Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    U okolici Zagreba imam sivi pinot, crni pinot, portugizac te muškat u manjim količinama. Obitelj mi predlaže da se svi vrhovi mladica iznad pete žice moraju porezati jer crpe lozu. Spominje se otkidanje lišća pred berbu da se smanji mogućnost razvoja bolesti i da zrak bolje kruži, a lišće prema vrhu loze koje je najizloženije suncu ostaviti da bi se loza mogla bolje hraniti i da u toj situaciji dolazi i do većih sladora. Treba li svake godine smjer naginjanja lucnja mijenjati?

    Razlog zašto se u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrhovi mladica pred i kasnije tijekom ljeta skraćuju, dok se na području Dalmacije motaju oko vršne žice je biološka rekcija vinove loze na klimatske uvjete. Ona je jednim djelom uvjetovana sortno, ali i samom fiziološkom reakcijom na klimatske uvjete kakvi prevladavaju u navedenim regijama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske temperature su umjerenije, količina oborina veća, a tla plodnija i bogatija dušikom pa vinova loza u pravilu raste bujnije: mladice rastu brže te je izražen rast i razvoj zaperaka (mladice koje se razvijaju iz pupova u pazušcu lista). Upravo zahvaljujući razvoju zaperaka vinova loza će u kontinentalnim uvjetima ubrzo nakon skraćivanja vrhova glavnih mladica nadoknaditi potrebnu količinu lisne mase. Skraćivanje vrhova mladice ima i neke druge prednosti u kontinentalnim uvjetima poput prozračnosti te bolje osunčanosti u redovima. Time se smanjuje zadržavanje vlage u lisnoj masi koja dovodi do razvoja gljivičnih bolesti. U Dalmaciji početkom i tijekom ljeta počinju iznimno sušna razdoblja s visokim temperaturama i skromnim oborinama, pa vinova loza u takvim uvjetima reagira slabijom bujnošću, odnosno slabijim prirastom lisne mase. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage u tlu tijekom ljeta rast i razvoj zaperaka je puno slabiji nego u kontinentalnim klimatskim uvjetima te nakon skraćivanja glavne mladice ne bi mogao nadoknaditi izgubljenu lisnu masu. Stoga bi svako skraćivanje glavne mladice i oduzimanje lisne mase moglo imati negativan efekt na kasnije dozrijevanje grožđa. Također, sorte koje se uzgajaju u Dalmaciji u pravilu su manje bujnosti od sorata koje se dominantno uzgajaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što se tiče postavljanja smjera lucnjeva, oni se u pravilu postavljaju u smjeru prema brijegu kako bi se zadovoljio prirodni smjer kretanja hraniva kroz biljku.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 2. 
    Na koji način dodati magnezij loznim trsovima, kada i u kojoj količini jer se iz godine u godinu pojavljuje dosta žutog lišća?

    Magnezij je jako bitan makroelement u ishrani vinove loze. Nedostatak magnezija može se liječiti primjenom gnojiva na bazi magnezija putem tla ili kroz list (folijarno). Postoje različita gnojiva na bazi magnezijevog oksida, magnezijevog sulfata, magnezijevog nitrata i sl. Za primjenu kroz tlo postoje različita mineralna gnojiva, uglavnom kompleksna (npr. NPK (MgO) 13-10-12 (4)) te se dodaju sukladno preporuci proizvođača (idealno bi bilo temeljem analize tla i sukladno zahtjevima vinove loze). Gnojiva se mogu unijeti u tlo kroz osnovnu gnojidbu (jesensko-zimsku) ili početkom vegetacije. Bitno ih je unijeti u tlo kako bi bila što dostupnija korijenu vinove loze. Kad koristimo preparate za folijarnu primjenu, preporuka je obaviti jedno prskanje početkom vegetacije te jedno nakon cvatnje. Pri folijarnom tretiranju bitno je poštivati od strane proizvođača preporučenu dozu/koncentraciju, te prskati kad su vremenski uvjeti povoljni (izbjegavati prskanje pri jakom vjetru i visokim temperaturama ).

    doc. dr. sc. Igor PALČIĆ

  • 3. 
    Posadio sam za vlastitu upotrebu 200 sadnica sorte grožđa panonia (bijelo) iz Srijemskih Karlovaca i 100 komada regenta (crno) te me zanima kvaliteta vina iz navedenih križanaca (razmak između redova je 2,3 m, a razmak u redu 1,1 m), otpornost na bolesti, te kako se navedene sorte orezuju?

