Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vrt

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Balkon je na zapadnoj strani koji je preko ljeta izložen jakom suncu veliki dio dana. Koju vrstu cvijeća da stavim i kako da ga njegujem? Do sada sam imala viseće pelargonije i petunije i nisu se pokazale kao dobar odabir.

    Balkoni i terase izložene južnom i zapadnom suncu doista je vrlo teško urediti jer su velik dio dana izloženi jakom osunčavanju, a još dugo u noć ostaju topli. Stoga za takvu orijentaciju treba birati vrste koje potječu iz sušnih i vrućih predjela. Od uobičajenih vrsta cvijeća, pelargonije dosta dobro podnose zapadnu stranu, naročito zonalne, one uspravnog rasta, ali i viseće. Petunije su nešto nježnije i traže velike količine vode pa im zapadno sunce može biti prejako. No, postoji velik broj prekrasnih vrsta koje će upravo uživati u raskoši sunca i topline. Naročito je takvim vrstama bogata porodica glavočika (Asteraceae). Neke od vrsta su kanarska ivančica (Argyranthemum frutescens), afrička ivanačica ( Osteospermum), sunčanica ( Heliotropium arborescens), Cosmos sulphureus – u engleskom poznat kao meksički zvjezdan, gazanija, suncokret, lijepa kata, cinije, kadifice, plava zvijezdica. Nadalje, na zapadnu stranu se mogu stavljati vrste poput vatrene kadulje, djevojke u zelenom (Nigella damascena), makovi ( Papaver rhoeas), noćurak, lobelija. Ovakva staništa odgovaraju i brojnim sukulentnim vrstama poput kaktusa, žednjaka, sukulentnih mlječika, koje ne zahtijevaju čak ni svakodnevno zalijevanje. S obzirom na jako sunce, dobro je navedene vrste tijekom najdužih, sunčanih i vrućih dana svakodnevno zalijevati, po mogućnosti rano ujutro. Potrebno je paziti da voda nije prehladna (osobito ako vam zbog ritma dnevnih obaveza više odgovara zalijevanje uvečer). Kako se radi o cvjetnim vrstama vrlo bogate cvatnje, potrebno je redovito prihranjivanje tekućim mineralnim hranivima, a od mjera njege koje dodatno potiču bujnu cvatnju svakako treba napomenuti redovito uklanjanje ocvalih cvjetova i cvatova. Jak vjetar i kiša mogu oštetiti biljke.

    prof.dr.sc. Vesna ŽIDOVEC

  • 2. 
    Gdje se mogu kupiti patke koje jedu puževe, za čišćenje vrta od puževa u okolici Čakovca ili Varaždina?

    Patke koje navodite za suzbijanje puževa jesu patke indijske trkačice. Ime su dobile jer se stalno kreću i trče, a kako se smatraju jednom od najplodnijih pasmina, uzgajaju se u cijelom svijetu. U Gospodarskom oglasniku pronašli smo jednog uzgajatelja, gđu. Kristinu Stančić (mob. 091-51 00 260).

    Darko PETANJEK

  • 3. 
    Imam kompostište od okvirno 5 m2 s oko 3-4 m2 kompostne mase. Svakodnevno u kompostištu nalazim crvene puževe koji se šire naokolo. Poslije kiše ih bude i više od 50. Bojim se će ih na proljeće biti i puno više, kada počinjem koristiti kompost u uzgoju cvijeća i povrća. Uzgojem se bavim za svoje potrebe - hobi proizvođač, a zanima me kako da ih se riješim.

    Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća, a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus) kojeg ste uočili u kompostu. Njihova prisutnost uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. Vrlo su pokretljivi, a veličinom tijela mogu doseći i 10 cm. Obzirom da jedna jedinka može odložiti do 500 jaja Vaš strah od njihove brojnosti je opravdan. Puževi se mogu suzbijati: sakupljanjem, postavljanjem trapova, lovnih posuda, barijera i zatrovanih mamaca i dr. Puževi se hrane uglavnom noću, a poslije kiše kreću u pohod. Upravo tada ih je najlakše uočiti i ukloniti mehaničkim sakupljanjem. Postavljanjem trapova suzbija se određen broj puževa, ali redovitim djelovanjem uspješno se reducira njihova brojnost. Kao trap može poslužiti vlažna jutana vreća (ili druga tkanina) koja se postavi na kompostište, a sutradan ujutro puževe treba sakupiti i uništiti. Učinkovita je i metoda postavljanja trapova od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Na trap će se također uhvatiti velik broj puževa koje sutradan treba sakupiti i uništiti. U kompostište je moguće ukopati lovne posude (ili čaše od jogurta) tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe koji se tijekom noći u potrazi za hranom utope u tim posudama. S vremena na vrijeme posude treba prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. Manje površine, poput kompostišta, mogu se omeđiti rasipanjem vapna u prahu ili pepela koji skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževima. Prelazeći preko barijere puževi ugibaju čime se spriječava njihovo širenje na susjedne površine. Poslije svake kiše postupak treba ponoviti. Isto se može postići i rasipanjem granula „Ferramol“ (željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat). Primjena limacida najdjelotvorniji je način suzbijanja. Limacidi su zatrovani mamci koji se rasipavaju po tlu. U vašem slučaju djelotvorno bi bilo kompostište okružiti trakom mamaca, ali rasipati ih i po kompostištu. Za suzbijanje puževa mogu se primijeniti sljedeći limacidi: Pužocid, Pužomor i Gardene, rasipavanjem po tlu kada se ne očekuje kiša.

