Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ratarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Posljednjih nekoliko godina u kukuruzu je primijećeno širenje korova nepoznate vrste. Pokušali smo ga uništiti različitim sredstvima (Laudis, Adengo, Elumis peak), ali nismo uspjeli. Nicanje mu je jako kasno, kad je kukuruz već visok. Zanima nas koja je to vrsta korova i s kojim ga herbicidom možemo uništiti?

    Korovna vrsta sa slike jest Panicum capillare – vlasnasto proso. Vrsta je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unesena u 15. st. kao ukrasna vrsta (dekoracija cvjetnih aranžmana), dok se u Hrvatskoj prvi put spominje 60-ih godina prošlog stoljeća. Problematika suzbijanja ove vrste usko je povezana s njenom biologijom, točnije vremenom nicanja u usjevu, ali i s morfologijom. Naime, za razliku od ostalih korovnih trava, ova vrsta prekrivena je sitnim gustim dlačicama bijele boje. Dlačice koje se razvijaju na biljci prilikom aplikacije smanjuju kontakt herbicida s biljkom te onemogućuju kvalitetnu apsorpciju djelatne tvari što nerijetko rezultira lošim učinkom herbicida. Osim morfoloških karakteristika, biologija, točnije vrijeme nicanja, doprinosi izbjegavanju herbicidnog tretmana. Prema vremenu nicanja korovnih vrsta u usjevu kukuruza, korove dijelimo u tri skupine: rano nicajuće (npr. loboda), srednje nicajuće (npr. koštan) i kasno nicajuće. Prema vremenu nicanja proso pripada skupini kasno nicajućih korovnih vrsta što znači da mu je za početak nicanja potrebna akumulacija temperature iznad 10°C, dok primjerice loboda kao ranonicajuća korovna vrsta, niče akumulacijom temperatura iznad 3°C. Gledano kalendarski, proso započinje s nicanjem koncem svibnja, a vrhunac nicanja odvija se početkom lipnja. U tom razdoblju većina korovnih vrsta u kukuruzu već razvija nekoliko listova, a korovne trave kao što su koštan i muhar već polako ulaze u stadij busanja. Kasnim nicanjem u kukuruzu često izbjegne aplikaciju herbicida, pa se pojava u polju može tumačiti lošijim učinkom herbicida. Kod suzbijanja ove vrste potrebno je odrediti pravovremenu aplikaciju temeljem praćenjem ponika prosa i poznavanjem razvojne faze kukuruza i razvojne faze prosa. Upravo zbog kasnog i razvučenog nicanja ove vrste herbicidi koji se primjenjuju u pre-em roku ili ranom post-em roku najčešće nisu dovoljno učinkoviti. Stoga, ako je parcela zakorovljena s ovom korovnom vrstom, preporuka je herbicide primijenjivati u post-emergence roku. Kao i ostale korovne trave (vrste iz porodice Poaceae) i prosa u usjevu kukuruza su osjetljiva na herbicide ALS inhibitore (sulfonilureja herbicidi), dok su nešto manje osjetljiva na herbicide iz skupine triketona (tembotrion i mezotrion) i to u isključivo u ranoj razvojnoj fazi (BBCH 13). Na tržištu se nalazi dosta herbicidnih pripravaka iz skupine ALS inhibitora (foramsulfuron, nikosulfuron, tienkarbazonmetil, rimsulfuron) kao kombinirani pripravci koji uz ove djelatne tvari sadržavaju i djelatne tvari iz drugih kemijskih skupina (npr. mezotrion, izoksaflutol) koji se mogu koristiti za suzbijanje prosa. Odluka o izboru herbicida ovisi o roku sjetve, vremenu nicanja prosa, ostaloj korovnoj flori na parceli, ali i o vremenskim uvjetima. Osim o fazi razvoja prosa, potrebno je voditi računa i o fazi razvoja kukuruza u vrijeme tretiranja. To se posebice odnosi na nešto kasniju primjenu sulfonilureja herbicida koja, u nepovoljnim uvjetima (npr. suša) može dovesti do fitotoksičnih oštećenja kukuruza.

    Valentina ŠOŠTARČIĆ, mag. ing. agr.

  • 2. 
    Unazad nekoliko godina na livadi se pojavio mali krug žute trave i sad se sve više proširio na gotovo cijelu livadu. Zanima me što bi to moglo biti i može li se spriječiti?

