Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Voćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Zanimljive su mi patuljaste trešnje, pa molim nešto više o njima i gdje se mogu kupiti?

    Razvojem novih podloga, trešnje i višnje postale su možda najatraktivnije voće koje je moguće uzgajati u posudama. Osim što su među prvim voćem koje dozrijeva, bojom i brojnošću plodova, privlači i izgledom. Moguć je čak i komercijalni uzgoj trešanja u posudama u zaštićenim prostorima čime se produžuje sezona korištenja tog voća i postiže puno bolja cijena plodova nego unutar standardne sezone dozrijevanja „normalnih“ velikih stabala. Korištenjem podloga serije Gisele koji su križanci Prunus cerasus „Schattenmorelle“ i Prunus canescens, dakle jedne sorte višnje i prunus vrste, dobivena je cijela serija povoljnih podloga za korištenje. Za patuljaste trešnje značajne su Gisela 5 i posebno Gisela 3 koja daje najkržljavija stabla. Naravno, na te podloge je moguće cijepiti i višnju. Išlo se i dalje u stvaranju patuljastih podloga te osim ovih navedenih postoje i slabobujne selekcije Edabriz®, Weiroot selekcije i MxM selekcije. Sorte koje se koriste odgovaraju u potpunosti onima koje se viđaju i na velikim stablima. Mana je jedino neodgovarajuća krupnoća plodova nekih sorata na nekim podlogama i manji prinos nekih sorata na nekim podlogama. Upućujemo vas da se raspitate u rasadnicima koji se bave prodajom voćnih sadnica jer velika većina rasadnika u ponudi ima i patuljaste sadnice (npr. vrtni centar Drijen, Lučko).

    Goran BEINRAUCH, dipl. ing. agr.

  • 2. 
    Živio sam u Queenslandu gdje sam na svojoj okućnici imao 12 avokado stabala. U Dugom Selu sam prije 4 godine uzgojio jedno drvo iz sjemenke u velikoj tegli i svaku zimu bih ga unosio u podrum, lijepo je napredovao, kasnije sam ga posadio na otvorenom, no nije preživio, zašto?

    Avokado je tropska voćka i bilo je očekivano da neće preživjeti na otvorenom u Dugom Selu. Normalno je da ste uspješno uzgajali avokado u Queenslandu jer su klimatski uvjeti za njegov uzgoj daleko povoljniji. Avokado se može uspješno uzgajati i u uvjetima suptropske klime kao što je naše priobalje južne Dalmacije s otocima. Tako je, primjerice, poznat nasad avokada na južnom dijelu otoka Visa, u Brgujcu. U Dubrovniku također postoji nekoliko stabala koja su, nažalost, znatno oštećena niskim temperaturama početkom 2017. godine kad se temperatura spustila do -10°C. Sva ova stabla su proizvedena iz sjemenke. Nešto bolje izglede za preživljavanje imaju ona koja su proizvedena od cijepljenih sadnica. Kao podloge se koriste sorte iz meksičke skupine. Tako, npr., cijepljena sorta Hass može izdržati nisku temperaturu od -5°C do -7°C a, osim toga je i samooplodna.

    Zorica VELAGIĆ, dipl. ing. agr.

  • 3. 
    S obzirom da imam podlogu limuna u lončanici u stanu, nisam siguran kad ga je i na koji način najbolje cijepiti?