    mr.sc. Marija ŠEVAR

  • 4. 
    Imam stablo božikovine visoko oko 6 m. Pri zemlji iz stabla tjera mnoštvo mladica. Zanima me kako bih uzgojio još koje stablo. Probao sam stavljanjem mladica u zemlju, ali sa slabim uspjehom. Mladice koje tjeraju pri dnu povalio sam u zemlju, ali ne tjeraju korijen. Sjetvom sjemena ništa ne izraste. Postoji još kakav način razmnožavanja?

    Božikovinu pokušajte razmnožiti poluzrelim reznicama. Od sredine do kraja proljeća odaberite zdrave ovogodišnje izboje i odrežite im postrane izboje i od njih izradite reznice. Reznice se režu na 10 – 15 cm dužine, pri vrhu moraju biti mekane, a pri dnu čvrste. Odrežu im se mekani vršci te ukloni nekoliko donjih listova. Reže se na udaljenosti od 2 – 3 mm od gornjeg i donjeg lista odnosno koljenca reznice. Da bi se isprovociralo zakorjenjivanje, s donjeg kraja reznice nožićem se ukloni komadić kore dužine 2,5 – 4 cm. Nakon toga dno reznice se uroni u hormonski prah za zakorjenjivanje. Tako pripremljene reznice utaknu se u uzgojne posude ispunjene supstratom za zakorjenjivanje (ili mješavinom finog treseta i pijeska) i stave na svijetlo i toplo mjesto, najbolje klijalište. Uz redovito ovlaživanje i prozračivanje te optimalnu zimsku temperaturu od 5 – 7 stupnjeva Celzijevih dobit ćete do idućeg proljeća zakorijenjene reznice za sadnju na otvoreno.

    Antonija VRDOLJAK, dipl. ing.

  • 5. 
    Imam živicu od ružmarina dugo godina i dobro napreduje, voljela bih takvu živicu uzgojiti i u drugom dijelu vrta, pa me zanima kako ga je najjednostavnije razmnožiti?

    Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je lijepa biljka koja podnosi rez, pa se najčešće i sadi i oblikuje kao živica. Može se razmnožavati generativno sjemenom i vegetativno, reznicama. Razmnožavanje sjemenom je dugotrajnije, a pritom je klijavost sjemena slaba, pa se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje reznicama u jesen ili proljeće. Reznice se uzimaju o odrasle biljke i najčešće režu na dužinu 7 do 10 cm. Listovi se s donjeg dijela grančice (izboja) odstranjuju jer će taj dio biti u tlu. Supstrat za zakorjenjivanje treba biti propustan kako se u njemu ne bi zadržavala voda. Zato se primjerice u zemlju za cvijeće može dodati jedna trećina pijeska ili perlita. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je oko 20 °C. Za to vrijeme njega se sastoji u redovitom orošavanju reznica. Kako bi se smanjio gubitak vode, dobro je preko reznica staviti prozirnu foliju koju treba povremeno odstraniti i prozračiti reznice. Kada se formira korijen, korisno ih je presaditi u lončiće sve dok ne ojačaju, pa tek onda posaditi na stalno mjesto u vrtu.

    M. Z.

<< 1 2 3 4 5 6 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.09.2015. Izdanje 15.08.2015. Izdanje 20.07.2015. Izdanje 01.07.2015. Izdanje 15.06.2015. Izdanje 01.06.2015. Izdanje 15.05.2015. Izdanje 01.05.2015. Izdanje 15.04.2015. Izdanje 01.04.2015. Izdanje 15.03.2015. Izdanje 01.03.2015. Izdanje 15.02.2015. Izdanje 01.02.2015. Izdanje 15.01.2015. Izdanje 20.12.2014. Izdanje 01.12.2014. Izdanje 15.11.2014. Izdanje 01.11.2014. Izdanje 15.10.2014. Izdanje 01.10.2014. Izdanje 15.09.2014.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.