    Navedene sorte su našim vinogradarima i vinarima još poprilično nepoznate, a radi se o vinskim sortama selekcioniranim na otpornost na gljivične bolesti, peronosporu i pepelnicu. Obje sorte već nekoliko godina pratimo i istražujemo na Agronomskom fakultetu na području zagrebačkog i zelinskog vinogorja. Rezultati pokazuju da su sorte izrazito pogodne za uzgoj na području čitave kontinentalne Hrvatske te da je kvaliteta vina identična vinima „klasičnih“ sorata. Također, u državama gdje su selekcionirane ove sorte izvrsno su prihvaćene u proizvodnji. U Njemačkoj je regent jedna od najzastupljenijih crnih sorata, a u Srbiji (Vojvodina) sve više proizvođača sadi panoniju. Način uzgoja je isti kao i za bilo koju drugu vinsku sortu (reznik (2 pupa) +lucanj (8-10 pupova)). Što se tiče bolesti, navedene sorte imaju visoku toleranciju na plamenjaču, pepelnicu i botritis, pa je potreba za zaštitnim sredstvima izrazito manja nego kod „klasičnih“ sorata. Iako otporne, zaštitu ipak treba obaviti u kritičnim fazama vegetacije kao i u klimatski lošijim godinama. Razlog je mogućnost pojave rezistentnih sojeva uzročnika navedenih bolesti uslijed njihovog jakog i učestalog napada. Zaštitu svakako treba obaviti najmanje jednom: pred kretanje vegetacije (zimsko prskanje), tijekom početnog rasta mladica i prije cvatnje. Ovisno o klimatskim prilikama u jesen, potrebna je zaštita protiv botritisa. Ove sorte ne posjeduju otpornost na crnu pjegavost i fitoplazmu, pa s tog aspekta treba provoditi mjere zaštite kao i kod svih drugih sorata. Također, sorte nisu otporne niti na štetnike poput grinja ili crvenog pauka, stoga je osobito važno spomenuto tretiranje pred kretanje vegetacije i u prvom dijelu vegetacije kad se navedeni štetnici suzbijaju. O sredstvima za zaštitu bilja i njihovoj pravilnoj primjeni savjetovat će vas u poljoprivrednim ljekarnama.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 4. 
    Nedavno sam prije negoli sam trebao pretočiti mošt provjerio okus te sam osjetio da je dobio octikavost. Postoji li sredstvo koje može smanjiti okus octa u moštu/vinu te gdje se može nabaviti, te kako sada održavati mošt/vino? Postoji li mogućnost da bakterije iz zaražene loze mogu izazvati poremećaje pri vrenju mošta te uzrokovati i octikavost?

