Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zaštita bilja

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Na području Kaštelira posadili smo goji. Prošle godine lišće je postalo bijelo s nekom lužnatom presvlakom. Goji dobro cvate u 5. mjesecu i cvjetovi postupno počnu opadati pa ne dođe do zamatenja te nemamo urod. Što bi mogao biti uzrok?

    Na lišću voćne vrste goji prema opisanim simptomima možemo posumnjati na pojavu i razvoj pepelnice (Leveilula taurica). Budući se goji uzgaja na području Kaštelira (Istarska županija) vjerujemo da povišene temperature (28-31°C) s povišenom vlagom zraka (>85 %) pogoduju razvoju pepelnice, ne samo na voćnoj vrsti goji, već i na drugim osjetljivim biljkama. U našoj zemlji na voćnoj vrsti goji nema registriranih kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Stoga za preventivnu zaštitu možemo preporučiti neka sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom uzgoju: npr. kalij-bikarbonat (u pripravku „Armicarb“ ili „Vitisan“)(0,3 %) + sumporni pripravak (npr. za amatersku primjenu dopuštenja u našoj zemlji imaju „Chromosul“ ili „Cosavet“ ili „Kalinosul“ 80 WG)(0,2 %). Moguće je protiv pepelnice na stablima goji koristiti i biljne ekstrakte, npr. pripravak na osnovi preslice (Equisetum arvense): „EquiBasic“ (0,2 %) ili „Equisetum Plus“ (0,4 %). Također, na našem su tržištu dostupni i mikrobiološki pripravci (Glomus sp., Bacillus subtilis, Bacillus pumillus i dr.) u pripravcima: npr. „Frutifolia“ (0,5 %) ili „Mikroorganizmi“ (0,4 %) ili „FitoBacillus“ (0,3 %) i slično. Navedene pripravke možete nabaviti u boljim biljnim ljekarnama specijaliziranim za ekološku poljoprivrednu proizvodnju ili primjerice kod zastupnika ekoloških preparata za biljnu proizvodnju u našoj zemlji, kao što su „Pro-eco“ d.o.o. (Novi Marof), „Bioinput“ d.o.o (Varaždin), „Fitopromet“ d.o.o. (Zagreb) ili drugi.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 2. 
    U prosincu prošle godine na južnoj strani debla lipa u Podravini mogla se primijetiti masovna pojava rijetko viđenih stjenica. O kojoj je vrsti riječ?

    Dosad smo navikli na redovitu masovnu pojavu plamenih stjenica (Pyrrhocoris apterus) u proljeće, no masovnu pojavu stjenica u prosincu nismo često viđali. Riječ je o fitofagnoj stjenici Oxycarenus lavaterae (Fabricius, 1787) iz porodice Lygaeidae podrijetlom iz mediteranskog područje, s Arapskog poluotoka i područja tropske i južne Afrike. U Hrvatskoj je vrsta prisutna od 19. stoljeća kad je njena prisutnost zabilježena na jadranskoj obali, a krajem 20. stoljeća vrsta je u velikom broju utvrđena i na području kontinentalnog dijela Hrvatske, na deblima lipe u Zagrebu i Velikoj Gorici. Na području zapadne Europe vrsta je prvi put zabilježena na području sjeverne Francuske 1999. godine, a 2007. godine utvrđena je i u Nizozemskoj. Kao i kod drugih mediteranskih vrsta, u Europi se teško može odrediti sjeverna granica prirodne rasprostranjenosti ove stjenice. Stjenica se na područje Europe proširila sadnim materijalom, a pretpostavlja se da su i blage zime u posljednjih nekoliko godina doprinijele uspješnom prezimljavanju vrste, a samim time osigurale i veću mogućnost širenja europskim kontinentom. Odrasle stjenice mogu doseći duljinu od 4,5 - 5,4 milimetara i uglavnom su crvene, bijele i crne boje. Glava, prsište i ticala su crne boje,a gornji dio zatka je ciglasto crvene boje. Prednja krila su bezbojna i prozirna. Tijekom godine razvije dvije generacije, a prezimi kao odrasla stjenica. Oxycarenus lavaterae se hrani na nekoliko biljaka domaćina, a većina ih pripada redu Malvales (npr. rodovi Lavatera, Corylus, Tilia). Za sada kod nas nisu zabilježene značajnije štete, no zbog sklonosti masovnom okupljanju O. lavaterae se smatra i molestantskom vrstom jer svojom masovnom pojavom smeta čovjeku.

    mr. sc. Željkica OŠTRKAPA-MEĐUREČAN, Ministarstvo poljoprivrede

  • 3. 
    Zanima me kako primijeniti sredstvo za zaštitu bilja?

    Sredstva za zaštitu bilja potrebno je koristiti u skladu s etiketom, poštujući količine, vrijeme i način primjene te sva ograničenja navedena na etiketi. Za sredstvo za zaštitu bilja etiketa je njegov osnovni, važan i za korisnika obvezujući dokument. Na etiketi se nalaze svi podaci potrebni za uporabu sredstva za zaštitu bilja: rukovanje, skladištenje, pravilno zbrinjavanje, primjena, ograničenja...

