Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povrćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Bavimo se uzgojem povrća za svoje potrebe, a prošle smo godine posadili visoki grah. Na mahunama su se pojavili kukci, slični smrdljivom Martinu, zeleni su, jako su neugodnog mirisa kad se unište, lete, a kada su manji onda su crne boje s točkicama, a kako se razvijaju zelene. Zadržavaju se na mahunama i rilcem probuše mahunu, uništavaju zrno koje pocrni, a kada se mahune krenu sušiti prelaze na papriku i rajčicu. Koji bi štetnici to mogli biti i kako ih suzbiti i uništiti?

    Po opisu štetnika, usjeve graha, paprike i rajčice napadaju neke vrste fitofagnih stjenica, a suzbijaju se istim pripravkom te u rokovima kao i grahov žižak (npr. vrlo je učinkovit Calypso SC)! Isti je insekticid dopušten za primjenu u paprici i rajčici u koncentraciji 0,03 % uz propisanu karencu 3 dana (registriran je za suzbijanje lisnih uši, ali je puno djelotvorniji na sve vrste štetnih pipa, stjenica, osica, minera, te nekih gusjenica i nekih kornjaša (npr. krumpirova zlatica)!

    mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

     

  • 2. 
    Danas se u proizvodnji lubenica sade lubenice cijepljene na određene podloge. Koje su to podloge i koje su prednosti uzgoja takvih sadnica?

    Proizvođače najviše muče bolesti korjenova sustava koje se razvijaju u provodnim snopićima. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Ti uzročnici bolesti su prisutni u gotovo svim tlima, a pogotovo onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. Bolest za svoj razvoj traži povoljne uvjete. Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da razmišljaju o cijepljenju lubenice. Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridna tikva kao npr. Macis, Sl. Emphasis i slične. Razlog zbog čega se kao podloga koristi tikva je taj što ona ima jak korjenov sustav, s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. Danas se u nekim zemljama kao Grčka i Italija cijepljenje obavlja na 80% površina. Osnovne prednosti cijepljenja lubenice na tikvu: – veća otpornost na bolesti i nematode, – na istoj površini cijepljena lubenica može se uzgajati čak 8-10 godina, – veća otpornost na hladnoću (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C, a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C, – jaki porast biljke, što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2,5-3 biljke na 1 četvorni metar, necijepljene 6-7 biljaka na metar četvorni), – plodovi su veći i prinos je veći.

    G. L.

  • 3. 
    Da li postoji herbicid protiv korova u krastavcima - ako ima dali se smije prskati barem između redova?

    U Hrvatskoj na žalost nije registriran nijedan herbicidni pripravak za suzbijanje korova u krastavcima. U svijetu ih za tu namjenu ima nekoliko, pa ću se osvrnuti na njihova iskustva. Iz pisma nije razvidno na koji način uzgajate krastavce. Prije sjetve u SAD-u i nekim zemljama izvan Europe rabe se pripravci na osnovi klomazona (u nas su za druge namjene na toj osnovi registrirani pripravci ORION i CLON 480 EC. Mogu se (ali i ne moraju) plitko oruđem unijeti u tlo prije sjetve (ili sadnje) krastavaca. Ostali koji se rabe u svijetu uglavnom nisu (više) na tržištu u Europi (ni u RH). To su pripravci na osnovi klorambena, DCPA, bensulida, etalfluralina i trifluralina. Posljednji je do lani bio registriran i u Hrvatskoj. Znači, ako ste posijali krastavce bilo na golo tlo ili pod foliju, nije ništa propušteno. Bar ne što se tiče primjene po propisu. Naime, proizvođač treba znati da ne smije primijeniti ni jedno sredstvo za zaštitu bilja, ako sredstvo nije registrirano za određenu namjenu u RH. S obzirom da krastavci pripadaju u skupinu malih kultura, rješenje ovog problema (i za druge male kulture) leži u zakonskoj mogućnosti relativno fleksibilnog proširenja primjene sredstva (koje je u RH registrirano za druge namjene) na male kulture i male namjene. O tome se proizvođač može informirati u Savjetodavnoj službi i nadležnoj službi Ministarstva poljoprivrede. Drugi dio upita koji se odnosi na primjenu “između redova” krastavaca nudi više odgovora, odnosno manja je vjerojatnost da bi takova primjena mogla štetiti krastavcima. Za tu namjenu možete međuredno kontaktno „spržiti» iznikle korove pripravkom Basta. Basta ne djeluje rezidualno, pa će ubrzo ponovo ponići novi korovi. Spriječiti ih može jedan od pripravaka na osnovi klomazona (ORION s 10-15 ml/m2). Važno je to učiniti prije nego vriježe krastavca zađu u međuredni prostor. Dođe li škropivo u dodir sa zelenom masom krastavaca spržit će ih. Isto tako je važno da, (ukoliko se uzgaja krastavce pod folijom), da se kapljice škropiva od folije ne odbiju na mlade biljke. Uzrokovat će točkaste nekroze. Sve rečeno odnosi se na borbu protiv jednogodišnjih širokolisnih korova. Korovne trave moguće je suzbiti s brojnim potpuno selektivnim herbicidima čak i u slučaju kad ih prskate po listu krastavaca. Ima ih više na našem tržištu (Fusilade forte, Agil 100, Focus ultra i dr.). No, ni oni nisu službeno registrirani u Hrvatskoj, ali jesu u mnogim zemljama u svijetu. Nadamo se da to neće tako dugo potrajati.

    dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ 

     

  • 4. 
    Dosta sam slušao, a nešto i čitao o šparogi pa me zanima na koji način se uzgajaju prijesadnicama?

    Klasičan uzgoj prijesadnica obavlja se na dobro pripremljenim gredicama otvorena prostora. Rokovi i sjetve u priobalnom području su od 1. veljače do 10. ožujka, a u kopnenom od 1. ožujka do 10. travnja (ne kasnije). Za svaki rok sjetve bitna je temperatura tla, koja treba iznositi 15 ºC i više u trenutku sjetve. Dok se temperatura tla povisuje, sjeme upija vodu i bubri, dakle, priprema se za klijanje i nicanje biljaka. Sjeme šparoge niče dosta sporo, pa traje 20 – 35 dana, ovisno o uvjetima (temperaturi i vlažnosti tla). Čim je gredica dobro pripremljena, slijedi markiranje redova na razmak 25 – 30 cm, uzduž redova izvlače se plitke brazde, dubine oko 5 cm. U brazde se rasipa jedan od supstrata, debljine sloja oko 2 cm. Sloj supstrata se lagano zbije i poravna, a onda se sjemenke poslažu na razmak 4 – 6 cm. Potom se sjemenke pokriju istim supstratom, nagrnu tlom, lagano zbije daščicom i natopi vodom te pokrije lutrasilom. Nakon sjetve treba redovito održavati vlažnost tla, ali ne pretjerivati. Natapati se može preko lutrasila, bez dizanja, sve dok sve biljke ne niknu. I poslije može ostati na gredici i biljkama do 20 dana. Važno je da lutasil bude labavo postavljen, kako ne bi smetao rastu biljaka. Plitko, površinsko okopavanje tla obavlja se odmah nakon nicanja biljaka i ostaje na snazi sve do jeseni. Ciljevi su ove mjere da se održava povoljna vlažnost tla u cijelom sloju rizosfere, kao i uništavanje korova čim se pojave.

    G. L., dipl. ing.

  • 5. 
    Čuo sam da se u posljednje vrijeme osim drvenastih kultura cijepe i presadnice određenih vrsta povrća, zanima me o kojim vrstama povrća se radi i kakav je postupak?

    Tehnika cijepljenja, dugo poznata i raširena u proizvodnji voćnih i loznih sadnica, zadnjih se dvadesetak godina komercijalno sve više koristi i u proizvodnji presadnica povrća. Od povrća cijepljenje se komercijalno najviše koristi kod presadnica lubenica i rajčica, a sve se više razvija i kod drugih vrsta kao što su paprika, patlidžan, dinje i krastavci.
    Slično kao i kod drvenastih poljoprivrednih kultura cijepljenjem se regulira bujnost nadzemnog dijela biljke, a jače razvijen korjenov sustav osigurava bolju opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima te povećava tolerantnost na biljne patogene akumulirane u tlu. Također, korijen podloga manje je osjetljiv na zaslanjenost tla uvjetovanu dogogodišnjom uporabom samo mineralnih gnojiva te navodnjavanjem nekvalitetnom vodom. Cijepljene presadnice koriste se u svim vidovima povrćarske proizvodnje kako u uzgoju u zaštićenim prostorima na tlu i hidroponskim načinom tako i na otvorenom. Cijepljene su presadnice posebno prihvatljive u ekološkoj proizvodnji jer smanjuju potrebe za primjenom zaštitnih sredstava u suzbijanju bolesti i štetnika. U cijepljenju presadnica rajčice uglavnom se rabe dvije tehnike, tehnika bočnog i vršnog cijepljenja.

    Dr. Zdravko MATOTAN

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016. Izdanje 15.02.2016. Izdanje 01.02.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.