Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zadnjih 5 pitanja i odgovora

  • 1. 
    Zanima me je li moguće uzgojiti bajame sorte ferragnez i ferraduel cijepljene na podlozi gorkog bajama sijanog na licu mjesta u gustom sklopu s redovima 3 m i 1,5 m u redu?

    Bajam uzgajan na podlozi gorkog bajama razvija srednje bujnu do bujnu krošnju. Gustoća sklopa 3 m x 1,5 m je pregusta i ne može dati dobre rezultate. Gusta sadnja s bujnim stablima rezultira značajnim izduživanjem grana, a time i krošnje. Unutrašnjost krošnje često je jako zagušena što pogoduje razvoju bolesti i štetnika, a zasjenjeno lišće ne može obavljati svoju funkciju. Stoga se plodovi ne formiraju ravnomjerno po cijeloj krošnji već samo na njenom perifernom dijelu gdje ima dovoljno sunčeve svjetlosti.

    doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

  • 2. 
    Čime pokrpati oštećeni vertikalni poliesterski silos kao i spojeve s limom i crijepom oko silosa učiniti vodonepropusnim. Gdje bi se takvo sredstvo moglo nabaviti?

    Vaše pitanje više je tehnološke prirode što se tiče krpanja poliesterskog silosa. Čime se to može krpati, trebalo bi pitati proizvođača. Za spoj limarije i crijepa, nema krpanja za vodonepropusnost. Sve čime bi se to izvelo ne bi dugo trajalo. Limeni opšav na spoju s crijepom treba ponovo napraviti novim limom, po pravilima struke i neće biti curenja, a stari crijep zamjeniti. Iz pitanja, pretpostavljam da je to relativno stara građevina (čim je potrebno krpanje) te je došlo do oštećenja silosa i propadanja, možda i hrđanja lima i do gubljenja vodonepropusnosti crijepa (pucanja).

    Miroslav JEROSIMIĆ, dipl. ing. građ.

  • 3. 
    U kompost smo dovezli piljevinu (suha grabovina) od susjeda koji je piljevinu čuvao na suhom i vrućem vremenu u hrpama oko dva tjedna. Nakon toga smo u kompostu primjetili mnoštvo sitnih životinja nalik na crve, koji imaju i nožice. Na piljevinu smo posuli vreću hidrata misleći da će ih to uništiti ali nije. Osobito ih nalazimo unutar kompostne hrpe na trulom voću i povrću. Moramo li baciti taj kompost i kakve su to životinjice, tj. razgrađuju li one biljne ostatke?

    Crviće koje ste poslali ubrajamo u skupinu korisnih makro-organizama životinjskog podrijetla koji se uobičajeno razvijaju u početku razgradnje organskih ostataka u cilju proizvodnje komposta, pa ne morate baciti hrpe organskog materijala. Dobro je slagati organsku tvar naizmjenično sa zemljom u obliku „sendviča“, a poželjno je da nabavite i kalifornijske gliste te dodatno obogatite različite organske ostatke predviđene za proizvodnju komposta.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 4. 
    Je li ostatak komine nakon pečenja rakije pogodan za kompostiranje i za što se još može koristiti?

    Ostatak od komine nakon pečenja rakije može se koristiti za kompostiranje, ali i za rasipanje po tlu uz prethodnu neutralizaciju. Ta komina u određenim omjerima sadrži više alkohole i ulja te ju je moguće koristiti ako se prethodno neutralizira kalcijevim karbonatom. Kalcijev karbonat (CaCo3) je raširen u prirodi i nalazi se u obliku vapnenca, mramora i krede. Samljeven u fini prah može se kupiti u trgovinama, primjerice Agrocal. Neutralizacija se postiže miješanjem 100 kg komine nakon pečenja rakije s 200-300 g kalcijeva karbonata. Nakon neutralizacije poželjno je provjeriti pH vrijednost komine, a željene vrijednosti su 6,8-7. Kominu nakon pečenja rakije moguće je i kompostirati. Kompostiranju treba pristupiti prema „sendvič metodi“: sloj biljnih ostataka, voda, sloj komine, tanki sloj kalcijeva karbonata radi neutralizacije, ako postoji mogućnost sloj stajskog gnoja, sloj biljnih ostataka, voda … i tako redom dok se ne potroši sav pripremljeni materijal. Tako složenu kompostnu hrpu treba prekriti biljnim ili tekstilnim materijalom. Od biljnog materijala dobro je koristiti slamu, sijeno, stabljike kukuruzinca i sl., dok se od tekstilnih mogu koristiti geotekstilni materijali. Oni propuštaju kišu u kompostnu hrpu i time čuvaju vlagu, a ne dopuštaju isparavanje iz kompostne hrpe. Nakon određenog vremena, 4-6 mjeseci, kompostnu hrpu je potrebno prevrnuti kako bi se enzmatski procesi odigrali u cjelokupnom kompostiranom materijalu. Već nakon 12 mjeseci komina nakon pečenja rakije uz pomoć mikroorganizama pretvorit će se u fini kompost koji se može raspodijeliti po tlu ili oko biljaka.

    mr. sc. Marija ŠEVAR

  • 5. 
    Otišao sam u mirovinu, a nositelj sam OPG-a kojeg bih želio prebaciti na sina. Rekli su da moram platiti 70.000,00 kn poreza na sve što imamo zbog otpisa strojeva i dr. stvari s gospodarstva. Zašto za prenošenje OPG-a unutar člana obitelji trebam platiti toliki porez i trebam li uopće?

    S obzirom da namjeravate prenijeti OPG na sina koji bi bio nositelj OPG-a ovim putem dajem samo načelni odgovor, jer nemam uvida u poslovanje vašeg OPG-a (npr. jeste li obveznik poreza na dohodak, jeste li u PDV-u i slično). Naime, ako ste organizirani kao obrt, tada se obrtnička djelatnost prenosi kao gospodarska cjelina s vas na sina, a što obuhvaća i prijenos strojeva, zaliha robe, potraživanja i obveze na osobu, tj. vašeg sina. Ako ste u sustavu PDV-a isti se u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća PDV i promet se smatra neoporezivim sukladno Zakonu o PDV-u i Pravilniku o PDV-u. Ta odredba se primjenjuje jedino u slučaju da su oba poduzetnika u trenutku prijenosa gospodarske cjeline obveznici PDV-a. Ako stjecatelj nije obveznik PDV-a, ne može priznati pretporez, a isporučitelj gospodarske cjeline na cijelu vrijednost treba obračunati PDV. Međutim, navedeno možete riješiti ulaskom sina u sustav PDV-a. Također, imate mogućnost kod prijenosa OPG-a iskoristiti zakonsku mogućnost koju vam daje ugovor o korištenju, npr. nekretnine – poslovnog prostora, strojeva bez naknade na vašeg sina koji je dovoljno ovjeriti kod javnog bilježnika. Naime, sin će postati nositelj OPG-a, a vi ćete temeljem navedene vrste ugovora koja nije naplatni pravni posao ostati vlasnik poslovnog prostora, strojeva i svega za što se odlučite. I na kraju predlažem da se u svakom slučaju obratite i odgovarajućem računovodstvenom servisu ili npr. Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi koja vam preko savjetnika na terenu može dati detaljniji odgovor na navedeno pitanje.

    Alan VAJDA, mag. iur.

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.