    Ministarstvo poljoprivrede

  • 4. 
    Prinos trešanja mi je 80 % manji nego prošle godine, a pojavio se štetnik čiju vam fotografiju proslijeđujem, te me zanima kojim ga se sredstvom i kad može suzbiti? Trešnja inače raste među orasima i lješnjacima, stara je oko 10 godina i nikad nije bilo nikakvih problema s njom

    Štetnik na zaprimljenoj slici napadnute trešnje je dudovac (Hyphantria cunea). Američkog je podrijetla koji je u Hrvatskoj prvi puta pronađen na lokalitetima uz Mađarsku granicu još 1950-ih godina. Od tada se proširio na cijelo kontinentalno područje između rijeka Drave i Save. Dudovcu pogoduje vrlo visoka vlažnost zraka. Štetnik se hrani lišćem duda (po čemu je dobio ime), ali napada i brojne druge vrste voćaka (uključivo orah), šumsko i ukrasno drveće, vinovu lozu. Ponekad napada plodove voća, praveći plitke površinske grizotine. Leptir dudovca je bijele boje, raspona krila 25-30 mm, a pojedini primjerci mogu na krilima imati crne točkice. Gusjenice su isprva žućkasto-zelenkaste boje i tijela pokrivena dlačicama. Ubrzo se na leđnoj strani formira 12 bradavica s obje strane iz kojih rastu duge bijele dlake. Gusjenice su vrlo živahne i narastu do 35 mm. Gusjenice žive zajednički, mogu požderati čitavu plojku lista, pa ostaju samo najdeblje žile. Lišće kojim se hrane zapredaju gustom pređom u zapredak unutar kojeg se nalaze. Takav zapredak prvo zahvaća samo pojedino lišće, zatim pojedine grančice, a kasnije i čitave grane. Kad skupina gusjenica poždere lišće na jednoj grani prelazi na drugu. Štete od gusjenica naglo rastu, pa su krajem svibnja ili početkom lipnja jasno uočljive. Dudovac ima dvije generacije: proljetnu (kraj travnja, svibanj) i ljetnu (kolovoz i/ili početak rujna). U iznimno toplim godinama dudovac može razviti i treću generaciju. Vrlo je učinkovito mehaničko suzbijanje dudovca skidanjem i uništavanjem malih zapredaka punih gusjenica. No, ako se na stablu nalazi više zapredaka može se poduzeti usmjereno suzbijanje: tada je važno opaziti početni napad jer su male, tek izlegle, gusjenice vrlo osjetljive na insekticide (npr. prema iskustvu autora i manja doza insekticida Calypso SC 0,2 lit./ ha bila je vrlo djelotvorna nakon cvatnje u nasadima jabuka). Pretplatnik je gusjenice dudovca primijetio na trešnjama, a osim insekticida Calypso SC (karenca za trešnju 14 dana) moguće bi na male gusjenice bio djelotvoran Mospilan SP (registriran protiv trešnjine muhe i nekih svrdlaša)(karenca za trešnju 14 dana) i/ili biljni insekticid NeemAzal TS (0,2-0,3 %) (biljni insekticid je prikladan za ekološku proizvodnju, u koštičavom voću registriran za suzbijanje nekih gusjenica i drugih nametnika).

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 5. 
    Oko 8. mjeseca, na do tada zelenim listovima oleandera, pojavilo se na desetke žutih točkica na listovima i naličju listova, pogotovo gdje se nalaze smeđe i bijele izbočine koje se na stisak mogu i ukloniti s listova. Je li to neki štetnik i kako se može suzbiti?

    Oleandar je napadnut štitastim ušima. To su sitni kukci (2-5 mm) čije je tijelo pokriveno voštanim izlučinama ili štitićem različite građe (većinom od voska, svlakova i različitim izlučinama). Usni ustroj im je građen za sisanje biljnih sokova. Većina vrsta izlučuje slatkastu, ljepljivu izlučinu (mednu rosu). Na njih se naseljavaju gljive čađavice, pa zaražena biljka dobije tamni izgled. Slabo su pokretni štetnici, pa uglavnom napadaju višegodišnje biljne vrste. Suzbijaju se različitim metodama, ali najvažnije su primjenom sredstva za zaštitu bilja. Tijekom vegetacije mogu se prskati kombinacijom pročišćenog mineralnog ulja (npr. Svijetlo mineralno ulje ili Bijelo ulje EC) (0,3-0,5 %) i jednog od djelotvornih (registriranih) insekticida, npr. na osnovi acetamiprida (Mospilan SP) (0,04 %) ili piriproksifena (Pyxal EC) (0,04 %). Svi navedeni pripravci registrirani su također za amatersku primjenu, pa se mogu kupiti i bez odgovarajuće iskaznice. Navedenom kombinacijom (mješavinom) pripravaka je potrebno provesti nekoliko aplikacija s razmakom 14-20 dana.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.