Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Stočarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Može li se koza hraniti isključivo stočnom hranom?

    Stočna hrana, odnosno krmiva se najčešće dijele na voluminozna (paša, svježe pokošena trava, djetelina, lucerka, sijeno, sjenaža itd.) i krepka (kukuruz u zrnu/klipu, pšenica, ječam, zob, tritikal, suncokretova sačma, sojina sačma, odnosno gotove krmne smjese sastavljene od navedenih žitarica
    i uljarica). Koze su preživači i glavninu njihovog obroka čine voluminozna krmiva. Krepka krmiva
    obvezno moraju biti sastavni dio obroka visoko proizvodnih mliječnih pasmina koza, dok se u ostalih pasmina krepka krmiva daju samo u određenim proizvodnim fazama (pred pripust ako su koze premršave, zatim krajem gravidnosti te početkom laktacije).
    doc. dr. sc. Ivan VNUČEC
  • 2. 
    Kako se pravilno upotrebljava električni omamljivač za svinje i gdje ga nabaviti?

    Prema Pravilniku o zaštititi životinja u vrijeme usmrćivanja (NN 83/2011.) životinje koje se uzgajaju ili drže radi proizvodnje hrane, prije usmrćivanja moraju se podvrgnuti postupku omamljivanja. Omamljivanje predstavlja namjerno izazvani proces koji dovodi do gubitka svijesti i osjetljivosti bez boli, uključujući svaki proces koji dovodi do trenutačne smrti životinje. Za omamljivanje svinja u klaonicama često se koristi električno omamljivanje uz pomoć električnog uređaja koji se sastoji od transformatora, priključnih kablova i kliješta za omamljivanje. Električna metoda omamljivanja dovodi do općeg epileptičnog stanja kod životinje. Smatra se da bi omamljivanje bilo uspješno da struja pri omamljivanju mora imati jakost najmanje 1,25 ampera uz voltažu od 240 pa sve do 700 V. Veći napon je obično sigurniji, iako kod prevelikih vrijednosti napona može doći do negativnog utjecaja na kakvoću mesa. Uglavnom se koriste dvije metode električnog omamljivanja, a ovise o lokaciji postavljanja kliješta. Kod prve metode (eng. head only) kliješta se postavljanju samo na glavu iza očiju i ispred ušiju, pri čemu se zatvara strujni krug i struja prolazi kroz područje mozga pri čemu životinja gubi svijest, a za potpuno omamljivanje dovoljan je kontakt u trajanju 1-2 sekunde. U drugoj metodi (eng. head to body) elektrode električnog omamljivača postavljaju se, jedna u području glave, a druga u području leđa postrano pri čemu dolazi do zatajenja srca. Osnovna razlika je u tome što je kod omamljivanja samo u području glave potrebno provesti brzo iskrvarenje, unutar 15-20 sekundi od omamljivanja kako se životinja ne bi vratila u svjesno stanje, dok kod omamljivanja pri čemu dolazi do zatajenja srca iskrvarenje treba provesti unutar 60 sekundi. Znakovi učinkovitog omamljivanja su: pad životinje, zaustavljanje ritmičkog disanja, grčenje nogu, glava je ispružena unatrag, a očne jabučice fiksirane što traje 10-20 sekundi, zatim životinja počinje udarati nogama i postepeno se opušta. Osim ručnog omamljivanja koje provodi čovjek, u velikim klaonicama sve se više primjenjuje automatsko električno omamljivanje svinja. Opremu za omamljivanje svinja u prodaji imaju specijalizirane trgovine koje prodaju opremu za klaonice i mesnu industriju, a na tržištu nalazimo opremu različitih proizvođača. Jedan od najpoznatijih proizvođača uređaja za električno omamljivanje svinja je Karl Schermer GmbH iz Njemačke. Možete se javiti tvrtki tvrtki Europak na 01/6594 720 koja u ponudi ima takve uređaje ili Mirko-Holeš na 031/605 370.

    prof. dr. sc. Zoran LUKOVIĆ

  • 3. 
    Zanima me kolika je cijena magarećeg mlijeka svježeg i zamrznutog? Smijem li prodavati mlijeko, ako nisam prijavio obrt?

