Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Povrćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Zanima me je li moguć uzgoj češnjaka na prostorima Drniša?

    Češnjak (Allium sativum L.) je kultura koja se zahvaljujući velikoj prilagodljivosti može uzgajati u cijeloj Hrvatskoj, a u našim uvjetima ne formira sjeme, već se razmnožava vegetativno, češnjevima. Na prinos i svojstva znatno utječu uvjeti proizvodnje, sadni materijal (masa češnja) i rokovi sadnje. 
    Kao odgovor na pitanje pretplatnika, navodimo rezultate dvogodišnjeg istraživanja utjecaja domaćih ekotipova i introduciranih kultivara češnjaka na komponente prinosa u uvjetima tradicionalnog uzgoja u krškom polju na području Petrova polja između Siverića i Drniša i mogućnosti proizvodnje češnjaka u ranijem i kasnijem roku sadnje od uobičajenog u dalmatinskom zaleđu. Rezultati su pokazali da je najpovoljnija sadnja s najvećim prinosom postignutim u prvom roku sadnje, 15. listopad, prve pokusne godine i to za sva tri genotipa. Isto je utvrđeno za prvi rok sadnje, 23. rujna, druge pokusne godine. Sredina prosinca je krajnji rok za sadnju ozimog češnjaka u tom području. Proljetna sadnja rezultira manjim prinosom i manjom kvalitetom češnjaka, pa se ne preporučuje za ozbiljnu proizvodnju. 
    Od ispitivanih ekotipova i introduciranog kultivara, podaci o prinosu, prosječnoj masi glavice, promjeru i visini glavice ukazuju na razlike u svojstvima ekotipova i kultivara. U prvoj godini pokusa, benkovački ekotip je imao daleko najviše izmjerene vrijednosti kod svih spomenutih komponenti. Ovo se sve naslućivalo već na pokusnom polju, gdje se uočavala najveća lisna masa kod ovog ekotipa, a nakon vađenja uočen je i najrazvijeniji korijen. Drniški ekotip u prvoj godini pokusa zaostao je za spomenutim izmjerenim komponentama, a introducirani kultivar (Top Pearl) zaostao je u rezultatima za drniškim ekotipom. 
    Odgovor na pitanje pretplatnika temelji se na radu „Utjecaj različitih rokova sadnje na prinos i komponente prinosa kultivara i ekotipova češnjaka“, autora mr. sc. Marija TOMIĆA iz Savjetodavne službe, koji je objavljen u Zborniku radova „Hrvatsko povrće”, Opatija 2015.
     
  • 2. 
    Planiram sljedećeg proljeća posaditi krumpir pod malčem. Živim u Dalmatinskoj zagori gdje klima i tlo nisu osobito naklonjeni vrtlarima. Količina oborina drastično se smanji već početkom lipnja, tako da se krumpir mora izvaditi već u srpnju. Odlučila sam se bez sadnje u zemlju. Neke metode predlažu polaganje sloja kartona na zemlju, na to krumpir, te gore sijeno ili slamu, pa me zanima imate li kakva iskustva s tom metodom, jer potrebno je pripremiti znatnu količinu kartona?

    Uzgoj krumpira bez obrade tla poznat je još pod nazivom površinska sadnja krumpira, francuski način sadnje, uzgoj krumpira pod malčem, uzgoj krumpira bez iskapanja, sadnja na golo tlo, itd. Osnovna razlika je da se izostavljaju mjere osnovne obrade tla oranjem, priprema tla za sadnju te mjere kultivacije (ogrtanja) i zaštite usjeva od korova. Navedeni zahvati kompenziraju se slojevitim polaganjem materijala za malčiranje. Malč u dovoljno debelom sloju, slojevito nanešen, omogućava dobre uvjete za normalan rast i razvoj biljaka krumpira u uvjetima bez tla uz zadržavanje dobrih uvjeta vlage, poželjnih nižih temperatura u zoni razvoja gomolja, bez zemljišnih štetnika i stresa suše što omogućuje stvaranje pravilnih, čistih gomolja koje se može jednostavno ubrati bez iskapanja i oštećenja. Uzgoj krumpira navedenom metodom je moguć, no može se preporučiti samo za manje površine, odnosno za uzgoj u kućnom vrtu za osobne potrebe. Na površinu tla se postavi navlaženi karton u dva do tri sloja tako da se rubovi dobro preklapaju. Po potrebi se pritisne rukom kako bi se „zalijepio“ za tlo. Po kartonu se na željeni razmak poslažu naklijali gomolji krumpira i prekriju vlažnom sjeckanom slamom (malčem) debljine 10 do 15 cm. Ako se koriste suha slama ili sijeno potrebno ih je navlažiti s 2 do 3 l vode po m2. Kad biljke narastu 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča tako da konačna visina bude 30-ak cm. Sličan se postupak može primijeniti i bez postavljanja kartona. Umjesto kartona, na pognojenu i prefrezanu površinu tla postavlja se sloj malča (vlažnog i sjeckanog sijena ili slame) debljine 5 do 8 cm, u koji se obavlja sadnja naklijalih gomolja. Posađeni gomolji će se ukorijeniti u tankom malču i površinskom sloju tla, a novi će se razviti na površini malča, bez kontakta s tlom. Naravno, kao što je već navedeno, gomolje je nakon sadnje i kasnije tijekom vegetacije potrebno prekriti dodatnim slojevima malča. Detaljno o ovoj temi pisao je prof. dr. sc. Milan Poljak u Gospodarskom listu, broj 6 od 1. travnja 2015. godine.

