Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Voćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Koja je najranija sorta marelice koja se može nabaviti u našim rasadnicima, koja sorta trešnje dospijeva krajem lipnja ili početkom srpnja, postoji li sorta jabuke koja dospijeva krajem svibnja ili početkom lipnja u našim uvjetima (živim u Zagrebu), i zanima me može li prskanje korova oko mladih voćaka utjecati na njihov rast?

    Na Sortnoj listi voćnih vrsta Republike Hrvatske trenutno se nalazi 40 sorata marelice, 39 sorata trešnje i 102 sorte jabuke, no samo manji broj sorata ima vodeću ulogu u proizvodnim voćnjacima. Ostale sorte su prateće, perspektivne ili lokalnog značenja. Kod marelice brzo dolazi do izmjene sortimenta. Sorte marelice uglavnom dozrijevaju tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Najranije, tj. u prvoj polovici lipnja mogu dozrijeti sorte kao što su: Aurora, čačansko zlato, Giada, New Jersey, Orange Red, Pinkcot, Thyrinthos itd. Od navedenih jedino je sorta Aurora vodeća, nastala je u Italiji, bujnog je stabla i dobre rodnosti. Plodovi su srednje veličine, narančasto-žute boje kože i mesa, dobrog okusa i kvalitete, uglavnom se upotrebljavaju u svježem stanju. Mane su joj osjetljivost na mraz i samoneoplodnost. Kasne sorte trešanja sazrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja. To su npr. sorte: Compact Lambert, Droganova žuta, Durone Nero, Ferrovia, Germersdorfska, Hedelfinger, Kordia, Lambert, Lapins, Late Lory, Regina, Sweet Heart itd. Od navedenih vodeće uloge imaju sorte Lambert, Lapins i Sweet Heart, a zajednička svojstva su im bujno stablo, redovita i obilna rodnost, krupan plod tvrdog mesa, sladak i sočan okus. U posljednje vrijeme selekcioniran je veliki broj kvalitetnih samooplodnih sorata trešnje, no još je veliki broj i onih stranooplodnih, kao što je Lambert, pa se uz nju treba posaditi barem još jedna, koja joj je kompatibilna. Lapins i Sweet Heart su samooplodne. Što se tiče jabuke, najranije dozrijevaju sorte iz skupine ljetnih, tj. tijekom mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza. Sorte koje mogu dozrijeti početkom srpnja su pr.: Elshof, Julyred, Stark´s Earliest i Vista Bella, a bjeličnik i prije, krajem mjeseca lipnja. No, osim tog ranijeg sazrijevanja, Bjeličnik nema drugih značajnijih prednosti. Karakterizira ga alternativna rodnost, samoneoplodnost, osjetljivost na pepelnicu, plod je kiselkastog okusa. Od ostalih navedenih sorata najčešće se uzgajaju Julyred i Stark´s Earliest. Prskanje korova, tj. izlaganje voćaka herbicidima, može uzrokovati i smanjenje njihova rasta, prije svega ovisno o vrsti herbicida i vrsti voćke, no uglavnom nema značajnijeg utjecaja ako se pridržava uputa za korištenje, tj. doze i načina primjene. Herbicidi koji se koriste za suzbijanje korovskih vrsta u voćnjacima dijele se na one koji djeluju preko lista i koji djeluju preko tla, a primjenjuju se obično u proljeće, nakon prihrane. Ako je vegetacija krenula, primjena treba biti za mirna vremena i pod niskim tlakom pumpe kako herbicid ne bi dospio na zelene dijelove voćke i izazvao fitotoksičnost.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

  • 2. 
    Kad se i kako obavlja zelena rezidba trešnje?

    Zelenom rezidbom se ne može postići smanjenje visine starijih voćaka. Najučinkovitiji način kontrole rasta (bujnosti) voćke je uzgoj na slabije bujnoj podlozi. U posljednje vrijeme takve su podloge dostupne i za trešnju (npr. Gisela 5 i 6 i druge), pa je najbolje prilikom nabavke sadnice voditi računa o željenoj bujnosti voćke. Želite li ipak pokušati smanjiti visinu vaše trešnje, to možete učiniti skraćivanjem najviših dijelova krošnje na neku nižu postranu granu. Ovaj zahvat na koštičavim voćkama često nosi opasnost od obolijevanja voćke od različitih bakterioza i gljivičnih bolesti pa nije za preporuku. Ako se na njega ipak odlučite, obvezno premažite sve rane voćarskim voskom kako biste ih zaštitili od patogena. Zahvat obavite odmah nakon cvatnje jer će tada rane lakše zacijeliti. Smanjivanje visine voćke treba izvesti tako da se zadrži oblik krošnje kako bi ona bila ravnomjerno osvijetljena.

    prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

  • 3. 
    Ne znam o kojoj biljci je riječ, ali listovi su slični bademovim, a cvate oko 5. mjeseca. Molim vas da mi determinirate biljku na temelju fotografija koje šaljem.

