Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Stočarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Piše se o ljekovitosti mlijeka, no koje je to mlijeko ljekovito, tj. kako se krave moraju hraniti da bi mlijeko bilo takvo? Gledao sam emisiju u kojoj se spominje da je zapravo zdravo i ljekovito mlijeko samo od krava koje su na paši, a ne od onih koje su stalno zatvorene, pa molim mišljenje!

    Svako mlijeko, bez obzira na način hranidbe sadrži hranjive tvari (masti, proteine, minerale, vitamine i sl.). Životinje koje su na paši veći dio godine su zdravije i vitalnije pa je to preporuka za sve koji mogu tako organizirati svoj uzgoj i držanje mliječnih životinja. Mliječna mast se sastoji od više od 30 masnih kiselina te one daju veliku biološku vrijednost jer organizam iz toga može izabrati one koje su mu potrebne, a ne može ih sam stvoriti (linolna, linoleinska, arahidonska). Kozje mlijeko sadrži još i kratko i srednje lančane kiseline (kapronsku, kaprilnu i kaprinsku) koje se brže pretvaraju u energiju i ne nakupljaju se u obliku tjelesnih zaliha za razliku od dugolančanih masnih kiselina. Zbog toga se ni ne gomilaju u arterijama pa ne dolazi do začepljenja arterija. Za linolnu kiselinu je dokazano da ima određeno antikancerogeno djelovanje. Proteini mlijeka imaju visoku bioiskoristivost u ljudskom organizmu zbog visokog udjela esencijalnih aminokiselina.

    Anđelka PEJAKOVIĆ, dipl. ing. agr.

  • 2. 
    U kojem bi omjeru kukuruzna silaža trebala biti uključena u hranidbu goveda?

    Kukuruzna silaža i sjenaža su voluminozna krmiva koja bi trebala sudjelovati s više od 60 % u hranidbi svih kategorija goveda. Kukuruzna silaža je posebno vrijedno krmivo u hranidbi krava, podmlatka, ali i tovne junadi jer ima veliku koncentraciju energije koja nerijetko prelazi i 7 MJ NEL/kg ST. To je najjeftinije energetsko krmivo za preživače koje se može jednostavno proizvesti na gospodarstvu i na vlastitim površinama. Mora se pravilno spremiti i konzervirati pa će imati visoku probavljivost.

    mr. sc. Dario ZAGOREC

  • 3. 
    Može li čovjek oboljeti od crvenog vjetra (vrbanac) koji se inače pojavljuje kod svinja?

    Erizipeloid (vrbanac čovjeka) uzročnik je bolesti isti kao i kod svinja, a najčešće se zaraze ljudi koje dolaze u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama te mesom bolesnih životinja (profesionalna bolest veterinara i mesara). Kod ljudi se bolest manifestira u obliku lokalne infekcije. Na mjestu ulaska infekta pojavljuje se bolan crveni otok, a ubrzo oteknu i lokalni limfni čvorovi. Iako se bolest uspješno liječi, pomoć liječnika je potrebno odmah zatražiti, kako se ne bi razvili simptomi oštećenja srca te septikemija, kad unatoč liječenju ishod može biti negativan. Napomene uzgajateljima svinja su otklanjanje pogodovnih faktora nastanka bolesti, pravovremeno otkrivanje simptoma te pozivanje veterinara u konačnici rezultiraju dobrim zdravstvenim stanjem vaših životinja, tako i vas.

    Marijan GELO, dr. med. vet.

  • 4. 
    Nabavili smo bika za natjecanje. Bik je bio u dobroj kondiciji, težak oko 1100 kg, ali sad je trom i slabo skače. Mi mislimo da ga nepravilno hranimo jer mu dajemo previše žita koje životinja ne može probaviti i šećere. Molimo vas preporuku kako ga hraniti i u kojem omjeru?

