Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    U prilogu o uzgoju gljiva objavljenom u Gospodarskom listu krajem prošle godine ne spominje se uzgoj, tj. proizvodnja micelija pa me zanima kako je moguće proizvesti micelij?

    Kako bi se postigli visoki prinosi u gljivama, kao i u bilo kojoj drugoj grani poljoprivrede, kvaliteta sjemena (micelija) je od ključne važnosti, a čemu se posvećuje posebna pažnja. Proizvodnja sjemena za gljive, tzv. micelija izuzetno je kompleksan i osjetljiv posao. Stvaranje idealnih uvjeta za razvoj micelija kultiviranih gljiva stvara idealne uvjete za razvoj različitih patogena. Zbog toga se ova proizvodnja provodi u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Sam postupak inokulacije provodi se isključivo ispred sustava za laminiranje čija cirkulacija sterilnog zraka kola preko materijala koji se obrađuje. Taj posao zahtijeva visoko kvalificirano laboratorijsko osoblje, gdje je, osim znanja iz bioloških znanosti, potrebno i znanje u laboratorijskim uvjetima rada, jer su u ovom slučaju brzina i vještina imperativ uspjeha. Osim korištenja ispravne metodologije i precizne tehnike, vrlo je važno na koji se način priprema medij. Različite vrste gljiva imaju specifične zahtjeve u pogledu supstrata na kojem se uzgajaju. Zato svaki laboratorij razvija vlastitu recepturu prema vrsti gljive. Iznimno je važno pravilno odabrati i uravnotežiti hranjive tvari kao i postići idealnu pH vrijednost, jer specifična modifikacija sastava supstrata može postići bolju i učinkovitiju regeneraciju. Gljive se prirodno razmnožavaju generativno, sporama, međutim, za potrebe proizvodnje, u svrhu dobivanja micelija, one se reproduciraju isključivo kulturom vegetativnog tkiva ili mikropropagacijom. Proizvodnja micelija dugotrajan je proces koji uključuje nekoliko faza od kojih svaka ima svoje specifičnosti. Primjenom organoleptičke metode obavlja se pozitivna individualna selekcija, pri čemu se odabire matična gljiva, željenih svojstava koja će poslužiti kao donor klonova. U aseptičkim uvjetima tkivo odabrane gljive inokulira se u agar medij što će omogućiti reprodukciju micelija putem in vitro multipliciranja. Inokulirani supstrati čuvaju se u mikrobiološkom inkubatoru u idealnim uvjetima (1-3 °C), dok se tijekom inkubacije svakodnevno prati rast micelija, a negativna klonska selekcija provodi se na temelju vizualnog promatranja, što omogućuje širenje samo oplođenog micelija oslobođenog patogena. Sljedeći korak je stvaranje prijenosnika koji predstavlja micelij inokuliran na adekvatan nosač, a najčešće je lignocelulozni materijal određenih svojstava (zrno pšenice, drveni čepovi...). Važno je odabrati nosač koji ispunjava zahtjeve za hranjivim tvarima, kao i pH vrijednost za određeni tip gljiva. Koristi se isključivo inokulum koji zadovoljava stroge standarde kvalitete, osiguravajući biološku čistoću i potenciju. Posljednji korak je proizvodnja komercijalnog micelija (micelij žitarica) koji se izravno koristi u uzgoju gljiva za sijanje supstrata. Svaka od ovih faza traje određeno vremensko razdoblje u kojem zahtjeva optimalne uvjete u smislu vlažnosti zraka, količine CO2 i topline, a krajnji rezultat je oplođen micelij inokulacije prve generacije vrhunske kvalitete i bez patogena, a što je moguće postići isključivo u laboratorijskim strogo kontroliranim uvjetima. Upravo uporaba micelija prve generacije ključna je za postizanje visokih i stabilnih prinosa u gljivama. Svaka sljedeća generacija, proizvedena dupliciranjem, imat će manju održivost ili rodni potencijal. Micelij je vrlo sklon mutacijama, a kako se broj umnožavanja povećava, njegova izloženost mutagenim faktorima se povećava što dovodi do smanjenja plodnosti. Konačna posljedica toga su smanjeni prinosi, mali i nezgodni klobuk, nedostatak plodonošenja u drugom i narednim valovima, a u slučaju potpunog steriliteta i u prvom valu. Preporuka za potencijalne uzgajivače je da, ako nemaju laboratorijske uvjete za proizvodnju micelija, ne idu u takav oblik posla, jer će u konačnici upropastiti cjelokupni trud i potencijalni prinos.

    doc. dr. sc. Ivan ŠIRIĆ

  • 2. 
    Podaci o troškovima uzgoja batata razlikuju se s obzirom na različite izvore. Molila bih da mi prema svom iskustvu date trošak ulaganja u proizvodnju batata.

    Što se tiče uzgoja batata, vrlo je važno i preporučljivo da se prve godine kreće u proizvodnju na tlu koje je odmorno, odnosno gdje nije ništa uzgajano godinu dana. Primjer troškova ulaganja u proizvodnju batata na primjeru 1 ha obradive površine. Sadni materijal 12000 kn, priprema tla (oranje, tanjuranje, frezanje) 3000 kn, jesenska gnojidba tla (NPK 7:20:30) 1200 kn, zeolit (razgradnja biljnih ostataka u tlu) 980 kn, proljetna gnojidba (NPK 15:15:15) 890 kn, pesticidi 2700 kn, folijarna prihrana (dušik, kalij) 500 kn, ručna berba 2500 kn. Ukupni troškovi iznose oko 24000 kn/ ha. Dobit ovisi o prinosu i prodajnoj cijeni. Budući da prinos može biti od 15-25 tona (prinos po biljci je i do 3 kg), a prodajna cijena može biti veleprodajna od 4-5 kn ili maloprodajna (izravna prodaja) 12-15 kn/ kg.

