Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Voćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Crni orah, bran i skladišten 2015. godine spremio sam u podrum, pa me zanima kada je najbolje vrijeme za posaditi sjemenjak i koji su uvjeti potrebni?

    Crni orah možete posijati u proljeće, ali nije izgledno da će niknuti, jer nije prošao stratifikaciju na niskoj temperaturi. Stoga je bolje da ove godine sakupite nove plodove, očistite ih od klapine i pospremite na suho i prozračno mjesto da se malo prosuše. Prilikom skidanja klapine obvezno stavite rukavice, jer klapina pušta boju koja se jako teško pere. Zatim plodove stavite u vlažni pijesak i držite na temperaturi od oko 0° C. Manju količinu plodova možete stratificirati u plastičnoj vrećici u koju stavite plodove pomiješane s vlažnim tresetom ili pijeskom i držite je u hladnjaku (ne u odjeljku za duboko smrzavanje). Obično je potrebno do 5 mjeseci za stratifikaciju, a pravo vrijeme sjetve se prepoznaje po tome što se pojavljuju klice. Ako su vaši plodovima ipak isklijali, sjetvu treba obaviti pažljivo na dubinu od 5 cm da se ne oštete klice. Naklijalo sjeme se položi na šav. Tako će se izbjeći iskrivljavanje biljke kod nicanja. Umjesto stratifikacije, može se obaviti sjetva i u jesen, ali tada prijeti opasnost šteta od poljskih miševa i slabije klijavosti izazvane oscilacijama temperature i vlage. Njega sadnica je uobičajena kao i za sve druge voćne vrste (pljevljenje, okopavanje, zalijevanje). Nakon jedne do dvije godine, orah se sadi na stalno mjesto, a može se i odmah posijati na stalno mjesto kako bi se izbjeglo presađivanje.

    prof.dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

  • 2. 
    Čitala sam vaše savjete o pravljenju voćnih vina, ali muči me to što su to uglavnom savjeti za pravljenje velikih količina. Naime, mi imamo mali voćnjak i voljela bih napraviti 2-3 l vina od svakog pojedinog voća. Teško mi je slijediti vaše savjete jer za tako male količine nemam ni prešu, inoks bačvu za skladištenje i sl., a da ne spominjem nekakve kemijske pripravke koje bi trebala dodavati. Zanima me možete li me savjetovati kako i čime da napravim tako male količine?

    Ukoliko želite proizvoditi tako male količine voćnih vina morate improvizirati. Postupak proizvodnje voćnih vina razlikuje se ovisno o pojedinoj vrsti voća. Jabuke ili kruške, potrebno je najprije samljeti nekim malim kućanskim aparatom ili ga nasjeckati nožem. Svakako je prije prerade voće potrebno oprati pod mlazom hladne vode. Umjesto prešanja samljeveno voće možete stisnuti čistim rukama kroz kuhinjsko cjedilo kako bi dobili sok (mošt) koji zatim ide na vrenje. Tijekom dobivanja soka iz samljevenog voća, važno je što više smanjiti kontakt pulpe (voćnog mesa) s kisikom kako bi se smanjila oksidacija. Kako bi voće zaštitili od oksidacije možete dodati vrlo malu količinu askorbinske kiseline (vitamin C), koju možete kupiti u poljoapoteci. Kada se radi o jagodastom voću, ono se izmulja što možete napraviti gnječenjem rukama ili se možete poslužiti nekim malim kućanskim aparatom (blender ili sjeckalica). Morate paziti da voće samo izgnječite kako bi dobili masulj, nikako ga nebi smjeli pretvoriti u bezličnu kašu. U dobiveni mošt, odnosno masulj zatim možete dodati šećer. Šećer je potrebno prethodno otopiti. Fermentacija se može odvijati u malim staklenim demižonima ili u manjim polietilenskim posudama koje se zatvore sa vreljnjačom. Budući da se radi o vrlo malim količinama fementacija može biti spontana, što znači bez dodavanja selekcioniranih kvasaca i hrane za kvasce. Posude u kojima se provodi alkoholna fermentacija ne smijete puniti do vrha kako bi ostalo dovoljno praznog prostora budući da razgradnja šećera započinje intenzivnim pjenjenjem i oslobađanjem CO2. Kada se radi o proizvodnji vina od jagodastog voća, možete povremeno potopiti „klobuk“ koji se formirao na vrhu posude. Nakon završenog burnog vrenja vino od jagodastog voća procijedite, kako bi uklonili sitne dijelove voća i prelijte u čisti demižon. Demižon potom zatvorite, opet vreljnjačom, kako bi se moglo odvijati tiho vrenje. Ukoliko želite da u vinu ostane određena količina neprevrelog šećera, možete tada prekinuti fermentaciju (sulfitirajte, posudu zatvorite s čepom). Po završetku fermentacije mlado vino se sulfitira, (na 100 l vina ide 100 ml sumpovina, a na tako malu količinu možete kapaljkom dodati nekoliko kapi sumpovina), odvaja od taloga (pretače) i čuva se bez prisustva zraka na hladnom.

