Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povrćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Podaci o troškovima uzgoja batata razlikuju se s obzirom na različite izvore. Molila bih da mi prema svom iskustvu date trošak ulaganja u proizvodnju batata.

    Što se tiče uzgoja batata, vrlo je važno i preporučljivo da se prve godine kreće u proizvodnju na tlu koje je odmorno, odnosno gdje nije ništa uzgajano godinu dana. Primjer troškova ulaganja u proizvodnju batata na primjeru 1 ha obradive površine. Sadni materijal 12000 kn, priprema tla (oranje, tanjuranje, frezanje) 3000 kn, jesenska gnojidba tla (NPK 7:20:30) 1200 kn, zeolit (razgradnja biljnih ostataka u tlu) 980 kn, proljetna gnojidba (NPK 15:15:15) 890 kn, pesticidi 2700 kn, folijarna prihrana (dušik, kalij) 500 kn, ručna berba 2500 kn. Ukupni troškovi iznose oko 24000 kn/ ha. Dobit ovisi o prinosu i prodajnoj cijeni. Budući da prinos može biti od 15-25 tona (prinos po biljci je i do 3 kg), a prodajna cijena može biti veleprodajna od 4-5 kn ili maloprodajna (izravna prodaja) 12-15 kn/ kg.

    Mihaela MARUŠIĆ, mag. ing. agr.

  • 2. 
    Mahune i grah zadnje dvije sezone napada novi štetnik koji nije žižak, a kod formiranja mahuna buši se u svako zrno. Također, propada mi i grašak koji ostane malen i sitan, a cvijet se suši i pocrni, pa me zanimaju mogući uzroci?

    Prema navodima hrvatske stručne literature samo se ličinke grahova žižka navode da napadaju zrna graha (bijela ličinka bez nogu). U svakom slučaju ličinke koje uzrokuju „crvljivost“ graha i mahuna treba sakupiti i poslati u javnu ustanovu koja ima ovlasti praćenja populacije novih štetnih organizama u Republici Hrvatskoj: Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu (Gorice 68b). Svakako bi nakon cvatnje grah i mahune trebalo zaštititi nekim od dopuštenih kemijskih insekticida (npr. Decis 100 EC, Kaiso, Rotor super) ili koristiti biljne insekticide prikladne za ekološku proizvodnju, npr. NeemAzal TS (2-3 lit./ha) ili Asset (1 lit./ha). Prošle sezone svi proizvođači graška bilježili su gubitke u proizvodnji zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta: sjetva nije bila moguća zbog niskih temperatura od druge polovice veljače do kraja druge dekade ožujka, a tijekom travnja je zabilježen veći broj neobično vjetrovitih i vrućih (ljetnih) dana (npr. već 22. 4. 2018. i ponovno zadnjih dana istog mjeseca u Međimurju smo zabilježili 29,9oC u hladovini). Takvi uvjeti nepovoljno utječu na normalan rast i razvoj usjeva graška. Od neželjenih organizama zadnjih sezona zbog klimatskih promjena (izraženija toplina i sparina) bilježimo sve učestalije štete od graškova tripsa (Kakothrips robustus) i pepelnice graška (Erysiphe pisi). Od insekticida preporučujemo protiv graškova tripsa primjenu biljnog pripravka NeemAzal TS (distributer „Pro-eco“ d.o.o., Novi Marof), a od fungicida anorganski sumpor (npr. dopuštenje u grašku imaju Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sulfolac WG – 0,3 %, uz karencu 14 dana) ili organski pripravak Ortiva SC (0,8-1 lit./ha, uz karencu 14 dana).

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

  • 3. 
    Imam mali vrt i zanima me zašto mi nikad ne uspijeva mrkva niti paprika, a ujedno me zanima kako jedan dio tla pretvoriti u tlo koje nije jako propusno te što na tom dijelu saditi?

    Propusnost tla nije dobro smanjivati jer o njoj, uz strukturu (praškasta, mrvičasta, grudasta...) i teksturu (odnos čestica pijeska, praha i gline u tlu) ovise vodozračni odnosi u tlu koji su vrlo bitni za pravilan rast i razvoj biljaka. Kažete da je mrkva lijepa dok je mlada, a kasnije ne. Razlog tome može biti upravo zbijenost tla ili postojanje nepropusnog sloja na određenoj dubini. Oboje dovodi do deformacije korijena mrkve. Nepropusni sloj se može razbiti dubljom obradom tla (npr. oranjem na dubinu 30 do 35 cm). Nedostatak velike propusnosti tla je brzo procjeđivanje vode u dublje slojeve nakon oborina ili zalijevanja. To se lako rješava češćim zalijevanjem manjim obrocima. Vodozračni odnosi u tlu mogu se popraviti dodavanjem organske tvari poput zrelog stajskog gnoja, komposta, treseta. Zasjenjeni položaj, pa makar i dio dana nije povoljan za vrt. Paprika kao i drugo plodovito povrće zahtijeva obilje sunca. Ako niste u mogućnosti „riješiti“ se sjene, na tom dijelu vrta možete saditi vrste koje zahtijevaju nešto niže temperature i manje svjetla poput mladog luka, češnjaka, poriluka, šparoge, kupusnjača, salate, graška, cikle, rotkvice.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 4. 
    Imam refluks želuca, pa kad sam pročitao članak o cikoriji nije mi jasno kad se vadi (korijen), a kad ostali dijelovi biljke i kako se koristi?

