Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vrt

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Imam kompostište od okvirno 5 m2 s oko 3-4 m2 kompostne mase. Svakodnevno u kompostištu nalazim crvene puževe koji se šire naokolo. Poslije kiše ih bude i više od 50. Bojim se će ih na proljeće biti i puno više, kada počinjem koristiti kompost u uzgoju cvijeća i povrća. Uzgojem se bavim za svoje potrebe - hobi proizvođač, a zanima me kako da ih se riješim.

    Najčešće štete u vrtu nastaju od puževa golaća, a osobito od crvenog puža golaća (Arion rufus) kojeg ste uočili u kompostu. Njihova prisutnost uočava se po sluzavu srebrnasto sjajnom tragu na biljkama ili tlu. Vrlo su pokretljivi, a veličinom tijela mogu doseći i 10 cm. Obzirom da jedna jedinka može odložiti do 500 jaja Vaš strah od njihove brojnosti je opravdan. Puževi se mogu suzbijati: sakupljanjem, postavljanjem trapova, lovnih posuda, barijera i zatrovanih mamaca i dr. Puževi se hrane uglavnom noću, a poslije kiše kreću u pohod. Upravo tada ih je najlakše uočiti i ukloniti mehaničkim sakupljanjem. Postavljanjem trapova suzbija se određen broj puževa, ali redovitim djelovanjem uspješno se reducira njihova brojnost. Kao trap može poslužiti vlažna jutana vreća (ili druga tkanina) koja se postavi na kompostište, a sutradan ujutro puževe treba sakupiti i uništiti. Učinkovita je i metoda postavljanja trapova od biljnih ostataka: listova salate, kore od grejpa, naranče ili limuna, jabuke i krumpira. Na trap će se također uhvatiti velik broj puževa koje sutradan treba sakupiti i uništiti. U kompostište je moguće ukopati lovne posude (ili čaše od jogurta) tako da rub posude bude 1 cm iznad razine tla, a u posude treba uliti pivo. Miris piva privlači puževe koji se tijekom noći u potrazi za hranom utope u tim posudama. S vremena na vrijeme posude treba prazniti i dopunjavati pivom. Postoje različiti tipovi posuda, a najbolje su one s poklopcem. Manje površine, poput kompostišta, mogu se omeđiti rasipanjem vapna u prahu ili pepela koji skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževima. Prelazeći preko barijere puževi ugibaju čime se spriječava njihovo širenje na susjedne površine. Poslije svake kiše postupak treba ponoviti. Isto se može postići i rasipanjem granula „Ferramol“ (željezo (III) pirofosfat i željezo (III) fosfat). Primjena limacida najdjelotvorniji je način suzbijanja. Limacidi su zatrovani mamci koji se rasipavaju po tlu. U vašem slučaju djelotvorno bi bilo kompostište okružiti trakom mamaca, ali rasipati ih i po kompostištu. Za suzbijanje puževa mogu se primijeniti sljedeći limacidi: Pužocid, Pužomor i Gardene, rasipavanjem po tlu kada se ne očekuje kiša.

    mr.sc. Marija ŠEVAR

  • 2. 
    Kako da iskorijenim peruniku koja se u vrtu uz zgradu jako raširila. Korijen je neposredno uz stazu oko zgrade, pokušala sam ručno vaditi korijen, ali je jako zadebljao i raširio se u dužini od 6 m i širini od 1 m. Stanari se boje da će se korijen dalje razvijati i ispod stazice, pa da će dići stazu, koja je na nekim mjestima već popucala.

    Perunika umjesto korijena ima podzemne podanke. Ukoliko su uvjeti za rast dobri, biljka će se jako raširiti, osobito ako se nasad pravilno ne održava. Jedino rješenje kako iskorijeniti perunike je taj da površinu gdje su se raširile prekopate i izvadite sve podanke kako se biljka nebi dalje širila. Ovaj postupak nešto je teži ali je učinkovit. Na prekopanom i očišćenom mjestu možete posijati travu ili formirati novu cvjetnu gredicu. Ukoliko i dalje želite na istom mjestu nastaviti s uzgojem perunika, ostavite nekoliko podanaka i posadite ih u ograđeni prostor. Mjesto se ograđuje postavljanjem rubnjaka, lima ili guste žičane mreže. Fizička prepreka zaustavit će širenje podanaka. Kako se biljke nebi previše proširile, u jesen se višak iskopa zajedno podankom. Iskopane biljke preselite na neko drugo mjesto ili darujte.

    Darko KANTOCI, dipl. ing. agr.

  • 3. 
    Imam stablo božikovine visoko oko 6 m. Pri zemlji iz stabla tjera mnoštvo mladica. Zanima me kako bih uzgojio još koje stablo. Probao sam stavljanjem mladica u zemlju, ali sa slabim uspjehom. Mladice koje tjeraju pri dnu povalio sam u zemlju, ali ne tjeraju korijen. Sjetvom sjemena ništa ne izraste. Postoji još kakav način razmnožavanja?