    ODGOVOR Među agrumima limun se ističe osjetljivošću na niske temperature zraka, oštećenja mogu nastati već pri -2 °C, zbog čega se često uzgaja u posudama, koje se unose u zaštićeni prostor tijekom zime. Agrumi se mogu razmnožavati generativno (sjemenom) i vegetativno (reznicama i cijepljenjem). Metoda ožiljavanjem zelenim i zrelim reznicama je manje zastupljena u praksi, a i takva stabla kasnije budu osjetljivija na bolesti korijenovog sustava. Cijepljenje se najčešće primjenjuje, sadnice limuna se proizvode cijepljenjem plemki plemenitih sorti na podloge, kao što su: sjemenjak limuna (vaš slučaj), slatka naranča, gorka naranča, Poncirus trifoliata itd. Za limun su najbolji izbor sjemenjak limuna ili gorke naranče, čija je prednost što dobro podnosi suha tla i dobre je kompatibilnosti s plemenitim sortama, ali negativna svojstva su joj osjetljivost na Tristeza virus i na niske temperature. Poncirus trifoliata se često koristi zbog svoje otpornosti na hladnoću, nedostatak je što slabije podnosi tla s viškom fiziološki aktivnog vapna i zaslanjena tla. Cijepljenje limuna se uglavnom provodi metodom okuliranja na budni, tj.tjerajući pup, tijekom proljeća ili na spavajući pup, tijekom jeseni, nakon čega pup ostaje u mirovanju do proljeća. Ako se provodi okuliranje na tjerajući pup, pup se uzima sa središnjeg dijela odrvenjele, normalno razvijene grančice matičnog stabla, tj. grančice prošlogodišnjeg prirasta, a ako se provodi na spavajući pup, onda se uzima s odrvenjelih grančica matičnog stabla ovogodišnjeg prirasta. Cijepljenje se provodi na dobro razvijenim i zdravim sjemenjacima, promjera oko 0,7-1 cm. Na zdravom dijelu na kojem nema lišća, bodlji i sitnih izboja, dezinficiranim nožem za cijepljenje napravi se rez u obliku slova T, duljine oko 2-2,5 cm. Na spoju okomitog i horizontalnog reza vrhom noža lagano se odvoji kora podloge s lijeve i desne strane, da se napravi prostor u koji će se ubaciti pup s peteljkom. Duljina izrezanog pupa treba biti istovjetna duljini reza na podlozi. Izrezani pup se pažljivo umetne u sredinu načinjenog reza, na način da se gornji rez napravljen iznad pupa spaja s horizontalnim rezom načinjenim na podlozi pazeći da se kambijalni slojevi poklapaju. Pup se potom omotava plastičnom vrpcom, ne smije se stegnuti prejako, a omotavanje ne smije ići preko peteljke. Je li okuliranje uspješno provedeno, vidjet će se nakon 10-ak dana, ako peteljka na lagani dodir otpadne. Nakon 15-ak dana uklanja se vrpca, a podloga se skraćuje kosim rezom 10- ak cm iznad cijepljenog mjesta. Ako se okuliranje provodilo na spavajući pup (u jesen), tek na iduće proljeće se uklanja vrpca i skraćuje podloga.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

  • 4. 
    Ove godine prvi put mi je rodio posađeni drijen. Dozrio je u 2. dekadi rujna i tamno je crvene, bordo (gotovo crne) boje. Izvrsnog je okusa i arome. Zanima me koja je sorta i kako ga umnožiti?

    Drijen (Cornus mas) se kao samonikla voćna vrsta može naći diljem Hrvatske. Posljednjih godina raste interes, no još uvijek nema većih plantažnih nasada. Listopadna je vrsta, može uspijevati do 1300 m nadmorske visine. Cvatnja počinje vrlo rano, već u 2.-3. mj., nekad i ranije, a dozrijeva 8.-10.mj. Plodovi su crvene do tamno crvene boje, izvrsnog slatko-kiselog okusa, bogati antocijanima, fenolima, vitaminom C, organskim kiselinama, mineralima (najviše K, Ca, Mg), visok je i sadržaj pektina. Mogu se konzumirati u svježem stanju ili prerađivati, može se upotrebljavati i drvo, a i značajne je ukrasne vrijednosti. Prema opisu koji ste dali, teško je pouzdano utvrditi o kojoj je sorti riječ, pogotovo bez fotografije, jer vrijeme dozrijevanja i boja ploda koja je u slučaju vašeg stabla svojstvo je mnogih sorata. Važno je kod kupnje sadnice znati o kojoj se sorti radi, njeno podrijetlo, kategoriju sadnog materijala i starost sadnice. Sadnice drijena su dio ponude nekih rasadnika u Hrvatskoj, iako se trenutno na Sortnoj listi voćnih vrsta RH ne nalazi nijedna sorta. Češće se mogu naći srodne vrste iz roda Cornus, koje se upotrebljavaju u ukrasne svrhe. Neke države posljednjih desetljeća rade na selekciji i oplemenjivanju drijena, ponajviše Ukrajina (pr. sorte Elegantnyj, Vydubieckii, Lukjanovskyj, Jaltsky, Kijevskij), Poljska (pr. Bolestrashytskii, Dublany), Slovačka (Devin, Titus), Češka (Olomoucky, Ruzynsky, Sokolnicky), Austrija (pr. Fruchtal, Jolico), Bugarska, Turska, Iran itd. U našoj blizini na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu su selekcionirane sorte pr. Apatinski rani, Bačka, Era, a istraživanja se provode i u Bijelom Polju te u Ljubljani. Kultivari namijenjeni plantažnom nasadu mogu postići prinos od 20-50 kg/biljci, nasadi mogu trajati desetljećima. Drijen nije posebnih zahtjeva što se tiče uvjeta tla i klime, ali bi trebalo izbjegavati sadnju na zasjenjenim položajima jer je termofilna vrsta. Također, u intenzivnom uzgoju važno je osigurati navodnjavanje. Prednost je i samooplodnost te mali broj bolesti i štetnika, pa se uspješno može uzgajati ekološki. Jedan od razloga što uzgoj drijena nije proširen je i nedovoljna količina kvalitetnog sadnog materijala. Drijen se može razmnožavati generativnim i vegetativnim načinom. Generativno, odnosno razmnožavanje sjemenom se koristi za dobivanje podloga za cijepljenje. Najčešće se koristi metoda okuliranje na spavajući pup ili spajanje. Cijepljene sadnice mogu početi plodonositi već u 2. ili 3. godini. Uspješno se može razmnožavati i reznicama dok je mikropropagacijom otežano. Drijen je vrlo perspektivna vrsta čije vrijeme tek dolazi.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

