Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povrćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Imam hobi plastenik, sadim rajčicu i papriku, krastavce i dr. Ove godine mi se na rajčicama i paprici (hibrid sjeme) već sada pojavila vršna trulež. Tjedno puštam točno 1000 l vode u taj plastenik, imam i malč foliju, je li to dovoljno vode? Trebam li sumnjati na nedostatak kalcija u tlu i dr. minerala?

    Vršna trulež ploda je simptom nedostatka kalcija koji se može javiti iako kalcija ima dovoljno u tlu. Kalcij se kroz biljku transportira vodenim putem i ako biljka nije dobro opskrbljena vodom mogu se javiti simptomi nedostatka. Tisuću litara vode tjedno na površinu vašeg plastenika u punoj vegetaciji i visokim temperaturama nije dovoljno. Vi dodajete manje od 15 L vode po m2 tjedno dok bi u punoj vegetaciji jedan obrok navodnjavanja trebao biti 20 do 25 L/m2, a tjedno bi trebala dva do tri obroka. Pri visokim temperaturama tijekom dana biljka puno vode troši za transpiraciju (hlađenje) pa zbog toga dio kalcija umjesto u plodu završi u listu, što opet ima za posljedicu pojavu simptoma nedostatka. Na to ne možete utjecati, osim da provjetravanjem i zasjenjivanjem snizite temperaturu u plasteniku koliko je moguće. Dakle, osim osiguravanja dovoljne količine vode i kalcija, bitno je održavati što povoljnije mikroklimatske uvjete. Također, možete kod rajčice prikratiti cvjetne grane na 5 do 6 plodova, a papriku pincirati na dvije rodne grane (V-uzgoj). Time ćete regulirati broj plodova i smanjiti opterećenje biljke. Nedostatak kalcija može se smanjiti prihranom kalcijevim nitratom. Kalcijev nitrat je vodotopivo gnojivo, a primjenjuje se jednom tjedno putem sustava za navodnjavanje i ne smije se miješati s drugim vodotopivim gnojivima (Poly-Feed, Kristalon i sl.).

    doc. dr. sc. Božidar BENKO

  • 2. 
    Gdje mogu kupiti presadnice crvene rog paprike, domaće crvene ljute paprike kao i presadnice (flance) domaćih sorti rajčice?

    Zavod za povrćarstvo Agronomskog fakulteta bavi se proizvodnjom presadnica povrća i začinskog bilja za sadnju na otvorenom što znači da su presadnice spremne za sadnju između 1. i 15. svibnja. U ponudi, uz rog papriku i domaće sorte rajčice, imamo ljute i slatke feferone, patlidžan, peršin i celer te batat, jam i steviju. Od začinskog bilja proizvodimo presadnice bosiljka, timijana i dr. Presadnice se mogu kupiti radnim danom od 8 do 13 sati na adresi Svetošimunska 25, na pokušalištu Zavoda za povrćarstvo. Ako Vam je potrebna veća količina, presadnice možete naručiti na broj telefona 01/239-3821.

    izv.prof.dr.sc. Božidar BENKO

  • 3. 
    U vrtu ne uspijeva grah zrnaš koji naraste vrlo bujan, visoko se uspinje po kolcima i cvate, no mahune su gotovo prazne, a ako i ima koje zrno, ono je nerazvijeno (nije jedro, okruglo) već je spljošteno i ponekad smežurano. Tlo je vrlo lagano, prozračno, sve drugo dobro uspjeva, osobito zelena salata. Možda nedostaje nekih hranjivih elemenata, znate li kojih? Tlu inače dodajemo vlastiti kompost od otpadaka iz kuhinje, vrta i dvorišta (trava), a posipamo i Agrocal.

    Simptomi koje ste naveli odgovaraju simptomima nedostatka kalcija, koji se kod graha manifestiraju prvenstveno gubitkom turgora. Lišće vene, a mahune postaju mekane, žute, deformiraju se i slabo zameću sjeme. Starije lišće se suši i opada. Na visokom grahu lišće je svijetlozeleno s nekrotičnim pjegama na rubovima. No, napisali ste da u tlo unosite Agrocal što je dobro i trebalo bi zadovoljiti potrebe biljaka za kalcijem. Također, simptomi nedostatka kalcija sigurno bi bili vidljivi i na drugim kulturama, prvenstveno kao vršna trulež ploda rajčice i paprike. Druga stvar koju navodite je da je tlo lagano i prozračno, što znači da se brzo zagrijava, ali i da slabije zadržava vodu pa vjerujem da upravo zbog nedostatka vode dolazi do pojave koju opisujete. Visoki grah zbog svoje duge vegetacije zahtijeva dobru opskrbu vodom (250 do 400 mm), pogotovo u vrijeme cvatnje i zametanja mahuna što je u drugoj polovici kolovoza i početkom rujna kad su temperature još dosta visoke. Voda je neophodna i za transport kalcija kroz biljku. Dakle, da bi biljka usvojila kalcij iz Agrocala i dovela ga do vršnih točaka rasta, neophodno je osigurati dovoljnu količinu vode.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 4. 
    Zanima me je li moguć uzgoj češnjaka na prostorima Drniša?