    Nažalost vaš opis je dosta oskudan pa je teško dati siguran odgovor. Ne navodite koje su trave dominantne na livadi, što bi olakšalo odluku o uzročniku. Više gljiva može uzrokovati sušenje trava na livadi. Naveli ste da najprije dolazi do sušenja manjeg broja biljaka u krugu, a u nastavku da se krugovi šire i spajaju. Simptom koji ste naveli je dosta karakterističan za dvije vrste gljiva. Mi ćemo opisati simptome jedne i druge, pa ćete i vi sudjelovati u određivanju uzročnika. Prva se javlja snježna plijesan, koju uzrokuje Microdochium nivale. Krajem zime vide se ovalne plješine s manjim brojem biljaka jer su neke propale u stadiju klijanja i nicanja. Na živim i odumrlim dijelovima biljaka, najčešće nakon otapanja snijega, može nastati svijetlo ružičasta paučinasta prevlaka koja se za sunčana vremena gotovo izgubi. Na plojci i rukavcu nastaju jajaste vodenaste smeđe pjege, a korijen trune. Listovi žute i suše se, a zaraza se prenosi na okolne biljke pa nastaju ovalne zone s osušenim biljkama. Parazit prezimljava u tlu i biljnim ostatcima, na najbolje se razvija oko 18 °C ili katkad i nešto niže. Druga se bolest javlja kasnije, a uzrokuje je gljiva Sclerotinia homoeocarpa poznata je i pod nazivom „Dollar spot“. Bolest je učestalija na parcelama koje se češće kose, kao npr. parkovima, golf i nogometnim igralištima. Na listovima može biti veći broj manjih pjega ili može nastati samo jedna veća pjega. Pjege su u sredini bijele do slamnato žute obrubljene smeđim rubom i po tome se bitno razlikuje od prvo opisane bolesti. Starije veće pjege često su u sredini uže nego na vrhu i dnu pa imaju oblik slova X. Pjege se povećavaju ili spajaju i mogu prekriti cijelu plojku koja se suši. Sa zaraženih biljaka zaraza se prenosi na zdrave pa nastaju skupine zaraženih biljaka tvoreći ovalne do eliptične površine unutar zelene površine. U početku su ta mjesta promjera 1 do 10 centimetara, ali se vremenom šire ili se spajaju pa zahvate površinu i do 3 metra. Takvih mjesta može biti više pa je livada prošarana poput leopardova krzna. U ranim jutarnjim satima kad je prisutna rosa na zaraženim organima često se formira sivo-bijela prevlaka nalik pamuku. Tijekom vegetacije najvažniji prenosioci su vjetar, oborine i čovjek prilikom kosidbe. Simptomi se brzo razvijaju pri temperaturama između 15°C i 32°C. Te temperature, u kombinaciji s dugim vlažnim razdobljima od rose, kiše ili navodnjavanja, pogoduju infekcijama. Bolest je najčešća tijekom proljeća i jeseni. Prema fotografiji vaša je livada na padini, gornji dio je zaražen, pa postoji mogućnost da se uzročnik prenese površinskim vodama nakon kiše na donje dijelove. Stoga bi bilo preporučljivo brazdom (2- 3 prohoda) odijeliti zaraženi dio livade od djela koji još nije zaražen. Na taj način bi onemogućili širenje zaraze vodom prema donjem dijelu livade. I dalje koristite livadu dok vam se isplati, a onda morate promijeniti kulturu, odnosno uvesti višegodišnji plodored u kojem ne smiju biti zastupljene trave. Može biti povrće, repica, suncokret, lucerka, djetelina, i dr. Za suzbijanje bolesti na livadama nažalost nema registriranih sredstva za zaštitu bilja u Hrvatskoj.

    dr. sc. Bogdan CVJETKOVIĆ, prof. emer.

  • 3. 
    Planiram kalcifikaciju tla obaviti Holcimovim Agrocal-om Terra plus. Mogu li raspodijeliti Agrocal, odmah ga zaorati, pa po tom mjestu posijati ječam i tritikal? Na toj parceli je sada kukuruz. Na drugoj parceli ću orati zimsku brazdu, pa me zanima mogu li ga raspodijeliti isto kad i na prvoj, pa nakon mjesec dana zaorati ili je bolje raspodijeliti i odmah zaorati?

