Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vrt

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Imam stablo božikovine visoko oko 6 m. Pri zemlji iz stabla tjera mnoštvo mladica. Zanima me kako bih uzgojio još koje stablo. Probao sam stavljanjem mladica u zemlju, ali sa slabim uspjehom. Mladice koje tjeraju pri dnu povalio sam u zemlju, ali ne tjeraju korijen. Sjetvom sjemena ništa ne izraste. Postoji još kakav način razmnožavanja?

    Božikovinu pokušajte razmnožiti poluzrelim reznicama. Od sredine do kraja proljeća odaberite zdrave ovogodišnje izboje i odrežite im postrane izboje i od njih izradite reznice. Reznice se režu na 10 – 15 cm dužine, pri vrhu moraju biti mekane, a pri dnu čvrste. Odrežu im se mekani vršci te ukloni nekoliko donjih listova. Reže se na udaljenosti od 2 – 3 mm od gornjeg i donjeg lista odnosno koljenca reznice. Da bi se isprovociralo zakorjenjivanje, s donjeg kraja reznice nožićem se ukloni komadić kore dužine 2,5 – 4 cm. Nakon toga dno reznice se uroni u hormonski prah za zakorjenjivanje. Tako pripremljene reznice utaknu se u uzgojne posude ispunjene supstratom za zakorjenjivanje (ili mješavinom finog treseta i pijeska) i stave na svijetlo i toplo mjesto, najbolje klijalište. Uz redovito ovlaživanje i prozračivanje te optimalnu zimsku temperaturu od 5 – 7 stupnjeva Celzijevih dobit ćete do idućeg proljeća zakorijenjene reznice za sadnju na otvoreno.

    Antonija VRDOLJAK, dipl. ing.

  • 2. 
    Imam živicu od ružmarina dugo godina i dobro napreduje, voljela bih takvu živicu uzgojiti i u drugom dijelu vrta, pa me zanima kako ga je najjednostavnije razmnožiti?

    Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je lijepa biljka koja podnosi rez, pa se najčešće i sadi i oblikuje kao živica. Može se razmnožavati generativno sjemenom i vegetativno, reznicama. Razmnožavanje sjemenom je dugotrajnije, a pritom je klijavost sjemena slaba, pa se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje reznicama u jesen ili proljeće. Reznice se uzimaju o odrasle biljke i najčešće režu na dužinu 7 do 10 cm. Listovi se s donjeg dijela grančice (izboja) odstranjuju jer će taj dio biti u tlu. Supstrat za zakorjenjivanje treba biti propustan kako se u njemu ne bi zadržavala voda. Zato se primjerice u zemlju za cvijeće može dodati jedna trećina pijeska ili perlita. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je oko 20 °C. Za to vrijeme njega se sastoji u redovitom orošavanju reznica. Kako bi se smanjio gubitak vode, dobro je preko reznica staviti prozirnu foliju koju treba povremeno odstraniti i prozračiti reznice. Kada se formira korijen, korisno ih je presaditi u lončiće sve dok ne ojačaju, pa tek onda posaditi na stalno mjesto u vrtu.

    M. Z.

  • 3. 
    Iz Velog Lošinja šaljem biljku koju ni uz sve mjere koje poduzimam u svom vrtu nikako da iskorijenim. O kojoj se biljci radi i kako se suzbija?

    Biljka koju ste nam dostavili naziva se okrugli šilj (lat. Cyperus rotundus). Rod Cypcrus općenito obuhvaća oko 600 vrsta. U Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Okrugli i jestivi (Cyperus esculentus) u nas su najzastupljeniji, oba su trajnice. Okrugli šilj ima tamnozelene listove, crvenkasto-smeđe okruglaste štitove. Cvjetna stapka (do 120 cm) izdiže se iznad listova koji od tla visinom dosežu 5-20 cm. Korijen mlade biljke oformi rizome (do 25 mm) na kojima se razviju jajoliki gomoljčići (2-2,5 cm) kojima se biljka vegetativno razmnožava i širi. U početku gomoljčići su bijele, a zriobom poprime tamnu, crnu boju. Okrugli šilj je uz jestivi jedna od najštetnijih korovnih biljaka u tropskim i suptropskim i područjima umjerenog klimata. Okrugli šilj raširen je u svijetu u preko 90 zemalja, zakorovljuje više od 50 različitih kultura. Posljednjih godina naši proizvođači povrća na Belju u Baranji i poduzeću Vrana d.d. kod Biograda javljali su da im šiljevi nanose velike poteškoće. U neke zap. europske zemlje dospjeli su lukovicama cvjetnica (gladiole u Nizozemskoj i Belgiji). Kad se jednom na novu površinu proširi, mjere borbe su mukotrpne i dugotrajne. Jaka zakorovljenost znatno smanjuje prinos poljoprivrednim kulturama, izravno se nadmećući za hranjiva, vodu, prostor, ali i indirektno lučeći korijenom alelokemikalije koje priječe rast. Mehaničke mjere slabog su učinka jer je gomolje iz tla u potpunosti gotovo nemoguće ukloniti. Ni kemijske mjere nisu učinkovite. Malo je selektivnih i učinkovitih herbicida na ove vrste. Ni malčiranje, odnosno pokrivanje površine plastikom ne daje zadovoljavajuće učinke. Herbicidi na osnovi glifosata u razmaku između dvije kulture mogu u visokim dozacijama dati zadovoljavajuće učinke.

