Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Voćarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Kad se i kako provodi ljetna rezidba voćaka?

    Ljetna rezidba voćaka preporučljiva je mjera za gotovo sve voćne vrste, a za breskvu koja razvija mnogo bujnih mladica ova je mjera obavezna. Ova se rezidba obično za jezgričavo voće (krušku i jabuku) obavlja krajem lipnja dok se kod breskve ona obavlja oko mjesec dana kasnije, a može se obavljati i nekoliko puta tijekom ljeta. Zelenom rezidbom dopunjuje se zimska rezidba i nastoji se uravnotežiti rodnost i bujnost voćke. Njome se odstranjuju suvišne mladice iz sredine krošnje kako bi ona bila što bolje osvijetljena. Ljetnom se rezidbom također uklanjaju i vodopije. Ostavljaju se jedino vodopije izrasle na mjestima na kojima želimo uzgojiti novu granu. Rezidbom u ljetu treba odstraniti i jače grančice pri vrhu grana, prevelike grančice na nepoželjnim mjestima koje će konkurirati granama odabranim za uzgojni oblik krošnje. Dopunska ljetna rezidba može se izvesti i u rujnu ako primijetimo da su pri vrhu kosturnih grana izrasle jače mladice.

    Gospodarski list

  • 2. 
    Imam 3 smokve petrovke, stare oko 15 godina. Prošle godine smokva prilikom zrenja fermentira te iz ploda curi kiseli sok i nije za upotrebu. Koji bi mogao biti razlog?

    Pažnju mnogih voćara i vinogradara sve češće zaokuplja propadanje plodova (grožđa) u zriobi, uz pojavu neugodne kisele truleži, naročito nakon 2010. godine, otkada je prvi puta u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii). Zabilježeno da osim smokve još oštećuje kivi, kaki, jagodu, jabuku, trešnju, šljivu, breskvu, krušku, malinu, kupinu, borovnicu i grožđe. Zašto? Ženke ove nove vrste mogu oštrom leglicom oštetiti nježnu kožicu ploda ili grožđanih bobica i odlaže jaja neposredno ispod nje. Bijele ličinke se ubušuju u plod i razaraju njegovu unutrašnjost. Vrlo brzo napadnuti plodovi propadaju na mjestu gdje se hrane ličinke, a naknadno ih nasele i razaraju različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije) uzrokujući trulež. Odrasli oblici su vrlo slični vinskoj mušici Drosophila melanogaster, veličine su svega 2 do 3 mm, žuto-smeđe boje, crvenih očiju. Važno je istaknuti da mužjaci imaju tipičnu crno-sivu pjegu na vrhu prozirnog krila. Štetnik prezimljuje kao odrasli oblik na skrovitim mjestima, a pri proljetnim temperaturama većim od 10° C postaju aktivni, ali više „vole“ temperature zraka između 20° i 30° C. Lete tijekom cijele vegetacije, ovisno o razvoju plodova biljaka hraniteljica. Lokalno se može dobro širiti letom, ali veće udaljenosti prevaljuje trgovinom zaraženih plodova. Trenutno još nije poznato širi li se sadnim materijalom bez plodova. U optimalnim uvjetima ovaj štetnik može razvijati do 15 generacija godišnje, a životni ciklus pritom traje svega 10 dana. Ženke aktivno traže plodove domaćina koji sazrijevaju u koje mogu dnevno odložiti 7 do 16 jaja. Poznato je da štetnik odabire voćne plodove tanke kožice. Male, bijele, ličinke bez glave i bez nogu se hrane u unutrašnjosti plodova. Kod suzbijanja ovog štetnika veliki problem predstavlja spoznaja da vrsta napada kad plodovi ili bobice počinju poprimati boju i nakupljati šećer (dozrijevanje), pa je karenca insekticidnih pripravaka jedan od najvažnijih kriterija njihova izbora. Za primjenu u smokvama, u našoj zemlji nema registriranih insekticida za suzbijanje octene mušice ploda! Stoga je vrlo važno provoditi sanitarne mjere, naročito kod uzgoja voća i grožđa i vlastite potrebe. One uključuju obavezno sakupljanje svih otpalih plodova čim padnu sa stabla jer isti omogućuju razvoj jaja i ličinki ovog štetnika. Takve plodove treba zakopati, spaliti ili pohraniti u zatvoreni kontejner. Kompostiranje nije pouzdan način uništavanja jaja i ličinki ovog štetnika u plodovima. Kako mušice aktivno lete nekoliko km, bitno je da u smanjivanju populacije vinskih mušica sudjeluje što veći broj proizvođača, jer napušteni voćnjaci i privatni vrtovi, zapuštena raštrkana stabla na livadama predstavljaju „uzgajalište“ novih populacija štetnika. Metoda za praćenja pojave odraslih oblika vinske mušice pjegavih krila je postavljanje hranidbenih mamaca. Najbolje ih je napraviti od plastične ambalaže, zapremine 0,5 litara. Otprilike 3 do 4 cm ispod čepa flaše izbuše se 4 simetrično smještene rupice promjera 5 do 10 mm. U tako priređene plastične flaše se ulijeva jabučni ocat do približno trećine ili polovine zapremine. Osim jabučnog octa mogu se još koristiti vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera. Idealno vrijeme za postavljanje mamaca je 1 mjesec prije početka zriobe plodova. Treba ih objesiti u krošnju. Veći broj postavljenih mamaca u voćnim krošnjama smokve može poslužiti kao mjera za smanjenje štetnosti ovog nametnika.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 3. 
    Mandarinu staru 10 godina napala je neka bolest. Na listovima je crna presvlaka i vjerujem da biljka ne prima dovoljno svjetlosti te se suši. Listovi često budu ljepljivi, a šaljem i fotografiju navedenog problema.

