Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Stočarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Bavimo se uzgojem koza kojih imamo 60-tak i od kojih dobijemo oko 120 litara mlijeka dnevno, od kojega proizvodimo sireve u vlastitoj registriranoj sirani. Živimo u Slavoniji gdje kozji sirevi baš i nisu na cijeni, i moje je pitanje: zašto mi proizvođači sireva ne možemo ostvariti ionako mizerni poticaj za mlijeko, jer navodno moramo imati količinu od 40.000 litara godišnje kao i za kravlje mlijeko-očito se bliži kraj našim OPG-ima. Imate li savjet kome se obratiti- bio bih vam zahvalan.

    Financiranje poticaja određene poljoprivredne proizvodnje općenito je više političko, nego stručno pitanje koje je regulirano zakonom. Republika Hrvatska članica je Europske unije prema čijoj je legislativi trebala uskladiti i zakon o poticajima. Međutim, općenito u svijetu, pa i u Hrvatskoj, stočarska proizvodnja je znatno važnija od same gospodarske učinkovitosti. Stoga u pojedinim državama isplaćuju stočarima tzv. specifične poticaje. U Hrvatskoj je uzgoj koza i osobito proizvodnja kozjeg mesa poprilično specifična, pa bi se trebali preko udruga uzgajivača koza obratiti predstavnicima lokalne i državne vlasti za financiranje poticaja po litri proizvedenog mlijeka, kojeg u nekim županijama isplaćuju. Osobno smatram da je svaki uzgajivač (stočar), svako grlo i količina dobivenog proizvoda od neizmjerne važnosti za RH i da sve strukture od onih znanstvenih, stručnih i političkih do samih uzgajivača i medija moraju raditi u interesu promicanja, zaštite i očuvanja hrvatskih proizvođača i njihovih proizvoda.

    prof. dr. sc. Boro MIOČ

  • 2. 
    Čitao sam da se u Njemačkoj za tek oprašenu prasad rabe za držanje podloge od prirodnog materijala. Time je smrtnost smanjena za oko 7 posto što je velika dobit za proizvođača. Kakve su to podloge?

    Pojava novih podloga od prirodnih materijala za držanje prasadi ima niz prednosti koje se očituju kroz bolju toplinsku izolaciju, higijenske su i sveukupno pridonose dobrobiti životinja. Smrtnost prasadi koja je držana na tim podlogama u prvoj usporednoj procjeni u Njemačkoj smanjila se za oko 7 posto. Danas su raspoložive podloge napravljene od vlakana lana i jute te uvelike pridonose smanjenju gubitaka u nekoliko velikih uzgoja u Njemačkoj. Uzgajivači ističu da su mekana, prirodna vlakna izniman toplinski izolator, a osobito su primjenjiva u starijim prasilištima koja nemaju podno grijanje već samo infracrvene lampe (IL) kao grijaća tijela. Osim dobre toplinske izolacije, takve podloge pružaju i vrhunske higijenske uvjete za držanje prasadi, jer se koriste samo za jedno leglo i bacaju nakon 10-14 dana korištenja. Primijenjene podloge također imaju i veliku moć upijanja te se tako podloga održava suhom, a isto se tako sprječava i sklizavost podloge (iako se u tu svrhu koriste i prašci koji pospješuju sušenje). Općenito, poboljšana toplinska izolacija pridonosi smanjenju gubitaka prasadi.

    G. K.

  • 3. 
    Ako se usporede hranidbena svojstva batata i krumpira po kojim je osobinama batat bolji (ako je?) od krumpira. Može li se koristiti za hranidbu stoke i peradi?

    Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i si.). Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žuči. Osim za ljudsku prehranu, batat je vrlo vrijedna namirnica za hranidbu domaćih životinja (koristi se korijen i list), što ga svrstava u potpuno iskoristive kulture, idealne za uzgoj u malim obiteljskim gospodarstvima.

    Dr. Bruno NOVAK

  • 4. 
    Da li je točno da se odojcima u prvim danima života daje željezo jer ga mlijeko krmače sadrži premalo? Dodaje li se u hrani ili injekcijama?

    Poznato je da se prasad rađa s ograničenim tjelesnim rezervama željeza, a sisajući podmiruje tek 10 posto potreba za ovim mineralnim elementom. S obzirom na to da je željezo u organizmu vrlo bitno radi sprječavanja slabokrvnosti (anemije) prasadi, a ono nema druge mogućnosti za njegovom opskrbom (nemogućnost kontakta sa željezom iz zemlje zbog držanja u zatvorenom prostoru; isključiva hranidba mlijekom), potrebno je podmladak 2 – 4 dana nakon prasenja tretirati injekcijskim pripravcima. Prema potrebi, injiciranje se ponavlja za osam do deset dana. Opisanim dvokratnim davanjem pripravaka željeza podmirit će se njegove potrebe u organizmu dok prasad s mlijeka ne prijeđe na drugu hranu koja sadržava željezo. Pritom treba upozoriti da ranije davanje željeza (1. dan) može izazvati šok, a nestručno apliciranje može dovesti do zdravstvenih komplikacija, pa o tim čimbenicima treba voditi računa, kako ne bi došlo do nepotrebnih gubitaka u uzgoju.
  • 5. 
    Amaterski se bavim proizvodnjom sira. Koristim kupljeno sirilo, ali nisam sigurna u količinu koju trebam upotrijebiti.

    Doziranje sirila ovisi o njegovoj jačini. Tako, primjerice, ako koristimo tekuće sirilo jačine 1:10 000, tada ćemo 1 ml sirila (oko pola kavene žličice) prethodno razrijediti u 1 dl vode te dodati u 10 l mlijeka, ako mlijeko želimo usiriti u vremenu od 40 minuta. Ako koristimo sirilo u prahu, obično je za sirenje 10 litara mlijeka potrebno oko 0,2 – 0,6 grama. To odgovara maloj plastičnoj žličici za kavu napunjenoj do ruba (višak sirila se skida suhim nožem). Količina potrebnog sirila koje se treba pridržavati najčešće je označena na pakiranju sirila. Sirila koja na ambalaži nemaju označene osobine (jačina, doziranje ili priroda proizvoda) treba izbjegavati u proizvodnji sireva.
<< 1 2 3 4 5 6 7 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.