    doc. dr. sc. Božidar BENKO


  • 3. 
    Planiram sljedećeg proljeća posaditi krumpir pod malčem. Živim u Dalmatinskoj zagori gdje klima i tlo nisu osobito naklonjeni vrtlarima. Količina oborina drastično se smanji već početkom lipnja, tako da se krumpir mora izvaditi već u srpnju. Odlučila sam se bez sadnje u zemlju. Neke metode predlažu polaganje sloja kartona na zemlju, na to krumpir, te gore sijeno ili slamu, pa me zanima imate li kakva iskustva s tom metodom, jer potrebno je pripremiti znatnu količinu kartona?

    Uzgoj krumpira bez obrade tla poznat je još pod nazivom površinska sadnja krumpira, francuski način sadnje, uzgoj krumpira pod malčem, uzgoj krumpira bez iskapanja, sadnja na golo tlo, itd. Osnovna razlika je da se izostavljaju mjere osnovne obrade tla oranjem, priprema tla za sadnju te mjere kultivacije (ogrtanja) i zaštite usjeva od korova. Navedeni zahvati kompenziraju se slojevitim polaganjem materijala za malčiranje. Malč u dovoljno debelom sloju, slojevito nanešen, omogućava dobre uvjete za normalan rast i razvoj biljaka krumpira u uvjetima bez tla uz zadržavanje dobrih uvjeta vlage, poželjnih nižih temperatura u zoni razvoja gomolja, bez zemljišnih štetnika i stresa suše što omogućuje stvaranje pravilnih, čistih gomolja koje se može jednostavno ubrati bez iskapanja i oštećenja. Uzgoj krumpira navedenom metodom je moguć, no može se preporučiti samo za manje površine, odnosno za uzgoj u kućnom vrtu za osobne potrebe. Na površinu tla se postavi navlaženi karton u dva do tri sloja tako da se rubovi dobro preklapaju. Po potrebi se pritisne rukom kako bi se „zalijepio“ za tlo. Po kartonu se na željeni razmak poslažu naklijali gomolji krumpira i prekriju vlažnom sjeckanom slamom (malčem) debljine 10 do 15 cm. Ako se koriste suha slama ili sijeno potrebno ih je navlažiti s 2 do 3 l vode po m2. Kad biljke narastu 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča tako da konačna visina bude 30-ak cm. Sličan se postupak može primijeniti i bez postavljanja kartona. Umjesto kartona, na pognojenu i prefrezanu površinu tla postavlja se sloj malča (vlažnog i sjeckanog sijena ili slame) debljine 5 do 8 cm, u koji se obavlja sadnja naklijalih gomolja. Posađeni gomolji će se ukorijeniti u tankom malču i površinskom sloju tla, a novi će se razviti na površini malča, bez kontakta s tlom. Naravno, kao što je već navedeno, gomolje je nakon sadnje i kasnije tijekom vegetacije potrebno prekriti dodatnim slojevima malča. Detaljno o ovoj temi pisao je prof. dr. sc. Milan Poljak u Gospodarskom listu, broj 6 od 1. travnja 2015. godine.

    doc. dr. sc. Božidar BENKO

  • 4. 
    Na češnjaku imamo gotovo 100% štetu od nematoda i to na 0,5 ha proizvodnje. U borbi protiv ovog štetnika planirali smo sjetvu Raphanus sativus ili Sinapis alba kao predusjev nakon žetve pšenice. Do sredine rujna ostavljamo navedene kulture, slijedi malčiranje i zaoravanje zelene mase. Sjetvu češnjaka planiramo oko 20.10. svake godine. Poštivali bismo i plodored od 5 godina. Jedna tvrtka nudi preparat Artis na biološkoj osnovi, pa me zanima da li bih ispravno postupio ako tako uradim?

