Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Zaštita bilja

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Jabuka je nakon mraza prošle godine ostala sa smeđecrnim mrljama po kožici ploda. Takvu „bolest“ imaju gotovo sve preostale jabuke. Tijekom vegetacije sam 7 puta obavio prskanje, a vegetacija je bila bujna i lisna masa zdrava. Stabla jabuka su stara 30-ak godina. Jesam li pogriješio tretiranjima i čime tretirati ove godine da se navedeno ne ponovi?

    Prema zaprimljenim fotografijama možemo posumnjati na bolest plodova jabuke uzrokovane nedostatkom kalcija (tzv. „gorka pjegavost“), a ova je dijagnoza ispravna ako u unutrašnjosti mesa jabuka postoje smeđe nakupine tkiva koje plodovima daju gorak okus. Gorke pjege nakupine su mrtvih stanica promjera nekoliko mm, a pojavljuju se neposredno uoči berbe ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuke, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuka.
    Ovaj se poremećaj javlja na osjetljivijim sortama (npr. Jonagold, Mutsu i dr.), ali i na drugim sortama jabuke, naročito u godinama kada je broj plodova po stablu relativno mali (tada su plodovi nešto većeg promjera nego prosječnih sezona). Opisani nedostatak u nasadima jabuka otklanjamo folijarnom primjenom kalcijevih vodotopivih hraniva (nakon cvatnje koristimo kalcij-nitrat, tijekom
    ljeta kalcij-oksid, a u završnim tretiranjima krajem srpnja i/ili tijekom kolovoza kalcij-klorid!).
    Veći je broj kalcijevih pripravaka na hrvatskom tržištu, važno ih je primijeniti u večernjim satima, s povećanim utroškom škropiva.

    mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 2. 
    Posadili smo u tegle 2500 sadnica dvogodišnjih borovnica. Na dosta velikoj udaljenosti posađeno je i 500 ruža za komercijalnu prodaju. Kako s ružama nemamo puno iskustva, napomenuto nam je da se raspitamo mogu li nametnici s ruža ugroziti nasad borovnica?

    U pogledu biljnog zdravstva, ruže su puno zahtjevnije u odnosu na borovnice, ali ih pritom napadaju različite kategorije uzročnika bolesti i nametnika. Gotovo svake sezone na ružama od početka travnja do rujna treba provoditi redovite preventivne zaštite protiv uzročnika bolesti: pepelnice (Sphaerotheca), zvjezdaste pjegavosti (Marssonina), hrđe (Phragmidium), siva plijesan (Botrytis), a povremeno se pojavljuje i plamenjača (Peronospora).
    Također, redovito se pojavljuju lisne uši, povremeno fitofagne grinje (npr. crveni voćni pauk) i drugi štetnici (npr. štitaste uši i dr.).
    Na borovnicama se mogu od biljnih bolesti javljati različiti uzročnici pjegavosti i paleži izdanaka (npr. Phomopsis, Monilinia i dr.), te palež cvjetova i trulež plodova (Monilinia), a od štetnih organizama početkom vegetacije različite gusjenice (npr. grbice). Moguća je i pojava nekih bolesti na korijenu (npr. Phytophthora), te učestale su štete na borovnicama od ptica.
    Većina spomenutih kategorija neželjenih organizama nije polifagna, pa ne prelazi s ruža na borovnice i obrnuto.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr. 
  • 3. 
    Imam nekoliko sadnica goji bobica, svake godine mi sve više plod napadaju male crne bube, javljaju se u skupinama oko plodova. Druga vrsta koja napada je buba zvana smrdljivi Martin. Kojim sredstvom bi bilo poželjno tretirati?

    Na tržištu postoji pripravak Boundary koji je registriran kao organsko gnojivo, no ima insekticidno djelovanje, te će vam sigurno pomoći oko vašeg problema.
    Djeluje kontaktno na sve štetnike i koristi se u koncentraciji od 0,3%.

    Martina BORIĆ, dipl. ing. ag

  • 4. 
    Koja sredstva koristiti kod zaštite breskve i nektarine od bolesti?

    U našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća(Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća
    (Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia). Zbog sve većih problema s nekim gljivičnim i/ili bakterijskim bolestima koje uzrokuju prijevremeno propadanje stabala bresaka i nektarina, potrebno je u prvim zaštitama koristiti bakarne pojedinačne fungicide i/ili njihovu gotovu tvorničku ili priređenu mješavinu s mineralnim ili biljnim uljima. Nakon toga je potrebno
    u razmacima 9-14 dana obaviti još jednu ili dvije zaštite organskim fungicidima protiv kovrčavosti lišća. Prve zaštite obavljati uz što veći utrošak škropiva (600 do 800 litara/ha), za mirna vremena u doba dana s povišenom vlagom zraka. Tijekom cvatnje nastojim izbjeći primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja, ali ako tad najavljuju kišovito i prohladno vrijeme, onda će sigurno
    biti optimalni uvjeti za razvoj “monilijskog paleža” (Monilinia laxa). U cvatnji preventivno prije oborina primijeniti dopuštene fungicide samo u doba dana kad pčele ne lete (dva sata nakon zalaska i/ili dva sata prije izlaska sunca). Odmah nakon cvatnje prema potrebi suzbijati lisne uši
    i tripse, ali pritom poduzeti sve mjere za zaštitu pčela (NN 135/08.).
    Pripravak Calypso dopušten protiv lisnih uši pokazuje izvjesnu djelotvornost na uzročnike
    crvljivosti bresaka i nektarina. Pred dozrijevanje istovremeno suzbijati trulež plodova uz pridržavanje propisane karence. Tijekom jeseni, u početku otpadanja lišća, i nakon što otpadne više od 80% lišća, dobro je primijeniti jedan od pojedinačnih  bakarnih fungicida radi većeg broja bolesti koje prezimljavaju na stablima.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl.ing.agr.

  • 5. 
    Imam manji nasad paulovnije, sječene u travnju, sada su visoke oko 1m. Razmak je 4 x 4m i sada je sve puno korova (sirak). Trenutno je sve pokošeno, ali ja bih rado kemijski tretirala 0,5 m same redove, jer ostalo se lako malčira. Možete li mi preporučiti čime, obzirom da na parceli imam i pčelinjak?

    U vašem slučaju možete koristiti jedino totalni herbicid tipa Hercules, s time da se tretira korov kad nema vjetra, špricom sa zvonom. Posebno treba biti pažljiv da sredstvo ne dođe do lisne mase paulovnije, jer u tom slučaju može stradati, budući je jako osjetljiva na totalne herbicide. Predlažem da tretiranje obavljaju dvije osobe, druga neka drži najlon za zaštitu listova paulovnije. Postoji primjer gdje je jedan uzgajivač koristio također totalne herbicide, ali odmah nakon čepovanja 1. travnja, s time da je batrljke zaštitio bocama da ne povuku herbicid.

    doc.dr.sc. Damir DRVODELIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Piletina na dalmatinski način
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.