    Pyrus amygdaliformis, krušvina je biljna vrsta koja pripada porodici ružovki (Rosaceae) i srodnik je obične kruške. Pojavljuje se samoniklo na području južne Europe, Sredozemlja i zapadne Azije. Kod nas je ima duž Jadranske obale, u Istri i Dalmaciji. Raste na toplim, osunčanim ili polusjenovitim staništima na livadama i čistinama, u makiji i šikarama. Listopadni je grm ili niže stablo visne 3-10 m, nepravilne, guste, okruglaste krošnje. Raste sporo. Korijenov sustav prodire duboko u tlo, snažan je i dobro razgranat zbog čega dobro veže tlo i čuva ga od erozije. Mladi izboji su smeđi, u početku gusto dlakavi, kasnije ogole. Kora je crvenkasto- smeđa, uzdužno i poprečno ispucana, debela do 1 cm. Listovi, na tankim peteljkama, dugim 1-3 cm, naizmjenično su raspoređeni duž izbojka, mogu biti različitih oblika i veličine: ovalni, jajoliki do izduženo eliptični, dugi 3-8 cm, a široki 1-3 cm; na vrhu ušiljeni, cjelovitog do sitno napiljenog ruba, na licu tamnozeleni, na naličju sivkasti, fino dlakavi. Oblikom podsjećaju na list badema pa otuda potječe i ime vrste amygaliformis. Cvjetovi su dvospolni, jednodomni, veliki oko 2 cm, 5-12 skupljeno je u gronjaste cvatove. Vjenčić je građen od 5 bijelih latica. Cvate u travnju i svibnju. Plodovi na kratkim stapkama su okruglasti, tvrdi, u početku zeleni, kasnije žutosmeđi, veliki 2-3 cm. Dozrijevaju u listopadu. Jestivi su, gorkastog do kiselkastog okusa. Mogu se sušiti i koristiti kao čaj ili prerađivati. Lako se križa s običnom kruškom, a može se koristiti i kao podloga za cijepljenje. Nema neku izrazitu dekorativnu vrijednost osim što lijepo izgleda u vrijeme cvatnje, a s vremenom oblikuje slikovito stabalce.

    izv. prof. dr. sc. Vesna ŽIDOVEC

  • 4. 
    Čitajući forume i članke o uzgoju, njezi i isplativosti uzgoja aronije dolazim do različitih podataka o spravljanju soka, gdje se navodi da za litru soka treba od 1 kg pa do čak 5 kg bobica aronije. Možete li reći što je realno?

    Randman u prešanju bilo kojeg voća ovisi o nekoliko faktora, a osnovna dva su udio vode u staničnom soku te tehnička kvaliteta drenaže za vrijeme prešanja što ovisi o vrsti voća i tehnici prešanja. S obzirom da se u Hrvatskoj aronija uglavnom preša u tračnim prešama, uzet ćemo tu tehniku prešanja kao standard. Ono što vas kao proizvođača vjerojatno najviše zanima je kako proizvodni uvjeti utječu na količinu dobivenog soka od aronije. Količina dobivenog soka ovisi ponajprije o tome koliko ja aronija imala vode na raspolaganju za vrijeme sazrijevanja bobica. U vremenima ekstremnih ljetnih suša kao što je bio slučaj u 2017. i s obzirom da se aronija bere u kolovozu kad su temperature visoke, randman može pasti i ispod 50 % (2 kg aronije za 1 litru soka). To je ipak relativno rijedak slučaj. Ako je aronija navodnjavana, što smatramo za nužnost pri uzgoju svakog voća pa i aronije, randmani se kreću na razini 70-75 %. Dodatni faktor koji utječe na randman je stanje zrelosti aronije. U optimalnom vremenu zrelosti aronija ima najveći randman. Ako je beremo prerano bit će pretrpka i imati ćemo manji randman i slabiju kvalitetu. Ako je beremo prekasno onda opet gubi vodu i randman pada, ali raste kvaliteta i užitnost soka.

    Damir LUČIĆ, dipl. ing. agr.

  • 5. 
    Zanima me kako možemo suzbiti američkog cvrčka koji se pojavio u malinama?

    Od registriranih insekticida u malinama samo bi Calypso SC bio učinkovit na američkog cvrčka. Ali, moje pitanje čitatelju: tko je determinirao pojavu ovog štetnika, kakve su štete na malinama i zašto suzbijati američkog cvrčka u malinama? Američki cvrčak kao nametnik uopće ne bi bio štetan da ne prenosi zlatnu žuticu vinove loze (Grapevine flavescence doree). Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama vrsta američki cvrčak je proširen u cijeloj zemlji, ali se ne suzbija jer tamo nije raširena i udomaćena europska bolest zlatna žutica vinove loze.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Salata od leptirića Bronhi kolač
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.