Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Gnojidba

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Gotovo prije tridesetak godina sam na cca 100-150 m2 vrta rasuo oko petnaestak m3 tla koje sam dobio kopajući bazen za vodu do dubine oko 1,5 m. Nažalost kasno sam povezao, da sam gore stavio mrtvo tlo. U zadnjih tih tridesetak godina, tu sam dovezao više od 20 velikih prikolica stajskoga gnoja, sijao djetelinu, kosio, pa zaoravao, dovozio oko 4 m3 tla za vrt, ali nikako nisam uspio popraviti to tlo. Sve biljke penjačice koje donose plod kao mahune, brokula, krastavac, paradajz itd., mi prilično dobro uspijevaju, ali od mrkve, peršina, cikle, celera itd. nikada velike koristi. Imate li preporuku kako od tog tla ponovo napraviti plodno tlo?

    Točno je da je na površinu vrta navezeno “mrtvo” tlo. Spomenutim radnjama, obradom i gnojidbom, uspjeli ste popraviti strukturu tla i obogatiti ga biljnim hranivima i organskom tvari, što je bilo dovoljno za dio povrćarskih kultura. Problem je vjerojatno ostao u mehaničkom sastavu ili teksturi dubljih slojeva tla koji su dospjeli na površinu, odnosno odnosu čestica gline, pijeska i praha u njima. Budući da je korjenasto povrće koje ste naveli osjetljivo na teška i zbijena tla s puno glinenih čestica, javio se problem pri njegovom uzgoju. Korjenasto povrće za svoj uspješan rast i razvoj zahtijeva lakša i drenirana tla.Tekstura tla se ne može popraviti redovnim agrotehničkim zahvatima. Popravci mehaničkog sastava tla prvenstveno se odnose na dodavanje (unošenje i miješanje) pojedine kategorije sitnice (u vašem slučaju, pijeska). Povoljan odnos frakcija pijeska, praha i gline bitan je za reguliranje vodo-zračnog režima tla, usvajanje hraniva, dobru dreniranost, a samim time i pravilan rast i razvoj biljke. Veći udio gline u tlu rezultira smanjenjem zapremine zemljišnih pora, odnosno, otežanim kretanjem vode, zbog čega se povećava bubrenje, ljepljivost i plastičnost. Veći udio pijeska u tlu povećava protok vode i zraka kroz tlo i ujedno povećava dreniranost.

    doc.dr.sc. Božidar BENKO

  • 2. 
    Dimnjačar traži da čisti dimnjake na našoj kući uz naknadu i to u vrijeme kada nama to nije potrebno – do sada smo uvijek sami čistili dimnjake. Da li je dimnjačar ovlašten određivati kada će dolaziti čistiti dimnjake i da li smo ga dužni pustiti da čisti dimnjake kada nama to ne odgovara?

    Grad je nadležan za donošenje Odluke o dimnjačarskoj službi. Takvom odlukom se određuje uređenje dimnjačarske službe na području grada i svi odnosi vezani za tu djelatnost. Dakle, možete u gradskim službama zatražiti primjerak te odluke kako bi provjerili da li se dimnjačar ponaša u skladu s odredbama te odluke, odnosno možete se obratiti komunalnom redaru koji je nadležan za dimnjačarsku službu. Odlukom o dimnjačarskoj službi određuje se što se smatra dimnjačarskom službom, što ona podrazumijeva koja su prava i obaveze dimnjačara, tko može obavljati dimnjačarsku službu, tko određuje dimnjačarska područja (rajone), kako se oni utvrđuju i sl. Grad daje koncesiju za obavljanje dimnjačarske službe. Ovlašteni dimnjačar dužan je izraditi godišnji plan čišćenja i kontrole dimovodnih objekata, te ga dostaviti komunalnom redaru za dimnjačarske poslove. Korisnici usluga ne smiju dimnjačaru sprječavati pristup do mjesta za čišćenje niti ga ometati u obavljanju dimnjačarskih objekata.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

  • 3. 
    Čitao sam da hrastovo lišće nije dobro za malčiranje. Pošto mi je dostupno obilje suhog lišća od crnike (primorski hrast koji ima stalno zelene listove), molim da mi kažete svoje mišljenje da li je i to lišće nepovoljno za malčiranje, obzirom da se crnika ipak dosta razlikuje od listopadnog hrasta?

    Lišće hrasta sadrži dosta tanina pa se teško razgrađuje u odnosu na ostalo lišća listopadnog drveća i iz tog razloga se izbjegava za malčiranje, slične karakteristike ima i hrast crnika. U svakom slučaju bolje je malčirati lišćem hrasta nego iglicama bora jer one zakiseljuju tlo. Jednostavno nakon što prođe potreba za malčiranjem nerazgrađeno lišće hrasta se može maknuti i tako osloboditi tlo za pripremu za sadnju sljedeće kulture. Od lišća u primorskom dijelu Hrvatske za preporučiti je lišće graba za potrebe malčiranja jer se brže razgrađuje i ne mora ga se micati nakon što prođe vegetacija uzgajane kulture već se jednostavno zaore u tlo.

    Dr. Dean Ban

  • 4. 
    Kako i na koji način mogu koristiti glinene kuglice koje se prvenstveno koriste u cvjećarstvu? Zanima me koja je njihova uloga i značaj u rastu biljaka.

    Glinene kuglice koriste se, prije svega, u hidrokulturi jer zbog svoje strukture osiguravaju optimalan odnos propuštanja vode i zraka. One poput spužve upijaju suvišnu količinu vode i na taj način sprječavaju prekomjerno vlaženje korijena, a ujedno omogućavaju i njegovu bolju prozračnost. Osim toga, navedene granule stvaraju savršen drenažni sloj, kako na dnu cvjetnih posuda, sadnih jama na otvorenom, tako i kao međusloj koji se stavlja na cvjetni podložak u svrhu postupnog vlaženja korijena i okolnog prostora. Posebice je to značajno za vrste koje su osjetljive na višak vode ili suhi zrak. Navedene kuglice je također dobro koristiti i za prekrivanje površine zemlje cvjetnih posuda, jer na taj način sprječavamo rast korova, isparavanje vode kao i truljenje korjenova vrata biljke. Pored toga, razasute na površini zemlje u vrtu glinene kuglice lijepo ističu posađene biljke, tim više ako se u tu svrhu upotrijebe kuglice koje možete nabaviti u različitim bojama. Prije nego što ih upotrijebite, kuglice morate dobro isprati vodom, a sve kako biste uklonili eventualno prisutnu prašinu kao i štetne soli. Nadalje, valja znati da se već korištene kuglice mogu ponovno upotrebljavati osim u slučajevima kada su bile u dodiru sa zaraženim biljkama.

    Matea Pehar, dipl. ing.

  • 5. 
    Da li se kompost dobiven od usitnjenih ostataka vinove loze nakon rezanja može unositi u vinograd bez opasnosti da se prenesu bolesti i štetnici vinove loze koji su se eventualno nalazili na lozi prije usitnjavanja?

    Kompost dobiven od usitnjenih ostataka vinove loze može se koristiti za gnojidbu vinograda, samo pod uvjetom da je rozgva bila zdrava. Rozgva s trsova zaraženih crnom pjegavosti, infektivnom žuticom vinove loze ili ona na kojoj su prezimila jaja crvenog pauka ne smije se unositi u vinograd zbog širenja zaraze.
<< 1 2 3 4 5 6 7 >>
Pečenje s mirisnom koricom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.