    Da, Holcim Agrocal Terra plus možete raspodijeliti i zaorati neposredno pred sjetvu ječma, tritikala. On neće imati štetan utjecaj na zasijanu kulturu. Što se tiče raspodjeljivanja na drugoj parceli, možete ga obaviti kad i na prvoj i pričekati da ga zaorete. U slučaju kiša on će se polako otapati, ali mjesec dana nije dugi rok. Ako imate mogućnost ga odmah zaorati, možete, jer ga je uvijek bolje pomiješati s dubljim slojevima tla jer će se biljka tamo ukorjenjivati, ali ne gubite previše ako tu mjeru ne učinite odmah.

    Damir ŽIBRIN – HOLCIM

  • 4. 
    Planiram proizvoditi hladno prešano ulje iz uljane repice. I zanima me je li ono kao takvo (hladno prešano) dobro za ljudsku upotrebu, i što mi je sve potrebno da bi se moglo staviti na tržište, (dozvola, analiza, etiketa...)? Repičinu pogaču planiram koristiti na vlastitoj farmi za tov junadi. Na što bi se kod tog trebala obratiti pozornost?

    Prema Pravilniku o jestivim uljima i mastima (NN 41/12.), ulja se na hrvatskom tržištu svrstavaju u jednu od 3 kategorije, rafinirana ulja, hladno prešana ulja ili nerafinirana ulja. Uljana repica je zbog visokog udjela ulja u sjemenu, pogodna za proizvodnju ulja prešanjem, pa tako i za proizvodnju hladno prešanog repičinog ulja. Takvo ulje može se nalaziti i već se nalazi na hrvatskome tržištu. Repičino ulje nutritivno je vrlo vrijedan proizvod, prvenstveno zbog izrazito povoljnog sastava masnih kiselina, tj. idealnog omjera omega- 6 i omega-3 masnih kiselina, ali i zbog prisutnosti drugih spojeva koji povoljno utječu na zdravlje ljudi, prvenstveno u prevenciji krvožilnih bolesti. No, prilikom proizvodnje hladno prešanoga ulja bitno je posebnu pozornost posvetiti kvaliteti sjemena iz kojeg se ulje proizvodi. Takva ulja ne prolaze dodatne postupke kojima bi se uklonili nepoželjni sastojci koji mogu prijeći iz sjemena u ulje ili pak nastaju u postupku proizvodnje ulja. Rezultati istraživanja provedenih u Laboratoriju za tehnologiju ulja i masti Prehrambeno- biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazali su kako se repičino ulje može proizvoditi i nekim drugim postupcima proizvodnje koji dodatno povećavaju nutritivnu vrijednost samog ulja. Glavni zakonski akt koji se odnosi na hranu u Republici Hrvatskoj je Zakon o hrani (NN 81/13.). Zakon propisuje upravne mjere i prekršajne odredbe za provedbu raznih uredbi Europske agencije za sigurnost hrane, Europskog parlamenta i Vijeća, Komisije i dr. Osim toga, sva ulja koja se stavljaju na tržište moraju zadovoljiti sve parametre kvalitete i autentičnosti propisane važećim Pravilnikom o jestivim uljima i mastima (NN 41/12.). Označavanje proizvoda potrebno je uskladiti s Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani. Kruti ostatak nakon proizvodnje ulja, tj. pogača, najčešće se koristi za hranidbu stoke. Vrlo je bitno optimirati proces proizvodnje ulja kako bi proizvedena pogača bila prikladna za hranidbu stoke, a sirovu pogaču uljane repice potrebno je odmah po proizvodnji ulja tostirati, kako bi se inaktivirali prirodno prisutni enzimi koji mogu značajno smanjiti nutritivnu vrijednost pogače.

    doc.dr.sc. Klara KRALJIĆ

  • 5. 
    Zanimaju me trave koje povećavaju kiselost tla koje bi tada bilo pogodnije za sadnju borovnice, i u kojem omjeru ih posijati na površini od 4 ha?

    Koliko je poznato za naše uvjete nema trava koje zakiseljuju tlo, a ono što je istina da se trave mogu sijati na kisela tla jer je većina travnih vrsta tolerantna na kiselost tla (ako pH nije ekstremno nizak). Za borovnice, kupine i ostale kulture koje trebaju kiselo tlo obično se navozi šumsko tlo koje je kiselo, ili kiseli treset. Možete malčirati kiselim sadržajem (borove iglice, kiseli treset ili piljevina crnogorice), ili nekim od sredstava za zakiseljavanje tla, npr. Biopon koji možete nabaviti u svim opskrbljenijim poljoljekarnama i vrtnim centrima.

    prof.dr.sc. Josip LETO

<< 1 2 3 4 5 6 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.