    Nažalost kad jednom dođe do zaraze i pojave octikavosti ona se više ne može ukloniti iz vina. Vino u kojem je došlo do pojave octikavosti treba tretirati vinobranom. Nakon pretoka treba laboratorijski ispitati udio slobodnog SO2 u vinu koji predstavlja zaštitni faktor od daljnje zaraze i intenziviranja mirisa octikavosti. Nakon dobivenog rezultata, ako je potrebno, vino prema preporuci treba ponovno tretirati vinobranom. Osobito je važno pratiti i regulirati količinu SO2 ako se vino čuva u drvenim bačvama koje se istakanjem vina otpražnjuju. Što se tiče preparata, neka sredstva postoje, ali su ona na našem tržištu skupa i teško dostupna. Kao što ste i sami rekli njihov učinak je najčešće nedostatan i u pravilu negativno utječu na druge komponente kvalitete vina. Ako bi i uspjeli takvo sredstvo nabaviti, procjenu treba li uopće tretirati kao i provedbu samog postupka treba napraviti stručna osoba. Octikavost u vinu posljedica je djelovanja octenih bakterija koje dospiju u mošt na dva načina: kroz zaraženo grožđe ili zaraženo podrumsko posuđe. Zaraženo grožđe podrazumijeva mehanički oštećene, trule grozdove koji ulaze u proces prerade. Takve grozdove tijekom same berbe treba čim više izbacivati, a ako je to iz raznih razloga nemoguće, onda dobiveni mošt treba tretirati s većom dozom sumporaste kiseline ili vinobrana. Zaraženo posuđe podrazumijeva nečiste, nedovoljno dezificirane dijelove podrumske opreme koja se koristi u svim postupcima transporta i prerade grožđa i proizvodnje vina. Najveći rizik zaraze predstavlja drveno posuđe (bačve, drvene preše, lagvići, itd.). Zbog svih navedenih razloga upravo je tretiranje sumpornim pripravcima u početnim koracima (higijena podruma i posuđa, prerada grožđa, pretok mladog vina) jedina i nezamjenjiva osnova za dobivanje zdravog i kvalitetnog vina.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 5. 
    Je li potrebno poslije burnog vrenja u plastičnoj posudi i pretakanja vina u inox posudu za tiho vrenje na donji plutajući poklopac staviti vrenjaču? Do sada sam kod pretakanja u inox posudu kod tihog vrenja stavljao plutajući poklopac i vazelinsko ulje oko njega i na taj način čuvao vino od štetnih utjecaja.

    Plutajući poklopac u pravilu služi za čuvanje vina nakon fermentacije jer se stavljanjem poklopca na površinu vina u potpunosti onemogućava kontakt vina sa zrakom, tj. kisikom koji uzrokuje kvarenje vina. Dodavanjem enološkog ulja između stijenki poklopca i bačve, vino se k tome praktički „100% brtvi“ te nema opasnosti od oksidacije i kvarenja. Kod fermentacije je situacija obrnuta, pa površina vina na vrhu bačve tijekom fermentacije mora biti maksimalno slobodna kako bi CO2 (ugljikov dioksid) koji nastaje fermentacijom nesmetano mogao izlaziti iz mase vina. To, međutim, ne znači da otvor bačve treba ostaviti u potpunosti otvoren i izložen zraku/kisiku već između površine vina i poklopca treba ostaviti dio slobodnog prostora u kojem će se nakupljati CO2. Kako bi CO2 iz toga međuprostora mogao izlaziti van treba na poklopcu postaviti vrenjaču koja omogućuje da ugljikov dioksid izlazi u atmosferu a istovremeno kisiku onemogućuje ulazak i kontakt s vinom. Tijekom tihog vrenja kod crnih vina prostor za nakupljanje ugljikovog-dioksida treba iznositi 10-15 cm (kod inox bačava od nekoliko desetaka do nekoliko stotina litara). Taj prostor može se osigurati na više načina. Prvi je nabavka poklopaca sa zračnicom kojeg možete fiksno postaviti na bilo kojoj poziciji unutar tanka. Takvi poklopci najčešće imaju predviđenu i rupu za vrenjaču. Međutim, ovi poklopci su poprilično skupi, posebno za manje hobi vinare. Drugi način je da inoks bačvu napunite vinom 90 % volumena. Bačvu zatim poklopite prašnim poklopcem i rubove dobro zabrtvite PVC folijom ili posebnom gumenom trakom za brtvljenje. U tom slučaju na prašnim poklopcima najčešće morate sami izbušiti rupu za vrenjaču. Treća opcija je u slučaju kad je količina vina u odnosu na volumen posude izrazito manja (> 70 %). Tada postupite kao i u prethodnom koraku, ali morate dobro paziti na dinamiku fermentacije i na trenutak njezina završetka. Čim utvrdite da je fermentacija gotova, vino u roku 3-5 dana treba otočiti s taloga, pravilno tretirati otopinom sumporaste kiseline ili kalij-metabisulfita. Nakon pretoka na površinu vina stavite plivajući poklopac i ulje. Tako će vino dugoročno biti maksimalno zaštićeno od kvarenja.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Punjena lubenica
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.