    S ovako malo informacija dosta mi je teško jednostavno odgovoriti na vaše pitanje, budući da bika ne vidim, te ne znam čime se sve hrani. Zato ću vam pokušati odgovoriti kroz nekoliko točaka. Zašto je bik sada slabo pokretan i izdržljiv? Moguć odgovor je, što i sami kažete, da je možda predebeo. Previše žita, odnosno, neodgovarajuće hranidbe s previše energetskih koncentrata. Životinju nisam vidio, pa ne mogu procijeniti kondiciju, no od previše žita je skupio samo mast i teže se kreće, odnosno, brzo umara. Znači treba mu davati više sijena ili paše, a manje koncentrata (žita) ili zamijeniti to žito sa zobi. Ako je debeo trebao bi steći kondiciju, te ga trebate puštati da se više kreće. Jedno od rješenja da se bik potakne na hodanje je da se pojilica i hranilica stave udaljenije jedno od drugog, pa bik, želi li to ili ne, hoda i poboljšava kondiciju. Dugoročno dodavanje šećera nema smisla i samo pogoršava stanje, šećer može biti dobar samo prije borbe, da digne trenutnu energiju i potakne bika na akciju, no dugoročno nije dobar jer je izvor lako dostupne energije i bika samo još više deblja. Ako pak nije ništa od toga i bik je u dobroj kondiciji i mišićav, onda može biti problem s kvalitetom hrane. Presuho i prašnjavo sijeno nije dobro jer može sadržavati štetnu prašinu i plijesni u njoj. Ako je sijeno sadržavalo primjese korova oni mogu naštetiti životinji, te neki (kao što je ambrozijia) djelovati čak i alergeno. I žita mogu biti također prašnjava ili čak pljesniva. Plijesan ne mora biti vidljiva, no ona je najčešće koncentrirana u prašini i može izazvati živčane probleme kod životinja. Može biti i nedostatak minerala/vitamina koje bi bilo dobro davati sa žitom (koncentratom). Kupiti neki dodatak za odrasle/rasplodne životinje i dati ih biku uz obrok, prema preporukama proizvođača. Oni su potrebni u malim količinama, no vrlo važni za čitav organizam. Ne znam od kad se tako ponaša, ako je to od proljeća možda je nedovoljno sunca u kombinaciji s mineralima i vitaminima izazvalo nevoljno ponašanje. Ako bude trebalo javite se opet s nešto više detalja o samom biku i načinu držanja i hranidbe.

    doc. dr. sc. Goran KIŠ

  • 5. 
    Postoji li sorta soje koja je dobra za hranidbu stoke, bez prethodne termičke obrade i za koju vrste stoke je upotrebljiva? Zanima me je li takva soja dobra za hranidbu odojaka i svinja u tovu, te u kojoj se mjeri miješa s ostalim žitaricama?

    Zbog sadržaja niza antinutritivnih tvari u zrnu soje (tripsin inhibitor, ureaza, saponini, hemaglutinini, oligosaharidi: rafinoza i stahioza, lipoksigenaza i drugi), koje su inače većim dijelom termolabilne, prije uporabe se zrno soje toplinski obrađuje jednim od poznatih načina toplinske obrade krmiva (mikroniziranje, ekstrudiranje, tostiranje). Soja se u obrocima svinja može koristiti samo nakon toplinske obrade, kojom se neutralizira aktivnost enzima ureaze i tripsin-inhibitora. S obzirom na hranjivu vrijednost, punomasna toplinski obrađena soja u obrocima svinja kvalitetno podmiruje bjelančevinaste i energetske potrebe. U obrocima prasadi vrlo je dobro krmivo, a koristi se u količini 10 do 15 %. Institut Zemun Polje ima sortu soje Laura koja je sorta soje bez tripsin inhibitora u zrelom zrnu, te institut GabonaKutató (Szeged Hungary) u svom sortimentu također imaju dvije sorte soje Aires i Bahia koje sadrže niske količine tripsin inhibitora, no za ostale antinutritivne tvari u zrnu nema podataka.

    doc. dr. sc. Ivana KLARIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.