    Cijena magarećeg mlijeka se kreće od 200 do 400 kn za 1 litru (kako tko može postići, ovisi o području gdje se prodaje i kupovnoj moći građana koji kupuju). Najčešća cijena danas na području Zagreba i okolice je 300 kn. Najpoznatija uzgajateljska obitelj magaraca koja ima više od 40 magarica – obitelj Antunović s poluotoka Pelješca prodaje litru po 200 kn. Koliko je poznato i svježe i zamrznuto se prodaje po istoj cijeni. Sirovo mlijeko (sve vrste mlijeka, pa tako i magareće) smije prodavati OPG ili PG koje ima vlastite magarce (i ako ima registriranu farmu pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji) i to na nekoliko načina: na kućnom pragu , dostavom kupcima u krugu 50 km od farme, na mljekomatu (nije izvedivo za magareće mlijeko). Ako se mlijeko prodaje zamrznuto, tada je potrebno voditi evidencije o održavanju hladnog lanca. Ako OPG ili PG želi prodavati mlijeko dućanima, ugostiteljskim objektima i sl., tada se mlijeko mora pasterizirati i mora se tražiti odobrenje objekta (ili odobrenje pod posebnim uvjetima) od strane Uprave za veterinarstvo uz zadovoljavanje određenih minimalno tehničke uvjeta za pasterizaciju, punjenje, čuvanje i označavanja mlijeka. Ako netko nema svoje mlijeko, a želi kupovati mlijeko od proizvođača (farmera) i prodavati ga, tada mora imati otvoren obrt ili neki drugi oblik poduzeća registriranog za trgovinu i zadovoljavati određene minimalno tehničke uvjete transporta, čuvanja, pakiranja i označavanja mlijeka, te ne smije prodavati sirovo mlijeko već samo prethodno pasterizirano mlijeko iz odobrenog objekta (ili odobrenog pod posebnim uvjetima).

    Anđelka PEJAKOVIĆ, dipl.ing.agr.

  • 4. 
    Molim da mi objasnite koje je pasmine tele od majke holštajn pripuštena sjemenom od bika Heron, tele ima siva uha i sivu boju oko očiju, te je dosta robusno?

    Premda uzgajivač nije naveo koje je bik pasmine, u nekim sam katalozima našao da je na tržištu bio bik imena ‘’Heron’’ pasmine montbeliard, a u nekim ranijim godinama se na tržištu moglo naći sjeme jednog simentalskog bika istog imena. U svakom slučaju tele ne pripada ni jednoj pasmini, jer je križanac (ako je bik montbeliard ili simentalac). Takva telad su često čudnih boja, nemaju tipične pasminske odlike i često su rastom bolja od roditelja radi ‘’heterotičkog ‘’efekta ili znanog ‘’bujanja’’ F1 generacije životinja. Danas se sve češću sreću takva križanja, a potomci mogu biti vrlo učinkoviti u proizvodnji mesa ili mlijeka.

    prof.dr.sc. Ante IVANKOVIĆ

  • 5. 
    Spremamo se za uzgoj koza na području Općine Rakovica. Imamo površine od oko 15 jutara, ne previše rascjepkanog zemljišta obraslog niskim raslinjem, a od toga je 30% oranica. Molimo za preporuku koja bi pasmina bila najisplativija i otporna na tom području i koja bi po mogućnosti bila i u sustavu poticaja isplativija?

    U vašem pitanju niste naveli u koju svrhu bi uzgajali koze, odnosno što bi bio temeljni proizvodni cilj tog uzgoja, niti u kojem sustavu (zatvoreni-stajski ili stajsko pašni) bi ih uzgajali. Ako je vaša namjera proizvoditi kozje mlijeko, onda vam preporučujem alpinu ili sansku kozu koje je moguće kupiti i Hrvatskoj, a i u inozemstvu, s tim da se prije kupnje maksimalno informirate o (provjerite) njihovom zdravstvenom stanju i proizvodnom potencijalu. S obzirom da ste u pitanju naveli da je jedan dio vašega zemljišta obrastao niskim raslinjem, pretpostavljam kako bi možda htjeli da koze „čiste“ (pasu i brste) na tim površinama i da bi ih možda ekstenzivno ili poluintenzivno uzgajali i za meso. U tom slučaju vam onda preporučujem bursku pasminu koja je visokoplodna i vrlo učinkovita u proizvodnji mesa ili hrvatsku šarenu koza koja je izrazito otporna, ali je skromnijih proizvodnih odlika. Dakle, da bi preciznije odgovorili na vaše pitanje nedostaje proizvodna namjena i način uzgoja.

    prof.dr.sc. Boro MIOČ


<< 1 2 3 4 5 6 7 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.