravilniku ili posebnom propisu koji uređuje tu djelatnost. Za obavljanje dopunske djelatnosti u obuhvatu utvrđenom ovim Pravilnikom, OPG mora ispunjavati pojedine posebne uvjete sukladno propisima koji uređuju
    tu djelatnost, s tim da za obavljanje pojedine djelatnosti u većem obuhvatu poslovni subjekt mora registrirati tu djelatnost sukladno općim i posebnim uvjetima temeljem propisa koji uređuju ovu djelatnost. Dopunska djelatnost se obavlja u objektima i/ili na zemljištu kojima gospodarstvo raspolaže i koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te s resursima kojima raspolaže gospodarstvo, osim obavljanja onih djelatnosti i pružanja onih usluga koje se odvijaju izvan gospodarstva. Prilikom upisa dopunske djelatnosti u Upisnik OPG, morate biti upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, s tim da dobrovoljno odabirete dopunsku djelatnost
    za koju ispunjavate uvjete. Naime, OPG podnosi Zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dok se upis dopunske djelatnosti
    u Upisnik obavlja u regionalnim uredima/podružnicama Agencije i to prema prebivalištu nositelja OPG-a. Prije početka obavljanja dopunske djelatnosti nositelj OPG-a je dužan podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik, na obrascu ZUDD koji je sastavni dio ovog Pravilnika - Prilog III. Dodatno je potrebno priložiti dokaze o udovoljavanju uvjeta za obavljanje dopunske djelatnosti i to:
    a) dokaz o upisu u registar poreznih obveznika; b) dokaz o upisu u registar trošarinskih obveznika; c) dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta pod posebnim uvjetima i/ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom i/ili predmetima opće uporabe; d) dokaz o registraciji i/ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi; e) rješenje o odobrenju za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga sukladno posebnom propisu kojim su uređene te usluge u seljačkom domaćinstvu; f) presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju zdravstvenog odgoja; g) dokaz o osposobljenosti za obavljanje zanimanja tradicijskog obrta; h) izjava o poznavanju tradicijskih vještina. Na kraju vas upućujem da se glede eventualnih nejasnoća obratite Savjetodavnoj službi (www.savjetodavna.hr). Također, dobro proučite Program ruralnog razvoja RH, gdje su navedene sve poticajne mjere, kako biste u istom mogli pronaći prikladnu mjeru.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Zanima me je li moguć uzgoj češnjaka na prostorima Drniša?

    Češnjak (Allium sativum L.) je kultura koja se zahvaljujući velikoj prilagodljivosti može uzgajati u cijeloj Hrvatskoj, a u našim uvjetima ne formira sjeme, već se razmnožava vegetativno, češnjevima. Na prinos i svojstva znatno utječu uvjeti proizvodnje, sadni materijal (masa češnja) i rokovi sadnje. 
    Kao odgovor na pitanje pretplatnika, navodimo rezultate dvogodišnjeg istraživanja utjecaja domaćih ekotipova i introduciranih kultivara češnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krškom polju na području Petrova polja između Siverića i Drniša i mogućnosti proizvodnje češnjaka u ranijem i kasnijem roku sadnje od uobičajenog u dalmatinskom zaleđu. Rezultati su pokazali da je najpovoljnija sadnja s najvećim prinosom postignutim u prvom roku sadnje, 15. listopad, prve pokusne godine i to za sva tri genotipa. Isto je utvrđeno za prvi rok sadnje, 23. rujna, druge pokusne godine. Sredina prosinca je krajnji rok za sadnju ozimog češnjaka u tom području. Proljetna sadnja rezultira manjim prinosom i manjom kvalitetom češnjaka, pa se ne preporučuje za ozbiljnu proizvodnju. 
    Od ispitivanih ekotipova i introduciranog kultivara, podaci o prinosu, prosječnoj masi glavice, promjeru i visini glavice ukazuju na razlike u svojstvima ekotipova i kultivara. U prvoj godini pokusa, benkovački ekotip je imao daleko najviše izmjerene vrijednosti kod svih spomenutih komponenti. Ovo se sve naslućivalo već na pokusnom polju, gdje se uočavala najveća lisna masa kod ovog ekotipa, a nakon vađenja uočen je i najrazvijeniji korijen. Drniški ekotip u prvoj godini pokusa zaostao je za spomenutim izmjerenim komponentama, a introducirani kultivar (Top Pearl) zaostao je u rezultatima za drniškim ekotipom. 
    Odgovor na pitanje pretplatnika temelji se na radu „Utjecaj različitih rokova sadnje na prinos i komponente prinosa kultivara i ekotipova češnjaka“, autora mr. sc. Marija TOMIĆA iz Savjetodavne službe, koji je objavljen u Zborniku radova „Hrvatsko povrće”, Opatija 2015.
     
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.