Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Imam hobi plastenik, sadim rajčicu i papriku, krastavce i dr. Ove godine mi se na rajčicama i paprici (hibrid sjeme) već sada pojavila vršna trulež. Tjedno puštam točno 1000 l vode u taj plastenik, imam i malč foliju, je li to dovoljno vode? Trebam li sumnjati na nedostatak kalcija u tlu i dr. minerala?

    Vršna trulež ploda je simptom nedostatka kalcija koji se može javiti iako kalcija ima dovoljno u tlu. Kalcij se kroz biljku transportira vodenim putem i ako biljka nije dobro opskrbljena vodom mogu se javiti simptomi nedostatka. Tisuću litara vode tjedno na površinu vašeg plastenika u punoj vegetaciji i visokim temperaturama nije dovoljno. Vi dodajete manje od 15 L vode po m2 tjedno dok bi u punoj vegetaciji jedan obrok navodnjavanja trebao biti 20 do 25 L/m2, a tjedno bi trebala dva do tri obroka. Pri visokim temperaturama tijekom dana biljka puno vode troši za transpiraciju (hlađenje) pa zbog toga dio kalcija umjesto u plodu završi u listu, što opet ima za posljedicu pojavu simptoma nedostatka. Na to ne možete utjecati, osim da provjetravanjem i zasjenjivanjem snizite temperaturu u plasteniku koliko je moguće. Dakle, osim osiguravanja dovoljne količine vode i kalcija, bitno je održavati što povoljnije mikroklimatske uvjete. Također, možete kod rajčice prikratiti cvjetne grane na 5 do 6 plodova, a papriku pincirati na dvije rodne grane (V-uzgoj). Time ćete regulirati broj plodova i smanjiti opterećenje biljke. Nedostatak kalcija može se smanjiti prihranom kalcijevim nitratom. Kalcijev nitrat je vodotopivo gnojivo, a primjenjuje se jednom tjedno putem sustava za navodnjavanje i ne smije se miješati s drugim vodotopivim gnojivima (Poly-Feed, Kristalon i sl.).

    doc. dr. sc. Božidar BENKO

  • 2. 
    Živim na području Šibenika i u vrtu se tijekom svibnja pojavila poveća smećkasta kukuljica koja progriza korijenje biljaka ispod tla. Što bi to moglo biti i kako je suzbiti?

    Fotografija na kojoj je vidljiva kukuljica (pupa) – jedan od stadija razvoja kukaca, i to Pupa obtecta ili pokrivena kukuljica (prisutna je kod leptira i nekih dvokrilaca). Prema opisu šteta i prema poslanoj fotografiji kukuljice moguće štete u povrtnjaku potječu od gusjenica sovica pozemljuša. Sovice su noćni leptiri. Gusjenice tih vrsta zovemo pozemljuše ili podgrizajuće sovice jer se preko dana zadržavaju plitko u tlu, a tijekom sumraka počinju oštećivati biljke sasvim uz površinu ili nešto iznad nje. Gusjenice su sive boje, glatka tijela, te se prilikom dodira smotaju u kolut. Usjevna sovica (Agrotis segetum) prezimi u zemljištu kao odrasla gusjenica koja se na početku proljeća kukulji. Napad prve generacije registriramo krajem svibnja ili tijekom lipnja. Razvija dvije generacije godišnje. Proljetna sovica (Euxoa temera) prezimi kao mala gusjenica, pa se prva od sovica pozemljuša u proljeće počinje hraniti. Najveće su štete tijekom travnja, a ima samo jednu generaciju godišnje. Već prema vrsti povrća smatra se da 0,5-2 gusjenice sovica pozemljuša po kvadratnom metru nanose takve ekonomske štete da je potrebno provoditi njihovo suzbijanje. Gusjenica ili ličinke sovica pozemljuša su relativno otporne na većinu insekticida, naročito kad prerastu duljinu 25 mm. Kad se utvrdi napad gusjenica na već iznikle ili posađene usjeve rasipaju se granule insekticida pred večer oko biljaka (bez njihove inkorporacije). Bolje je tada rasipati zatrovane mamce oko napadnutih biljaka: mamci se prave od mekinja (10 kg), šećera (0,5 kg) i jednog od insekticida (npr. Dursban EC ili Nufos EC u količini 0,3 lit.) (Maceljski i sur., 2004). U našoj zemlji samo kemijsko granulirano sredstvo Force 1,5-G (7-10 kg/ ha) ima dopuštenje za suzbijanje štetnika tla u usjevima povrća (paprika, rajčica, brokula, kelj pupčar, kupus, kelj, cvjetača, kineski kupus, koraba, mrkva, peršin, pastrnjak, cikla, špinat, salata, grah, grašak, lubenica, dinja, krastavac, tikvice, luk, češnjak). Karenca je ograničena vremenom primjene ako se sredstvo koristi u vrijeme sjetve pomoću depozitora za granulirane insekticide.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 3. 
    Kako potaknuti vrenje masulja voća od marelice, rogača, breskve i šljive u proizvodnji rakija. Naime, u kućnoj radinosti proizvodim manje količine voćnih rakija i likera od svog voća pa bih vas molio za pomoć, s obzirom da sam imao problema do sad?