    Prof. dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

  • 4. 
    Kako postići da žbun ružmarina tijekom zime ne izmrzne? Treba li ga orezati (ako da, na koju dužinu) i čime ga se može zaštititi od smrzavanja?

    Iako je ružmarin mediteranska biljka, često se uzgaja i u kontinentalnim krajevima gdje može i prezimiti, no način prezimljavanja ovisi o načinu kako se uzgaja. Najčešće se ružmarin uzgaja u velikoj posudi. Kod takvog načina biljka se prije zime unese u prohladnu, svijetlu i zatvorenu prostoriju gdje prezimljuje. U toku zime zalijevajte ga tek toliko da se zemlja u posudi ne osuši u potpunosti. Međutim, ružmarin se može posaditi i u zemlju. Prije zime treba ga nagrnuti slamom, lišćem ili drugim materijalom kako bi se korijen zaštitio od smrzavanja. Gornji dio može se zaštititi omatanjem jutanim vrećama, granama crnogorice, kukuruzovine ili se biljka pokrije folijom. Ukoliko se nadzemni dio ipak smrzne, u proljeće ga treba odrezati što niže, pognojiti kompostom i zaliti. Ubrzo će potjerati nove izboje i ponovno se razgranati. Kod sadnje treba voditi računa da se posadi na južnoj strani i u zavjetrini kako bi se što više zaštitio od hladnoće.

    Darko Kantoci, dipl. ing.

  • 5. 
    Kupio sam staru kuću koju sam obnovio. Ostala je neuređena fasada za koju mi neki savjetuju da je stavim, a drugi da cijelu “zatvorim” bršljanom ili nekom drugom penjačicom. Za što se odlučiti?

    Takva pročelja izgledaju vrlo zanimljivo, romantično. Međutim, nisu svi vlasnici vrtova i kuća voljni posaditi neku penjačicu koja će se penjati uz pročelje kuće. Mnogi vjeruju da biljka svojim rastom oštećuje pročelje, odnosno zid po kojem raste, da će se u zelenilu naseliti razne životinje i sl. Brojna istraživanja provedena na temu ozelenjivanja pročelja penjačicama pokazuju da je korist veća od moguće štete. Pročelje kuće ljeti se, kada je izloženo suncu, jako zagrijava. No, ako je obraslo zelenilom, temperatura će biti znatno niža. Lišće biljke odbija i dio sunčevih zraka. Gubitak temperature zbog vjetra može biti i 50 posto ukupnog gubitka. Lisna masa biljke uspješno će smanjiti djelovanje vjetra. Vegetacija štiti od kiše i time sprječava eroziju zidova. Zelenilo na kući ljeti je hladi, a zimi sprječava gubitak topline. Zračni jastuk između lišća i pročelja predstavlja dopunski Rokotermoizolacijski sloj. Osim toga, biljna masa smanjuje buku, a istraživanja su pokazala da se ona smanjuje za oko 5 dB. Ako je žbuka čvrsta, biljka je neće oštetiti. Zračno korijenje prianja uz podlogu bez opasnosti da ga ošteti. Izboji prorastaju samo u oštećeno, napuknuto pročelje i produbljuju pukotine. Izboji bi mogli oštetiti i začepiti oluke pa ova mjesta treba redovito provjeravati i po potrebi orezivati biljke.
    Bršljan (hedera) sam prianja uz oslonac, penje se uz svaku površinu koja je dovoljno snažna (zid, deblo), ne treba dodatnu pomoć. Dok je biljka mlada ipak joj treba pomoći dok se ne razraste, privezujući je u špagu, žicu i sl. Prvih godina sporo raste, a poslije se naglo jače razraste. Biljke jakog rasta dobro uspijevaju na sjevernim zidovima. Na jako sjenovitim zidovima sade se oblici zelenih listova, dok oni šarenih listova uspijevaju na svjetlijim mjestima. Zimzeleni listovi ukras su cijele godine, a zimi su dodatni ukras crne bobice.

    G . K., dipl. ing. 

<< 1 2 3 4 >>
Nabujak od povrća
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.09.2014. Izdanje 15.08.2014. Izdanje 20.07.2014. Izdanje 01.07.2014. Izdanje 15.06.2014. Izdanje 01.06.2014. Izdanje 15.05.2014. Izdanje 01.05.2014. Izdanje 15.04.2014. Izdanje 01.04.2014. Izdanje 15.03.2014. Izdanje 01.03.2014. Izdanje 15.02.2014. Izdanje 01.02.2014. Izdanje 15.01.2014. Izdanje 20.12.2013. Izdanje 01.12.2013. Izdanje 15.11.2013. Izdanje 01.11.2013. Izdanje 15.10.2013. Izdanje 01.10.2013. Izdanje 15.09.2013.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.