    Korijenje cikorije se iskopava u razdoblju kad nema vegetacije, od jeseni (kraj 9. mj.) do proljeća (3. mj.) kad ponovo počinje rast korijena. U proljeće se beru svježi mladi listovi za salatu. Cvjetovi se beru u rano ljeto, prije cvatnje i po sunčanom vremenu. Korijen, kao i drugi podzemni dijelovi ljekovitih biljaka (gomolji, lukovice) obično se vade iz tla po suhom i lijepom vremenu. Poslije vađenja se dobro očiste od zemlje, odstrane se svi mali korijenčići i dobro operu. Nakon čišćenja, korijenje se razreže po dužini i na sitnije komadiće radi lakšeg i bržeg sušenja. Korijenje se može nanizati na konac ili posložiti na čisti bijeli papir i sušiti na toplom mjestu. Preporuča se sušenje u sušari u kojima se može regulirati temperatura sušenja, no korijenje je moguće posušiti u pećnici na temperaturi od 50 oC. Tako osušena droga treba sačuvati osnovna svojstva: boju, okus i miris. Osušeni korijen treba pomno upakirati u papirnatu ili platnenu vrećicu, kartonsku kutiju ili drveni sandučić. Važno je znati da osušeni biljni dijelovi ljekovitost zadržavaju godinu dana, nakon čega se ona smanjuje i potrebno je ubrati nove. Smatra se da refluks (vraćanje hrane i želučanih sokova iz želuca natrag u jednjak) nastaje zbog „neuredne“ ishrane; količina obroka u danu, način na koji se jede i odabir namirnica. U nas se ili gladuje ili, što je mnogo opasnije, previše jede i pije. Neka hrana i pića mogu utjecati na pojavu simptoma refluksa: pržena i začinjena hrana, proizvodi od rajčice, paprika, bijeli i crveni luk, kava, cola, te čokolada i alkoholna pića. Današnji ubrzan način života i stav da „nemamo vremena pojesti“, već nam je obrok kava, gazirani napitak, slatko, pekarski proizvod, pa i pokoja cigareta, čini nam da prvi „pravi“ obrok u danu jedemo u večernjim satima, pretrpamo želudac te ostatak večeri provedemo u ležećem položaju. Probavom hrane želučani sok slabi sfinkter i on popušta, a rezultat je pečenje i žarenje grla, podrigivanje. No pravilnom ishranom, tegoba ili bolest najčešće može proći i bez uzimanja raznih lijekova. Korijen cikorije ima blagotvoran učinak na želudac, te možete koristiti pripravke korijena cikorije. No ipak, biljnu terapiju valja smatrati dopunskom. Prije nego se započne liječenje i upotreba raznih lijekova da bi se bolest zaustavila ili otklonila, važno je utvrditi stanje i promjene u organima za probavu (u vašem slučaju želudac, jednjak), dakle postaviti točnu dijagnozu. Potrebno je obaviti pregled koji se zove gastroskopija.

    Gabrijela VRBETIĆ, mag. ing. agr.

  • 5. 
    S obzirom da se navodi da bukvin pepeo kao gnojivo može štetno djelovati u uzgoju krumpira, molio bih da mi date dopunsko objašnjenje koje se bolesti mogu pojaviti na krumpiru?

    Optimalna pH-vrijednost tla za uzgoj krumpira je 5,5 do 6,5. Primjenom većih količina pepela pH se diže, odnosno tlo postaje lužnato (alkalno). To pogoduje pojavi obične krastavosti krumpira, koja se najčešće javlja pri neutralnoj ili alkalnoj reakciji (pH 6,8-8). Bolest se dobro razvija na laganim i prozračnim tlima u kojima ima nerazgrađene organske tvari (npr. kukuruzovine ili nedovoljno zrelog stajskog gnoja razbacanog pred sadnju) te na tlima gdje je razbacana pretjerana količina vapnenog materijala radi popravka kiselosti. Mjerenjem pH-vrijednosti tla pred sadnju krumpira može se prognozirati pojava obične krastavosti gomolja. Uzročnik bolesti može preživjeti u tlu nekoliko godina, čak i bez uzgoja krumpira. Od meteoroloških uvjeta, bolesti najviše pogoduje suša i vrućina u vrijeme zametanja i porasta gomolja. Krastavost ne uzrokuje gubitke zbog propadanja gomolja, već zaraženi gomolji imaju smanjenu tržnu vrijednost. Nakon skidanja pokožice oni su u potpunosti upotrebljivi za ljudsku ishranu. Simptomi su nepravilne, raspucane, tamnosmeđe lezije ili kraste, nepravilno raspoređene po gomolju. Takvi gomolji se teže čuvaju jer površinske kraste pogoduju uzročnicima truleži gomolja.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Torta s repaticama
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.