    Na zaprimljenim fotografijama biljke mandarine vidljivi su simptomi napada štitastih uši s posljedicom pojave gljivica čađavica na listovima. Na licu napadnutih listova, posebice uz glavnu žilu mogu se uočiti primjerci štitastih uši koji pripadaju rodu Coccus. Radi se o napadu lovorove (smeđe) štitaste uši (Coccus hesperidum) ili sive štitaste uši agruma (Coccus pseudomagnoliarum). Za točnu identifikaciju vrste potrebna je laboratorijska mikroskopska analiza. Obje vrste hrane se sisanjem biljnih sokova u floemu, što slabi biljke, reducira cvatnju, uzrokuje sušenje vrhova grana i utječe negativno na urod. Osim toga, ovi štetnici izlučuju obilno mednu rosu, odnosno ljepljivu prozirnu tekućinu na koju se sekundarno naseljavaju crne gljivice čađavice. Medna rosa pada na listove, grane i plodove te na taj način smanjuje fotosintezu biljke i snižava tržišnu vrijednost plodova. Populaciju ovih vrsta štitastih uši često pod kontrolom ispod praga štetnosti održavaju u prirodi prisutne mnoge vrste parazitskih osica i grabežljivih božjih ovčica (bubamara). Na fotografijama se također mogu vidjeti na nekim primjercima štitastih uši i tragovi parazitacije. Budući da se na osnovi zaprimljenih fotografija može zaključiti kako se vjerojatno radi o amaterskom uzgoju mandarina, u teglama na okućnici, preporučuje se obaviti rezidbu u kombinaciji s umjerenom prihranom nekim dušičnim gnojivom te uravnoteženim zalijevanjem stabala vodom tijekom vegetacije. Također, nakon provedenih preporučenih agrotehničkih mjera moguće je obaviti ranoproljetno tretiranje biljaka u cilju suzbijanja pokretnih stadija štitastih uši ekološki povoljnijim pripravcima Bijelo ulje ili Mineralno svijetlo ulje, uz obvezno pridržavanje uputa za uporabu.

    dr. sc. Mladen ŠIMALA

  • 4. 
    Imam mali voćnjak i zanima me kako mogu spriječiti veće štete od mraza?

    Protiv niskih temperatura možete se boriti toplim zrakom. Koriste se strojevi koji rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Prolazak traktorom ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda bi trebao biti oko 70 m (ne više od 140 m). S radom je potrebno početi kad je temperatura na 0,5 °C. Mikro rasprskivači mogu pružiti učinkovitu metodu zaštite kišenjem kojim se stvara ledeni omotač koji prilikom prelaska vode u led oslobađa toplinu te postiže višu temperaturu ispod ledenog pokrivača. Postoje i neki antistresni preparati koji štite voćke od smrzavanja i šteta povećavajući otpornost na hladnoću, a o preparatima se možete raspitati u poljoljekarnama.

    GOSPODARSKI LIST

  • 5. 
    Plodove plosnate breskve kupili smo prije 5 godina, kao uvoz iz Španjolske. Iz koštice smo uzgojili stabalce i presadili ga u vrt na sunčanu stranu. Deblo je sada široko oko 4 cm u promjeru. Breskva procvate rano i bujno, razviju se plosnati plodovi do veličine boba, osuše se i popadaju. Na udaljenosti od 5 m raste breskva „vinogradarka“ koja uobičajeno obilno rodi svake godine. Voćke ne tretiramo preparatima protiv kovrčavosti lista. Što poduzeti da se potpuno razviju plodovi na plosnatoj breskvi?

    Poznato je da većina voćnih vrsta uzgojena iz sjemena nema takva svojstva koja posjeduje njihova majčinska biljka. Voćni sijanci (ili generativno uzgojene voćke iz sjemena) kasnije dospijevaju u rodnost (tek nakon nekoliko godina), bujnije rastu, a plodovi (koji nas najviše zanimaju) su slabije kvalitete (bez željenog okusa, slabije obojeni, sitniji, čvršće kožice) ili se uopće ne razvijaju. Stoga, savjetujemo da kod ovlaštenih voćnih rasadnika ili bolje opremljenih centara nabavite sadnicu breskve plosnatih plodova jer jedino na taj način možete osigurati željene plodove.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.