Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ratarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Bavim se proizvodnjom ekološke djeteline (lucerne). Aplicirao bih za mjeru 4.1.2. za “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”. Budući da mi vremenski uvjeti ne dozvoljavaju da zadnju košnju spremim u suho, koristio bih zelenu masu od djeteline (lucerne) kao gnojivo. Zanima me kompletan postupak i tehnološki postupci?

    Nije uobičajeno zelenu masu lucerne koristiti kao gnojivo. Preporuka je da se zelena masa lucerne spremi kao sjenaža. Za spremanje sijena i zelene krme koriste se strojevi koji obavljaju različite tehnološke postupke kao što su košnja, sušenje, sakupljanje, utovar i transport. Prije baliranja i spremanja sjenaže svakako je potrebno koristiti kosilice s gnječilicama s gumenim valjcima ili kondicionerom. Ako se ne može i ne stigne osušiti, pa niti prosušiti da se iskoristi provenuta masa lucerne za spremanje sjenaže, svakako je pokošenu treba izvesti s parcele na kojoj je usjev lucerne. Takva masa može se razbacati širom po nekoj „goloj“ oranici i unijeti u tlo. Nakon što se u sijenu postigne idealan sadržaj suhe tvari i nakon što se sijeno sakupi u zboj i pripremi za siliranje, trebamo odabrati odgovarajuću tehnologiju siliranja. Postoje tri tehnologije za spremanje sjenaže, a to su prešanje materijala u valjkaste ili četvrtaste bale i omatanje bala strech folijom; spremanje sjenaže samoutovarnom prikolicom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće; te spremanje silaže silažnim kombajnom u trenč silose i njeno gaženje ili spremanje sabijanjem u plastične vreće. Svaka od ovih tehnologija ima svoje prednosti, stoga se ne može reći koja je idealna tehnologija za određeno gospodarstvo. Potrebno je posebno analizirati značajke gospodarstva po veličini, po ukupnom broju grla, po sastavu obroka, po udaljenosti livada od farme i moraju se uzeti u obzir još mnogi pokazatelji koji utječu na učinkovitost i troškove.

    Dario PADRO, mag.ing.agr.

  • 2. 
    Čuo sam za pilirano sjeme nekih kultura, posebno za sjeme šećerne repe. Zašto se ustvari sjeme peletira i što se time postiže?

    Za sjetvu je prikladnije i bolje sjeme koje sadržava samo jednu sjemenku, jer se pri nicanju iz takve sjemenke razvija samo jedna biljka. Uvođenje jednokličnih sorata u proizvodnju, postupno od 1971. godine u našoj zemlji, ovaj specifičan i zahtjevan postupak postao je nepotrebnim. Međutim, za preciznu sjetvu naturalno sjeme, zbog svojih svojstava, niti kod jednokličnih sorata nije prikladno. Plod jednokličnih sorata je ovalan, nejednake veličine, ovisno o mjestu razvoja na sjemenskoj grani, a sjemenke u plodu vrlo su sitne. Za preciznu i sigurnu sjetvu trebala je pomoć dorade sjemena. Kako bi sjeme (plod) poprimilo okruglu formu, prikladnu za sjetvu, te da bi se ujednačilo po veličini, pristupilo se oblaganju (peletiranju) sjemena, a na taj način dobiveno je pilirano sjeme. Kao omotač koriste se različite tvari, kao što su treset, piljevina, montmorilonit, vermikulit, perlit. Postupkom piliranja dobili smo sjeme ujednačena oblika i veličine. Ubrzo je postupak piliranja iskorišten i za druga poboljšanja sjemena (povećanje mase, primjene zaštite, olakšanje nicanja). Zbog toga se pri samom postupku dorade dodaju fungicidi, insekticidi, hraniva, stimulatori rasta, a na kraju peleta se oboji intenzivnom bojom, različitom od tla (narančasta, plava, zelena), radi lakše kontrole sjetve. Osobito je dobro došla upotreba insekticida, jer je klica pri klijanju sitna i nježna, kakva je i mlada, na primjer, biljka šećerne repe, a broj štetnika koji napadaju šećernu repu je velik.