    Mihaela MARUŠIĆ, mag. ing. agr.

  • 3. 
    U jednom članku o limeti spominje se uzgoj iz sjemena. U trgovinama već dulje vrijeme kupujem limetu i niti jedna nema sjeme. Gdje se mogu nabaviti limete sa sjemenom?

    Limete sa sjemenom pripadaju skupini limeta sitnih plodova (Citrus aurantifolia), a odlikuju se intenzivnim cvjetnim mirisom, jako kiselim plodovima s mnogo sjemenki. Ovoj skupini pripadaju sorte meksičke limete, a u svijetu se najviše koriste u proizvodnji podloga za cijepljenje te kao test biljke za viruse. U Republici Hrvatskoj se u proizvodnji sadnog materijala ne koristi limeta kao podloga. U komercijalnom uzgoju koriste se sorte limete krupnih plodova (Citrus latifolia) koje su besjemene, a odlikuju se većom krupnoćom i manjim sadržajem kiselina te nešto slabijim mirisom. Nije nam poznato drži li neki od rasadnika u Hrvatskoj limete s plodovima koji imaju sjemenke, ali postoji mogućnost nabave putem interneta, no ne možemo sa sigurnošću potvrditi radi li se uistinu o limeti kakvu vi tražite.

    doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

  • 4. 
    Želim otvoriti obrt, no ne znam na što obratiti pozornost što se tiče poslovnog prostora?

    Temeljem posebnih propisa za pojedine obrtničke djelatnosti (npr. trgovina, ugostiteljstvo, putničke agencije itd.) iste se mogu početi obavljati samo u propisno uređenom poslovnom prostoru i to nakon što nadležno tijelo utvrdi da poslovni prostor i oprema ispunjavaju određene minimalne tehničke uvjete (skraćeno - MTU). Tako je temeljem odredbe članka 136. Zakona o gradnji (Narodne novine 153/13) propisano da se izrađena građevina smije početi koristiti, odnosno staviti u pogon tek kad se za nju može izdati rješenje o obavljanju djelatnosti po posebnom propisu i to nakon što tijelo graditeljstva izda uporabnu dozvolu za tu građevinu. S obzirom na navedeno, odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u određenom poslovnom prostoru, tj. građevini može se izdati samo ako je za poslovni prostor, odnosno građevinu izdana uporabna dozvola. Međutim, predviđene su i iznimke od navedenog pravila, tako da se u određenim slučajevima odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti može izdati i za poslovni prostor, odnosno građevinu za koju nije izdana uporabna dozvola, naravno uz uvjet da su ispunjeni drugi propisani uvjeti. To su sljedeći slučajevi: odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u novom poslovnom prostoru, tj. građevini te rekonstruiranoj i adaptiranoj građevini za koju nije potrebna građevinska dozvola izdaje se ako za istu postoji pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevina. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izgrađenoj na temelju građevinske dozvole, odnosno lokacijske dozvole do stupanja na snagu Zakona o gradnji (1. siječnja 2004.) može se izdati ako je stranka uz zahtjev priložila građevinsku dozvolu, odnosno navedenu lokacijsku dozvolu koja je postala konačna prije 1. siječnja 2004. i na kojoj je konačnost potvrđena. Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izrađenoj, odnosno rekonstruiranoj ili saniranoj u sklopu projekata obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstva i projekata Ministarstva kulture može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine odnosno prostora provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti i dr.). Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini čija je građevinska dozvola ili druga odgovarajuća dozvola odnosno dokumentacija uništena ili nedostupna uslijed ratnih ili prirodnih razaranja te za građevine za koje u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola nije bila potrebna, može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je navedena dokumentacija uništena, odnosno nedostupna iz navedenih razloga (potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela državne, uprave nadležnog za poslove graditeljstva ili drugog nadležnog tijela (arhiv i slično). Odobrenje za obavljanje gospodarske djelatnosti u poslovnom prostoru, tj. građevini izgrađenoj bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968., a koja se smatra izgrađenom na temelju građevinske dozvole, može se izdati ako stranka uz zahtjev priloži dokaz da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. (potvrda, uvjerenje ili drugi akt tijela državne uprave nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina o vremenu izgradnje građevine, a ako snimanje zemljišta za odnosno područje nije provedeno prije navedenog datuma rada, drugi dokaz poput računa za električnu energiju, komunalna davanja, građevinski materijal, ugovor o gradnji građevine i dr.). Naravno ovu činjenicu moguće je dokazivati i svim drugim dokaznim sredstvima.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Zanima me nešto više o obavljanju vezanih obrta od strane osoba s odgovarajućim visokim obrazovanjem.

    Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (Narodne novine, br. 42/08). Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna ako uz opće uvjete udovoljavaju i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom. Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem ako je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima, no dužne su u roku od tri godine od dana upisa obrta u Obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje. Zakonom o obrtu definirane su kategorije osoba koje mogu pristupiti polaganju majstorskog ispita. 1) osobe koje nakon položenog pomoćničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 2) osobe koje nakon završetka neodgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja, opće srednjoškolskog obrazovanja ili obrazovanja u umjetničkim srednjim školama imaju najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 3) osobe s položenim pomoćničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana; 4) osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit; 5) osobe s neodgovarajućim srednje strukovnim ili općim srednje školskim obrazovanjem te obrazovanjem u umjetničkim srednjim školama ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje godinu dana radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

    Alan VAJDA, mag. iur.

Odresci s aromatičnim biljem
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.