    Antonija TOMIĆ, dipl.ing.agr.


  • 3. 
    2006. god. posadio sam jabuku JONA- GOLD i prilikom sadnje sve učinio – dao humus, stajskog gnoja i mineralnog i dobro zalio. Do 2010. god. ona se lijepo razvijala, u krošnji sam izdanke svako proljeće skratio. Bujna krošnja, ali bez plodova, tek. 2010. g. imala je osam plodova od kojih je samo jedan došao do zrelosti 2011. Nije uopće cvala, a 2012. imala je samo dva ploda do zrelosti. Ove godine imala je samo nekoliko cvijetova, ostala su samo dva ploda do sada.

    Prema onome što ste napisali, izgleda da je uzrok slaboj rodnosti nedostatak svjetlosti i pogrešna rezidba. Preporučam da jabuku slabije režete tako da uklanjate samo grane koje zasjenjuju krošnju, a prikraćivanje izbojaka izostavite. Gnojidbu također možete izostaviti, pogotovo gnojidbu dušičnim gnojivima. Zbog pogrešne rezdibe rezultate biste trebali uočiti tek za dvije do tri godine, pa morate biti strpljivi. O pravilnoj razidbi jabuke možete pročitati u nekom od članaka u našem listu ili nabaviti kvalitetnu voćarsku literaturu.

    dr. Tomislav JEMRIĆ

  • 4. 
    Bavim se pčelarstvom pa imam pčelinjeg voska. Kako mogu u “kućnoj radinosti” napraviti voćarski vosak?

    Za premazivanje rana nakon rezidbe voćaka mogu ponuditi dva recepta o izradi voćarskog voska. Za pripremu tvrđeg voćarskog voska potrebno je: 730 grama kolofonije, 75 grama pčelinjeg voska, 75 grama goveđeg loja, 120 grama špirira ili etilnog alkohola. Goveđi loj treba prethodno pretopiti i procijediti da se iz njega odstrane ostaci vezivnog tkiva. Isto tako i pčelinji vosak treba biti pretopljen i procijeđen. Za kolofoniju se pretpostavlja da je čista. Nakon što pripremite sastojke potrbno je u čistoj posudi na laganoj temperaturi otopiti kolofoniju, loj i pčelinji vosak uz stalno miješanje. Kada se sastojci sjedine maknemo posudu sa štednjaka i pričekamo da se prohladi. U toplu i žitku smjesu ulijevamo špirit ili etilni alkohol uz stalno miješanje. Nakon što je sve dobro izmiješano, ulijevamo još topli vosak u prije pripremljene posude. Ove posude moraju se hermetički zatvoriti kako se vosak s vremenom ne bi stvrdnuo. Ovim postupkom dobije se tvrđi voćarski vosak. Za nešto mekši i maziviji vosak sastojci su sljedeći: 500 grama kolofonije, 500 grama pčelinjeg voska, 250 mililitara jestivog ulja, 250 mililitara špirita ili etilnog alkohola. Postupak izrade je sti samo se u prohlađenu smjesu loja i voska ulijeva prvo jestivo ulje, a zatim špirit ili alkohol.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 5. 
    Čula sam da postoji južna voćka čiji je plod križanac mandarine i grejpa. Kako se zove i može li se nabaviti sadnica u Hrvatskoj?

    Ugli je križanac mandarine i grejpa što govori i njegov latinski naziv Citrus reticulata x Citrus paradisi. Pronađen je prije 80 godina na Jamajci gdje je vrlo vjerojatno i došlo do spontanog prirodnog križanja između mandarine i grejpa. No, kod uglija odvojenost kore od mesa je obilježje vrste, a ne problema u tehnologiji proizvodnje kao što je to slučaj kod mandarina. Po okusu ga često svrstavaju između limuna i mandarine, pa često dođe i do zabune da je ugli križanac limuna i mandarine, što, dakako, nije istina. Kao i ostali agrumi bere se u punoj zrelosti, bez obzira na boju kore.

    Goran Fruk, dipl. ing.

    Radi nabave sadnica raspitajte se na jednoj od navedenih adresa:
    Exotic King, Krapinska 12, 10298 Donja Bistra, tel: +385 1 33 12 582
    e-mail: exotic-king.com@hi.t-com.hr
    “Rast Baznik”, Krška Vas 86a, 8262 Krška Vas (Kod Brežica) – Slovenija, tel: + 386 7 4959 344
    e-mail: rast@siol.net

    (op. ur.) 

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Keksići bez glutena
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.