    Božikovinu pokušajte razmnožiti poluzrelim reznicama. Od sredine do kraja proljeća odaberite zdrave ovogodišnje izboje i odrežite im postrane izboje i od njih izradite reznice. Reznice se režu na 10 – 15 cm dužine, pri vrhu moraju biti mekane, a pri dnu čvrste. Odrežu im se mekani vršci te ukloni nekoliko donjih listova. Reže se na udaljenosti od 2 – 3 mm od gornjeg i donjeg lista odnosno koljenca reznice. Da bi se isprovociralo zakorjenjivanje, s donjeg kraja reznice nožićem se ukloni komadić kore dužine 2,5 – 4 cm. Nakon toga dno reznice se uroni u hormonski prah za zakorjenjivanje. Tako pripremljene reznice utaknu se u uzgojne posude ispunjene supstratom za zakorjenjivanje (ili mješavinom finog treseta i pijeska) i stave na svijetlo i toplo mjesto, najbolje klijalište. Uz redovito ovlaživanje i prozračivanje te optimalnu zimsku temperaturu od 5 – 7 stupnjeva Celzijevih dobit ćete do idućeg proljeća zakorijenjene reznice za sadnju na otvoreno.

    Antonija VRDOLJAK, dipl. ing.

  • 4. 
    Imam živicu od ružmarina dugo godina i dobro napreduje, voljela bih takvu živicu uzgojiti i u drugom dijelu vrta, pa me zanima kako ga je najjednostavnije razmnožiti?

    Ružmarin (Rosmarinus officinalis) je lijepa biljka koja podnosi rez, pa se najčešće i sadi i oblikuje kao živica. Može se razmnožavati generativno sjemenom i vegetativno, reznicama. Razmnožavanje sjemenom je dugotrajnije, a pritom je klijavost sjemena slaba, pa se u praksi najčešće primjenjuje razmnožavanje reznicama u jesen ili proljeće. Reznice se uzimaju o odrasle biljke i najčešće režu na dužinu 7 do 10 cm. Listovi se s donjeg dijela grančice (izboja) odstranjuju jer će taj dio biti u tlu. Supstrat za zakorjenjivanje treba biti propustan kako se u njemu ne bi zadržavala voda. Zato se primjerice u zemlju za cvijeće može dodati jedna trećina pijeska ili perlita. Optimalna temperatura za ukorjenjivanje je oko 20 °C. Za to vrijeme njega se sastoji u redovitom orošavanju reznica. Kako bi se smanjio gubitak vode, dobro je preko reznica staviti prozirnu foliju koju treba povremeno odstraniti i prozračiti reznice. Kada se formira korijen, korisno ih je presaditi u lončiće sve dok ne ojačaju, pa tek onda posaditi na stalno mjesto u vrtu.

    M. Z.

  • 5. 
    Iz Velog Lošinja šaljem biljku koju ni uz sve mjere koje poduzimam u svom vrtu nikako da iskorijenim. O kojoj se biljci radi i kako se suzbija?

    Biljka koju ste nam dostavili naziva se okrugli šilj (lat. Cyperus rotundus). Rod Cypcrus općenito obuhvaća oko 600 vrsta. U Hrvatskoj je zastupljen s 12 vrsta. Okrugli i jestivi (Cyperus esculentus) u nas su najzastupljeniji, oba su trajnice. Okrugli šilj ima tamnozelene listove, crvenkasto-smeđe okruglaste štitove. Cvjetna stapka (do 120 cm) izdiže se iznad listova koji od tla visinom dosežu 5-20 cm. Korijen mlade biljke oformi rizome (do 25 mm) na kojima se razviju jajoliki gomoljčići (2-2,5 cm) kojima se biljka vegetativno razmnožava i širi. U početku gomoljčići su bijele, a zriobom poprime tamnu, crnu boju. Okrugli šilj je uz jestivi jedna od najštetnijih korovnih biljaka u tropskim i suptropskim i područjima umjerenog klimata. Okrugli šilj raširen je u svijetu u preko 90 zemalja, zakorovljuje više od 50 različitih kultura. Posljednjih godina naši proizvođači povrća na Belju u Baranji i poduzeću Vrana d.d. kod Biograda javljali su da im šiljevi nanose velike poteškoće. U neke zap. europske zemlje dospjeli su lukovicama cvjetnica (gladiole u Nizozemskoj i Belgiji). Kad se jednom na novu površinu proširi, mjere borbe su mukotrpne i dugotrajne. Jaka zakorovljenost znatno smanjuje prinos poljoprivrednim kulturama, izravno se nadmećući za hranjiva, vodu, prostor, ali i indirektno lučeći korijenom alelokemikalije koje priječe rast. Mehaničke mjere slabog su učinka jer je gomolje iz tla u potpunosti gotovo nemoguće ukloniti. Ni kemijske mjere nisu učinkovite. Malo je selektivnih i učinkovitih herbicida na ove vrste. Ni malčiranje, odnosno pokrivanje površine plastikom ne daje zadovoljavajuće učinke. Herbicidi na osnovi glifosata u razmaku između dvije kulture mogu u visokim dozacijama dati zadovoljavajuće učinke.

    Prof. dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ

<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2015. Izdanje 01.04.2015. Izdanje 15.03.2015. Izdanje 01.03.2015. Izdanje 15.02.2015. Izdanje 01.02.2015. Izdanje 15.01.2015. Izdanje 20.12.2014. Izdanje 01.12.2014. Izdanje 15.11.2014. Izdanje 01.11.2014. Izdanje 15.10.2014. Izdanje 01.10.2014. Izdanje 15.09.2014. Izdanje 01.09.2014. Izdanje 15.08.2014. Izdanje 20.07.2014. Izdanje 01.07.2014. Izdanje 15.06.2014. Izdanje 01.06.2014. Izdanje 15.05.2014. Izdanje 01.05.2014.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.