    U proizvodnji rakija kao i drugih alkoholnih pića vrlo je važno pravilno potaknuti alkoholnu fermentaciju (vrenje). „Zdrava“ i pravilna fermentacija omogućuje dobivanje kvalitetnog finalnog proizvoda. Mikroorganizmi koji su zaslužni za pretvorbu šećera u alkohol i ugljični dioksid jesu kvasci (Saccharomyces cerevisiae). Danas već postoje mnogobrojni sojevi kvasaca selekcionirani upravo za proizvodnju vina i rakija. Takvi kvasci odlikuju se svojstvima kao što su dobra fermentabilnost (sposobnost vrenja), dobra dinamika fermentacije, stvaranje pozitivnih aromatskih karakteristika, minimalno stvaranje octene kiseline itd. Za potrebe manjih, hobi proizvođača, bilo koji od vinskih kvasaca biti će prihvatljiv za pokretanje fermentacije u voćnoj kaši. Osim kvasca potrebno je nadomjestiti i hranjivo koje kvasac treba u početku fermentacije za svoj rast i razvoj. U tu svrhu mogu se također uz kvasce dobiti i dušična hranjiva (hrana za kvasac) koja se dodaju izravno u voćnu kašu nakon muljanja voća, obično oko 25 – 30 g na 100 L masulja. Kvasac na tržištu dolazi u dehidriranom obliku kao granule te ga je potrebno pravilno pripremiti prije uporabe kako bi mu nadomjestili izgubljenu vodu. U tu svrhu određenoj količini kvasca 25 – 30 g na 100 L dodaje se deset puta veća količina tople vode (ne vruće!) 30 – 35°C, lagano se promiješa i ostavi da bubri 15 minuta. Najbolji rezultati postižu se ako se kvasac dodaje lagano u toplu vodu. Nakon toga još jednom promiješamo i pripremljeni kvasac dodamo u voćnu kašu uz jako miješanje da se što bolje rasporedi po cijeloj masi. Fermentaciju nakon toga treba provoditi u čistom plastičnom, staklenom ili inoks posuđu s ugrađenim vrenjačama.

    doc. dr. sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

  • 4. 
    Može li suprug biti član OPG-a čiji sam nositelj, a da pritom nema obvezu plaćanja doprinosa, s obzirom da je podnio predzahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu, a 14.08.2018.g. će imati 60 godina?

    S obzirom da je u Narodnim novinama broj 29/18 od 28. ožujka 2018. godine objavljen Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu koji se primjenjuje počevši od 5. travnja 2018. godine, te uzimajući u obzir činjenicu da niste naveli po kojoj će osnovi vaš suprug ostvariti pravo na mirovinu (npr. po osnovi radnog odnosa, vlasništva OPG-a i slično) upućujemo vas na odredbu članka 25. navedenog Zakona koji regulira uvjete za pomoć članova kućanstva i članova obitelji u radu na OPGu. Navedenom zakonskom odredbom propisano je da nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a što bi značilo da vaš suprug ako je član Vašeg OPG-a može pomagati vama kao nositelju OPG-a bez obveze plaćanja obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, te za ozljedu na radu. Upućujem i na odredbu članka 28. navedenog Zakona koja propisuje da član OPG-a može biti punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je član obiteljskog kućanstva i/ili član obitelji, s time da može biti član samo jednog OPG-a, a u svojstvu člana OPG-a dobrovoljno se upisuje u Upisnik OPG-ova. Međutim, onaj član OPG-a kad prestane biti član obiteljskog kućanstva i/ili član obitelji može ostati upisan u Upisnik OPG-ova ako nastavlja rad na OPG-u. Iznimno od navedenog, onaj član obiteljskog kućanstva koji je korisnik mirovine ili redoviti učenik ili student ili je obvezno osiguran po drugoj osnovi obvezno se upisuje u Upisnik OPG-ova samo ako se upisuje kao nositelj dopunske djelatnosti na OPG-u. Na kraju napominjem da se o svakoj promjeni broja članova OPG-a upisanih u Upisnik OPG-ova podnosi u roku od 15 dana od nastanka promjene na propisanom obrascu zahtjev za upis promjene Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Htio bih otvoriti OPG da mogu prodavati vino u buteljama. Imam oko 1000 kom loze, pa me zanima koje sve papire trebam i gdje se javiti?