    Za rješenje vašeg problema bitno je nekoliko činjenica. Glavno stanište stabljikine nematode je biljka domaćin. Vrlo rijetko se može naći u tlu. Zbog sposobnosti da tijekom sušnog razdoblja ova nematoda prelazi u tzv. anhidrobiozu (razdoblje hibernacije/ mirovanja u kojem nematoda može preživjeti mnogo godina), opasnost leži u osušenim biljnim ostacima koji ostaju u tlu nakon vađenja ili branja kulture. Stoga je za smanjenje populacije vrlo važno uzgojnu površinu nakon berbe temeljito očistiti od biljnih ostataka. Zaoravanjem zaraženih biljnih ostataka samo pospješujete šansu za preživljavanje ove nematode. Također, važno je saditi zdravi sadni materijal, a kao najvažniju i najsigurniju mjeru zaštite predlažem plodored (izbjegavati ponovnu sadnju češnjaka i luka na istu površinu barem pet godina). Uz mjeru plodoreda na tržištu su dostupni i klonovi češnjaka otporni na ovog štetnika. Što se tiče dijela pitanja sa sjetvom Raphanus sativus ili Sinapis alba, ne možete pogriješiti. Pravilnim i pravodobnim zaoravanjem malčiranih ostataka uvelike možete pridonijeti smanjenju populacija biljno parazitskih nematoda, no prednost primjene ove mjere je što samim zaoravanjem povećavate udio organske tvari u tlu. Zbog toga će vam slijedeća posijana ili posađena kultura biti zahvalna. Ponavljam, prije sadnje češnjaka potrebno je dobro pregledati sve češnjeve (ukoliko vam je to sjeme) i odvojiti, tj. uništiti (spaljivanjem) one koji su suhi, mekani i neadekvatni za sadnju jer se u njima možda krije novi izvor zaraze. Preporuka je za sadnju koristiti zdravo i certificirano sjeme. Za pripravak Artis®, prema specifikacijama to je biološki pripravak na bazi gljivice Arthrobotrys oligospora. Ta je gljivica poznata kao nematofagna vrsta koja u tlu formira gusti micelij. Taj micelij djeluje kao ljepljiva mreža u koju se love nematode. Uhvaćene nematode ne mogu preživjeti jer se ta gljivica njima i hrani. Korištenje takvog pripravka može pomoći u smanjenju populacije stabljikine nematode ako se koristi sukladno propisanim načinima primjene.

    mr.sc. Ivan POJE, dipl.ing.agr.

  • 5. 
    Zanima me s čime bi se mogla prskati začinska paprika koja ne dozrije prije mraza, koji je može oštetiti, jer iza 3-4 berbe ostane dosta zelene paprike koju nakon mraza ne mogu iskoristiti?

    Papriku, ali i ostale kulture moguće je tretirati (prskati) sredstvom CROPAID ANTIFROST. CROPAID je biološko sredstvo proizvedeno na bazi ekstrakta bakterija Thiobacillus spp. uz dodatak minerala, odnosno, mikroelemenata. Tretiranjem sjemena i primjenom u početku vegetacije povećava se otpornost biljaka na kasne proljetne mrazeve, dok se primjenom svakih 15 dana u cvatnji poboljšava prinos i kvaliteta. CROPAID snižava temperaturu smrzavanja biljke do 7 °C. Najbolji se rezultati postižu tretiranjem dva dana prije hladnog vremena, a jedna primjena barem 6 sati prije smrzavanja osigurava dobru zaštitu. CROPAID neće djelovati ako je biljka već pod stresom od hladnoće, što znači da djeluje samo preventivno. Za detaljne upute o primjeni sredstva CROPAID ANTIFROST, kao i za nabavu pripremožete kontaktirati tvrtku Plodovi zemlje d.o.o. iz Šibenika, tel/fax 022/331-046.

    doc.dr.sc. Božidar BENKO

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.