Utorak, 21.svibnja.2013
Impressum
Pretplata
Marketing
Kontakt
Home
Webshop
Časopis
Pitanja i odgovori
Arhiva
Oglasnik
Gnojidba
Ljekovito bilje
Mehanizacija
Ostalo
Pčelarstvo
Peradarstvo
Povrćarstvo
Pravni savjeti
Ratarstvo
Stočarstvo
Vinogradarstvo
Voćarstvo
Vrt
Zaštita bilja
Popis kategorija pitanja i odgovora
Stočarstvo
Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje:
klik
1.
Ako se usporede hranidbena svojstva batata i krumpira po kojim je osobinama batat bolji (ako je?) od krumpira. Može li se koristiti za hranidbu stoke i peradi?
Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i si.). Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žuči. Osim za ljudsku prehranu, batat je vrlo vrijedna namirnica za hranidbu domaćih životinja (koristi se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskim gospodarstvima.
Dr. Bruno NOVAK
Komentiraj
2.
Da li su točne neke trvdnje da je krumpir otrovan za hranidbu stoke? Ima li razlike u kategorijama stoke i načinu hranidbe?
U zelenim dijelovima biljke, “cimi”, kao i u drugim dijelovima nalazi se veća ili manja količina otrovnog glikoalkaloida α-solanina. Solanina najviše ima u zelenim dijelovima biljka posebice u “cimi”, a manje u zrelim gomoljima. Nešto više solanina nalazi se u mladim proljetnim klicama koje izbiljaju iz gomolja. U to vrijeme više solanina ima i u ljuski gomolja. Solanin se kuhanjem oslobađa u vodu u kojoj se krumpir kuhao. Krumpirom se mogu otrovati goveda, svinje, konji, ovce i koze, a i perad. Do trovanja dolazi kada životinja pojede sirove krumpire. Kod akutnog trovanja goveda životinje su nemirne, ne jedu, pojačano sline, a javlja se i upala usta. Sve to prati blagi nadam, a kasnije smrdljiv i vodenast proljev. Količina mlijeka se znatno smanji. Često se javlja ubrzani rad srca, otežano disanje i opća slabost, a kod težih trovanja i paraliza pojedinih dijelova tijela i grčevi mišića. Kod nagle pojave opisanih simptoma i ako imamo naznaka da je životinja u zadnje vrijeme jela krumpir ili “cimu”, možemo posumnjati na akutno trovanje krumpirom. Tim životinjama treba dati aktivni ugljen bocom ili još bolje sondom direktno u želudac. Treba potražiti pomoć veterinara.
Dr. sc. Zvonimir KOZARIĆ
Komentiraj
3.
Da li je točno da se odojcima u prvim danima života daje željezo jer ga mlijeko krmače sadrži premalo? Dodaje li se u hrani ili injekcijama?
Poznato je da se prasad rađa s ograničenim tjelesnim rezervama željeza, a sisajući podmiruje tek 10 posto potreba za ovim mineralnim elementom. S obzirom na to da je željezo u organizmu vrlo bitno radi sprječavanja slabokrvnosti (anemije) prasadi, a ono nema druge mogućnosti za njegovom opskrbom (nemogućnost kontakta sa željezom iz zemlje zbog držanja u zatvorenom prostoru; isključiva hranidba mlijekom), potrebno je podmladak 2 – 4 dana nakon prasenja tretirati injekcijskim pripravcima. Prema potrebi, injiciranje se ponavlja za osam do deset dana. Opisanim dvokratnim davanjem pripravaka željeza podmirit će se njegove potrebe u organizmu dok prasad s mlijeka ne prijeđe na drugu hranu koja sadržava željezo. Pritom treba upozoriti da ranije davanje željeza (1. dan) može izazvati šok, a nestručno apliciranje može dovesti do zdravstvenih komplikacija, pa o tim čimbenicima treba voditi računa, kako ne bi došlo do nepotrebnih gubitaka u uzgoju.
Komentiraj
4.
Hranidba koza zimi složenija je nego u ostalo doba godine. Sijeno i ostala zelena krmiva, pretpostavljam, nisu dostatna. Što je s koncentratima i kako se koriste?
Uz ostala krmiva u hranidbu koza treba uvrstiti koncentrirana krmiva. Ona se prvenstveno koriste u hranidbi određenih kategorija koza (jarad, jarčevi, koze u posljednjoj fazi gravidnosti i tijekom laktacije), jer one ne mogu ostvariti određeni proizvodni učinak ako se hrane samo sijenom. Od žitarica kozama se najčešće daje kukuruz, ječam i zob. To su bogati izvori ugljikohidrata (škroba i šećera) te imaju visoku koncentraciju probavljive energije. Za njihovu maksimalnu iskoristivost u hranidbi koza, treba ih prethodno samljeti i u određenim količinama davati u obroku s ostalim vrstama krmiva. Od dopunskih krmiva u hranidbi koza treba svakako dodati sočna voluminozna krmiva; stočni kelj, stočnu mrkvu i kupus. Navedena krmiva su relativno dobar izvor energije, a posebno su dragocjena u vrijeme zimske hranidbe jer intenziviraju probavne procese. Daju se očišćena, sjeckana i sirova u količini od 2 do 3 kg dnevno u obroku.
Komentiraj
5.
Amaterski se bavim proizvodnjom sira. Koristim kupljeno sirilo, ali nisam sigurna u količinu koju trebam upotrijebiti.
Doziranje sirila ovisi o njegovoj jačini. Tako, primjerice, ako koristimo tekuće sirilo jačine 1:10 000, tada ćemo 1 ml sirila (oko pola kavene žličice) prethodno razrijediti u 1 dl vode te dodati u 10 l mlijeka, ako mlijeko želimo usiriti u vremenu od 40 minuta. Ako koristimo sirilo u prahu, obično je za sirenje 10 litara mlijeka potrebno oko 0,2 – 0,6 grama. To odgovara maloj plastičnoj žličici za kavu napunjenoj do ruba (višak sirila se skida suhim nožem). Količina potrebnog sirila koje se treba pridržavati najčešće je označena na pakiranju sirila. Sirila koja na ambalaži nemaju označene osobine (jačina, doziranje ili priroda proizvoda) treba izbjegavati u proizvodnji sireva.
Komentiraj
<<
1
2
3
4
>>
{1}
##LOC[OK]##
{1}
##LOC[OK]##
##LOC[Cancel]##
{1}
##LOC[OK]##
##LOC[Cancel]##
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik
Arhiva prošlih brojeva časopisa
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code:
Finesa d.o.o.
design:
Metuzalem d.o.o.