    Oni proizvođači grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji namjeravaju vlastite proizvode staviti na tržište, dužni su se upisati u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva, tj. evidentirati uporabu poljoprivrednog zemljišta putem ARKOD sustava. Naime, unosom parcele u ARKOD sustav proizvođači grožđa su automatski upisani i u Vinogradarski registar, kojeg vodi APPRRR. Zakonom o trošarinama, odnosno Pravilnikom o trošarinama za male proizvođače vina (osobe koje ne proizvode više od 1000 hl vina godišnje), propisana obveza upisa u Registar trošarinskih obveznika pri carinarnici nadležnoj prema sjedištu, odnosno prebivalištu obveznika trošarine, s time da je uz prijavu za upis potrebno priložiti i Rješenje o ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju vina. Sukladno Pravilniku o uvjetima analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina (“Narodne novine”, broj 102/01., 91/05., 71/06., 73/07., 8/08., 88/09., 24/11. i 152/11.) proizvođač vina obvezan je raspolagati: odgovarajućim prostorom (prostorijama) i to: prostorijom za prijem, preradu, vrenje, čuvanje, doradu; prostorijom za punjenje, pranje boca; prostorijom za skladište i prodajni prostor; opremom za proizvodnju i promet vina, ovisno o tijeku postupka (fazama) u proizvodnji vina; stručnom spremom (visoka ili viša stručna sprema; Prehrambeno tehnološki fakultet; srednja poljoprivredna škola s iskustvom od 2 god.); licenca za vinara i suglasnost ministra (iskustvo 3 god.); alternativa je radni odnos s osobom koja zadovoljava propisane uvjete. Promet vina reguliran je Zakonom o vinu (NN br. 96/03., 25/09., 55/11., 82/13. i 14/14.), pa je potrebno radi dobivanja rješenja o stavljanju vina u promet poslati zahtjev s odgovarajućom dokumentacijom u Hrvatski centar za poljoprivredu, hrano i selo, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo. Stoga je nužno uz prethodno navedeno potrebno provesti i uzorkovanje vina koje provode djelatnici Hrvatskog centra za poljoprivredu, hrano i selo ili ih proizvođač sam dostavlja u Zavod kako bi po završetku analize Zavod izdao Rješenje za dopuštanje stavljanja vina u promet s navedenom količinom vina, nazivom koje vino smije nositi u prometu, zapremini boca i brojčanoj oznaci markica kojima se proizvod mora označiti u prometu. Međutim, što se tiče samog postupka osnivanja OPG-a isti započinje podnošenjem zahtjeva za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je između ostalog jedan od preduvjeta za ostvarivanje državnih potpora, s time da se isti podnosi regionalnim uredima APPRRR. Dokumentacija potrebna za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava: popunjen Zahtjev za upis, preslika kartice žiro – računa nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice za člana/članove OPG-a, posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje – original (ne stariji od 6 mjeseci), ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ako poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), državni biljezi (70,00 kn). Što se tiče uvjeta za prodaju vlastitih proizvoda, navedeno može obavljati nositelj i/ili član OPG-a upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kad svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica, odnosno na veliko na tržnicama na veliko. Pri tome se računi ne ispostavljaju kad se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom OPGu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima OPG-a. Za prodaju navedenih proizvoda na sajmovima biti će vam potrebna i prethodna suglasnost grada ili županije gdje namjeravate prodavati.

    Alan VAJDA, mag. iur.

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.