    Češnjak (Allium sativum L.) je kultura koja se zahvaljujući velikoj prilagodljivosti može uzgajati u cijeloj Hrvatskoj, a u našim uvjetima ne formira sjeme, već se razmnožava vegetativno, češnjevima. Na prinos i svojstva znatno utječu uvjeti proizvodnje, sadni materijal (masa češnja) i rokovi sadnje. 
    Kao odgovor na pitanje pretplatnika, navodimo rezultate dvogodišnjeg istraživanja utjecaja domaćih ekotipova i introduciranih kultivara češnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krškom polju na području Petrova polja između Siverića i Drniša i mogućnosti proizvodnje češnjaka u ranijem i kasnijem roku sadnje od uobičajenog u dalmatinskom zaleđu. Rezultati su pokazali da je najpovoljnija sadnja s najvećim prinosom postignutim u prvom roku sadnje, 15. listopad, prve pokusne godine i to za sva tri genotipa. Isto je utvrđeno za prvi rok sadnje, 23. rujna, druge pokusne godine. Sredina prosinca je krajnji rok za sadnju ozimog češnjaka u tom području. Proljetna sadnja rezultira manjim prinosom i manjom kvalitetom češnjaka, pa se ne preporučuje za ozbiljnu proizvodnju. 
    Od ispitivanih ekotipova i introduciranog kultivara, podaci o prinosu, prosječnoj masi glavice, promjeru i visini glavice ukazuju na razlike u svojstvima ekotipova i kultivara. U prvoj godini pokusa, benkovački ekotip je imao daleko najviše izmjerene vrijednosti kod svih spomenutih komponenti. Ovo se sve naslućivalo već na pokusnom polju, gdje se uočavala najveća lisna masa kod ovog ekotipa, a nakon vađenja uočen je i najrazvijeniji korijen. Drniški ekotip u prvoj godini pokusa zaostao je za spomenutim izmjerenim komponentama, a introducirani kultivar (Top Pearl) zaostao je u rezultatima za drniškim ekotipom. 
    Odgovor na pitanje pretplatnika temelji se na radu „Utjecaj različitih rokova sadnje na prinos i komponente prinosa kultivara i ekotipova češnjaka“, autora mr. sc. Marija TOMIĆA iz Savjetodavne službe, koji je objavljen u Zborniku radova „Hrvatsko povrće”, Opatija 2015.
     
  • 5. 
    Planiram sljedećeg proljeća posaditi krumpir pod malčem. Živim u Dalmatinskoj zagori gdje klima i tlo nisu osobito naklonjeni vrtlarima. Količina oborina drastično se smanji već početkom lipnja, tako da se krumpir mora izvaditi već u srpnju. Odlučila sam se bez sadnje u zemlju. Neke metode predlažu polaganje sloja kartona na zemlju, na to krumpir, te gore sijeno ili slamu, pa me zanima imate li kakva iskustva s tom metodom, jer potrebno je pripremiti znatnu količinu kartona?

    Uzgoj krumpira bez obrade tla poznat je još pod nazivom površinska sadnja krumpira, francuski način sadnje, uzgoj krumpira pod malčem, uzgoj krumpira bez iskapanja, sadnja na golo tlo, itd. Osnovna razlika je da se izostavljaju mjere osnovne obrade tla oranjem, priprema tla za sadnju te mjere kultivacije (ogrtanja) i zaštite usjeva od korova. Navedeni zahvati kompenziraju se slojevitim polaganjem materijala za malčiranje. Malč u dovoljno debelom sloju, slojevito nanešen, omogućava dobre uvjete za normalan rast i razvoj biljaka krumpira u uvjetima bez tla uz zadržavanje dobrih uvjeta vlage, poželjnih nižih temperatura u zoni razvoja gomolja, bez zemljišnih štetnika i stresa suše što omogućuje stvaranje pravilnih, čistih gomolja koje se može jednostavno ubrati bez iskapanja i oštećenja. Uzgoj krumpira navedenom metodom je moguć, no može se preporučiti samo za manje površine, odnosno za uzgoj u kućnom vrtu za osobne potrebe. Na površinu tla se postavi navlaženi karton u dva do tri sloja tako da se rubovi dobro preklapaju. Po potrebi se pritisne rukom kako bi se „zalijepio“ za tlo. Po kartonu se na željeni razmak poslažu naklijali gomolji krumpira i prekriju vlažnom sjeckanom slamom (malčem) debljine 10 do 15 cm. Ako se koriste suha slama ili sijeno potrebno ih je navlažiti s 2 do 3 l vode po m2. Kad biljke narastu 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča tako da konačna visina bude 30-ak cm. Sličan se postupak može primijeniti i bez postavljanja kartona. Umjesto kartona, na pognojenu i prefrezanu površinu tla postavlja se sloj malča (vlažnog i sjeckanog sijena ili slame) debljine 5 do 8 cm, u koji se obavlja sadnja naklijalih gomolja. Posađeni gomolji će se ukorijeniti u tankom malču i površinskom sloju tla, a novi će se razviti na površini malča, bez kontakta s tlom. Naravno, kao što je već navedeno, gomolje je nakon sadnje i kasnije tijekom vegetacije potrebno prekriti dodatnim slojevima malča. Detaljno o ovoj temi pisao je prof. dr. sc. Milan Poljak u Gospodarskom listu, broj 6 od 1. travnja 2015. godine.

    doc. dr. sc. Božidar BENKO


<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Rezanci sa špinatom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.