    B. H., dipl. ing.

  • 3. 
    Batat se često naziva “ slatki krumpir”, međutim on ima navodno i druga svojstva, odnosno ljekovitosti. Koja su svojstva, kako se uzgaja, dali uspijeva u kontinentalnoj Hrvatskoj?

    lako se batat katkad naziva “slatki krumpir” i za jelo se priprema na slične načine, on nije krumpir. Uzgoj batata i krumpira ima neke sličnosti, no nipošto nije isti. Batat tako zahtijeva više topline od krumpira - za uspješan rast potrebno mu je 100 do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15 stupnjeva. Razlika je i u sadnji - batat se najčešće razmnožava presadnicama, odnosno ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korijena. Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva. Radi poboljšavanja uvjeta uzgoja preporučuje se sadnja pod crnu foliju ili na uzdignute gredice, što olakšava i berbu. Takve je gredice dobro i malčirati slamom. Batat je vrlo ukusan i zdrav - bogat je vitaminima i mineralima, ne sadrži masti i kolesterole, a zbog niskog glikemičkog indeksa i visokog sadržaja vlakana vrlo je korisna hrana za dijabetičare. Može se preraditi u brašno, sokove i rakiju. Listovi batata izvrsna su namirnica za hranidbu domaćih životinja, a od njih se može pripremati i ljekoviti čaj koji je okusom vrlo sličan zelenom. Mladi listovi također su jestivi kao salata.

    M. Z.

  • 4. 
    Dali raniji rokovi sjetve imaju kakvu opravdanost pred onima koji se računaju kao optimalni, imaju li kakvih prednosti ili nedostataka?

    Rani rokovi sjetve u pravilu imaju manje nedostataka u usporedbi sa zakašnjelim rokovima. Takva agrotehnička mjera može imati svoje opravdanje ukoliko se iz organizacijsko-tehničkih ili nekih drugih razloga sjetva svih površina na nekom gospodarstvu ne može obaviti unutar optimalnih rokova. U ranim rokovima sjetve uglavnom je moguća vrlo kvalitetna predsjetvena priprema tla, što omogućuje dobro i ujednačeno klijanje i nicanje usjeva. Količina sjemena potrebnog za sjetvu unutar ranih rokova može se stoga osjetno smanjiti u usporedbi s onom koja se uobičajeno primjenjuje u preporučenim, a posebice u zakašnjelim rokovima sjetve. Niže norme sjetve su moguće zbog znatno manjih gubitaka u nicanju. Osim toga duže je i jesensko razdoblje do ulaska u zimu, što omogućava jači rast i razvoj usjeva. Stoga se primjerice sjetva pšenice u ranim rokovima može obaviti sa svega 150 do 200 kg sjemena po hektaru ovisno o specifičnoj veličini (masi) sjemena pojedine sorte što su značajno manje količine sjemena od uobičajenih. Time je moguće ostvariti veću ekonomsku dobit budući da su se smanjila ulaganja u proizvodnju. Povećanjem broja dana jesenske vegetacije, što je slučaj u vrlo ranim rokovima sjetve, usjevi ozimih žitarica mogu jako izbusati i stvoriti veliku vegetativnu masu. To nepovoljno utječe na njihovu otpornost na niske temperature tijekom zimskog perioda, a posebice tijekom siječnja i veljače kada usjev prelazi u tzv. generativnu fazu.

    Prof. dr. sc. Zlatko Svečnjak

  • 5. 
    Čuo sam za pilirano sjeme nekih kultura, posebno za sjeme šećerne repe. Zašto se ustvari sjeme peletira i što se time postiže?

    Za sjetvu je prikladnije i bolje sjeme koje sadržava samo jednu sjemenku, jer se pri nicanju iz takve sjemenke razvija samo jedna biljka. Uvođenje jednokličnih sorata u proizvodnju, postupno od 1971. godine u našoj zemlji, ovaj specifičan i zahtjevan postupak postao je nepotrebnim. Međutim, za preciznu sjetvu naturalno sjeme, zbog svojih svojstava, niti kod jednokličnih sorata nije prikladno. Plod jednokličnih sorata je ovalan, nejednake veličine, ovisno o mjestu razvoja na sjemenskoj grani, a sjemenke u plodu vrlo su sitne. Za preciznu i sigurnu sjetvu trebala je pomoć dorade sjemena. Kako bi sjeme (plod) poprimilo okruglu formu, prikladnu za sjetvu, te da bi se ujednačilo po veličini, pristupilo se oblaganju (peletiranju) sjemena, a na taj način dobiveno je pilirano sjeme. Kao omotač koriste se različite tvari, kao što su treset, piljevina, montmorilonit, vermikulit, perlit. Postupkom piliranja dobili smo sjeme ujednačena oblika i veličine. Ubrzo je postupak piliranja iskorišten i za druga poboljšanja sjemena (povećanje mase, primjene zaštite, olakšanje nicanja). Zbog toga se pri samom postupku dorade dodaju fungicidi, insekticidi, hranjiva, stimulatori rasta, a na kraju peleta se oboji intenzivnom bojom, različitom od tla (narančasta, plava, zelena), radi lakše kontrole sjetve. Osobito je dobro došla upotreba insekticida, jer je klica pri klijanju sitna i nježna, kakva je i mlada, na primjer, biljka šećerne repe, a broj štetnika koji napadaju šećernu repu je velik.

    B. H., dipl. ing.

<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.