Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zaštita bilja

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    U vrtu je herbicidom uništen agresivan korov i zanima me kad na istoj površini mogu ponovno uzgajati povrće? Također, leteći insekti napadaju vrhove mladica marelica i ne znam kako suzbiti imelu na jabukama? Pomaže li u suzbijanju voluharica kod sadnje voćaka stavljati blizu korijena sitne čavliće ili komade stakla ?

    Što se voluharica tiče, primjerenije bi bilo nabaviti žičane košare za mehaničku zaštitu korijenja voćaka prilikom sadnje. Nije naveden koji je herbicid korišten u povrtnjaku što je jako važno. Na etiketi uz herbicid navedena su ograničenja nakon primjene (ograničenja u plodoredu: u danima prema vrstama usjeva koji se naknadno nakon nekog vremena od primjene mogu uzgajati bez štetnih posljedica). Pitanje o letećim insektima je propćenito; treba uhvatiti leteće insekte, slikati ih ili poslati da se utvrdi njihova vrsta. Tek tada je moguće odrediti odgovarajući insekticid (vrlo teško je braniti vršne dijelove mladica – mala ciljana površina protiv štetnika koji grizu jer je većina kontaktno-želučanih insekticida iz skupine organo-fosfata i karbamata povučena s europskog tržišta. Ako su primjerice kukci iz skupine (porodice) pipa (Cucurlionidae) tada je djelotvoran pripravak Calypso SC. Imela na jabuci možete se riješiti jedino rezidbom i spaljivanjem.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 2. 
    Svaki proizvođač za svoje sredstvo za zaštitu bilja propisuje količinu koju treba utrošiti po jednom hektaru površine. U cilju efikasne zaštite vinograda sugerira se upotreba folijarnih i sistemičnih pripravaka. Ako se dotični pripravak koristi s drugim pripravcima protiv iste bolesti, kako odrediti količinu pripravka koju treba utrošiti po jednom hektaru?

    U pravilu protiv jednog uzročnika bolesti vinove loze u jednoj aplikaciji koristimo samo jedan fungicid. Kako često istovremeno suzbijamo više bolesti vinove loze (npr. plamenjaču i pepelnicu) u mješavini dva pripravka koristimo količinu propisanu za svaki pojedinačni fungicid koji odaberemo (često u jednom fungicidu imamo dvije ili čak tri djelatne tvari – tzv. kombinirani pripravci). Izuzetak od ovog pravila je slučaj kad sumnjamo da se javlja rezistentna ili otporna populacija uzročnika bolesti na pojedine skupine fungicida (npr. pepelnica grožđa na kinoline, triazole, strobilurine u Međimurskom vinogorju). Tada tzv. „one site“ pripravcima (najčešće sistemični pripravci specifičnog načina djelovanja) (npr. Folicur, Domark, Topas, Crystal, Stroby, Cabrio Top, Universalis i sl.) dodajemo jedan od površinskih (kontaktnih) pripravaka (npr. sumpor ili meptil-dinokap) (npr. Thiovit, Chromosul, Cosavet, Karathane Gold). U tom slučaju dodajemo nižu (manju) propisanu dozu kontaktnih pripravaka.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 3. 
    Jabuka je nakon mraza prošle godine ostala sa smeđecrnim mrljama po kožici ploda. Takvu „bolest“ imaju gotovo sve preostale jabuke. Tijekom vegetacije sam 7 puta obavio prskanje, a vegetacija je bila bujna i lisna masa zdrava. Stabla jabuka su stara 30-ak godina. Jesam li pogriješio tretiranjima i čime tretirati ove godine da se navedeno ne ponovi?

    Prema zaprimljenim fotografijama možemo posumnjati na bolest plodova jabuke uzrokovane nedostatkom kalcija (tzv. „gorka pjegavost“), a ova je dijagnoza ispravna ako u unutrašnjosti mesa jabuka postoje smeđe nakupine tkiva koje plodovima daju gorak okus. Gorke pjege nakupine su mrtvih stanica promjera nekoliko mm, a pojavljuju se neposredno uoči berbe ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuke, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuka.
    Ovaj se poremećaj javlja na osjetljivijim sortama (npr. Jonagold, Mutsu i dr.), ali i na drugim sortama jabuke, naročito u godinama kada je broj plodova po stablu relativno mali (tada su plodovi nešto većeg promjera nego prosječnih sezona). Opisani nedostatak u nasadima jabuka otklanjamo folijarnom primjenom kalcijevih vodotopivih hraniva (nakon cvatnje koristimo kalcij-nitrat, tijekom
    ljeta kalcij-oksid, a u završnim tretiranjima krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza kalcij-klorid!).
    Veći je broj kalcijevih pripravaka na hrvatskom tržištu, važno ih je primijeniti u večernjim satima, s povećanim utroškom škropiva.

    mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 4. 
    Posadili smo u tegle 2500 sadnica dvogodišnjih borovnica. Na dosta velikoj udaljenosti posađeno je i 500 ruža za komercijalnu prodaju. Kako s ružama nemamo puno iskustva, napomenuto nam je da se raspitamo mogu li nametnici s ruža ugroziti nasad borovnica?

    U pogledu biljnog zdravstva, ruže su puno zahtjevnije u odnosu na borovnice, ali ih pritom napadaju različite kategorije uzročnika bolesti i nametnika. Gotovo svake sezone na ružama od početka travnja do rujna treba provoditi redovite preventivne zaštite protiv uzročnika bolesti: pepelnice (Sphaerotheca), zvjezdaste pjegavosti (Marssonina), hrđe (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis), a povremeno se pojavljuje i plamenjača (Peronospora).
    Također, redovito se pojavljuju lisne uši, povremeno fitofagne grinje (npr. crveni voćni pauk) i drugi štetnici (npr. štitaste uši i dr.).
    Na borovnicama se mogu od biljnih bolesti javljati različiti uzročnici pjegavosti i paleži izdanaka (npr. Phomopsis, Monilinia i dr.), te palež cvjetova i trulež plodova (Monilinia), a od štetnih organizama početkom vegetacije različite gusjenice (npr. grbice). Moguća je i pojava nekih bolesti na korijenu (npr. Phytophthora), te učestale su štete na borovnicama od ptica.
    Većina spomenutih kategorija neželjenih organizama nije polifagna, pa ne prelazi s ruža na borovnice i obrnuto.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr. 
  • 5. 
    Imam nekoliko sadnica goji bobica, svake godine mi sve više plod napadaju male crne bube, javljaju se u skupinama oko plodova. Druga vrsta koja napada je buba zvana smrdljivi Martin. Kojim sredstvom bi bilo poželjno tretirati?

    Na tržištu postoji pripravak Boundary koji je registriran kao organsko gnojivo, no ima insekticidno djelovanje, te će vam sigurno pomoći oko vašeg problema.
    Djeluje kontaktno na sve štetnike i koristi se u koncentraciji od 0,3%.

    Martina BORIĆ, dipl. ing. ag

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.