  • 5. 
    Pokušao sam ožiliti lipu, smokvu, murvu u kontroliranim uvjetima i kad krene s rastom i izvadim je iz kontroliranih uvjeta ona se osuši. Postoji li literatura koja bi mi bila od pomoći?

    Bilo bi dobro da ste napisali još neke informacije, npr. nalazite li se na mediteranskom ili kontinentalnom klimatskom području, u koje godišnje doba ste obavljali ožiljavanje i presađivanje na otvoreno, koliko su iznosile vrijednosti parametara u kontroliranim uvjetima, kakvi uvjeti vladaju na parceli na koju presađujete sadnice: vrsta tla, nadmorska visina, klimatski parametri, količina oborina itd. Mnogo je faktora koji mogu nepovoljno djelovati na sadnice u razdoblju kad se presađuju na otvoreno, tj. kad više nisu u zaštićenim prostorima, odnosno u uvjetima koji se mogu kontrolirati, a sušenje može uzrokovati jedan ili interakcija više njih. Ako je kod vas slučaj da se osuše sve sadnice koje ste uzgojili, otprilike u isto vrijeme, moguć uzročnik je i neki štetnik ili bolest. Također, fiziološki nedostatak vode može biti uzrok sušenja svih sadnica. Neke mediteranske voćne vrste, među kojima i smokva i murva, koje ste naveli, teže se primaju, ali kad se prime uspješno i krenu s rastom, dosta su otporne i dugovječne. Ako ste u mediteranskom klimatskom području, onda je bolje presađivanje obavljati u jesen. Što se tiče nadmorske visine, smokva i murva najbolje uspijevaju do 300-400 m, iako mogu i na višoj. Optimalno je da je pH tla neutralne ili slabokisele reakcije, pa bi bilo poželjno prethodno obaviti analizu tla. Moguće je da i neki čimbenik tla negativno utječe, tj. uzrokuje sušenje sadnica. Kako se radi o mediteranskim vrstama koje su i dugovječne, za uzgoj u kontinentalnom području treba dobro odabrati mikrolokaciju, poželjno je da je položaj osunčan, pozicija južna, zaštićena od hladnih zimskih vjetrova. Bilo bi dobro da su se za tu mikrolokaciju godinama prije pratili podaci temperature, padalina, vjetrova i drugih parametara. Važno je dobro pripremiti tlo na koje se planira posaditi. Sadnicu treba posaditi na istu dubinu na kojoj je bila u rasadniku, ne preplitko, jer će na taj način biti izložena suši. Prije sadnje je potrebno skratiti korijenje, a sadnicu posaditi u prethodno iskopanu rupu velikih dimenzija. Sadnice ne bi trebalo presađivati na otvoreno dok ne narastu dovoljno, treba ih postepeno privikavati na sunčevu svjetlost, da se spriječe opekotine. Zalijevati ih treba umjereno. Kad se presade na otvoreno, prve zime, a poželjno i idućih, preporuča se zaštititi ih zagrtanjem, malčiranjem ili omotavanjem. Presađivanje sadnica će svakako kod njih izazvati stres, kojeg treba što je više moguće, preventivno ublažiti. Što se tiče literature, postoji nekoliko izdanja naslova „Smokva“ objavljenih kod nas (Bakarić i sur., 1989., Prgomet i sur., 2003., Vego i sur., 2008.), za murvu mi nije poznato posebno izdanje, osim u sklopu literature iz područja mediteranskog i suptropskog voćarstva. Bilo bi dobro da pogledate literaturu iz područja rasadničarstva, pedologije, agroklimatologije, fiziologije i biokemije biljaka, ali previše je to naslova da bismo sada sve ovdje navodili.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.