Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Zanima me vaše mišljenje o sorti vinove loze moldova, koja se u velikoj mjeri prodaje i sadi u BiH. Od svih stolnih sorti sorti koje su otporne na bolesti, koja je vaša preporuka za sadnju na okućnici u sjeveroistočnoj Bosni, nadmorske visine oko 300 m? Je li to nero, esther, venus ili neka druga sorta, te može li se koristiti i sorta Alphonse lavellee?

    Što se tiče navedenih sorata (osim Alphonse lavellee-a) kod nas zasad ne postoje praktična, višegodišnja istraživanja za navedene sorte. Alphonse lavallee je tipična sorta iz V. vinifere vrste te nije otporna na gljivične bolesti pa bi tijekom godine bila potrebna zaštita kemijskim sredstvima. Prema podacima iz literature ostale sorte imaju izrazito visoku toleranciju na gljivične bolesti te nije potrebna kemijska zaštita. Stoga ih svakako preporučujem za vaše klimatsko područje. Također, ove sorte posjeduju i dobru otpornost na niske zimske temperature. Tehnologija uzgoja je jednaka kao i za sve stolne sorte grožđa. Ono na što treba obratiti pažnju je vrijeme dozrijevanja i vrijeme kretanja vegetacije. Sorta ester dozrijeva u sredinom kolovoza, nero krajem kolovoza a moldove početkom rujna. Kako se navedeni podaci iz literature za dozrijevanje odnose na klimatski toplija područja od područja sjeveroistočne Bosne, rok dozrijevanja bi kod svih sorata mogao biti nešto kasniji. Problem na vašem području mogu biti i proljetni mrazevi koji mogu uništiti netom otvorene pupove i mladice sorata koje rano kreću sa vegetacijom (ester). Stoga bih vam preporučio ako ste u mogućnosti posadite dvije ili više od spomenutih sorta kako bi izbjegli proljetno smrzavanje ranih sorata, a ujedno bi imali grožđa za konzumaciju tijekom kolovoza i rujna.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 2. 
    Tuča veličine lješnjaka do oraha nedavno je pogodila područje u okolici Daruvara, no nije bilo znatnije štete na mladicama u mom vinogradu. S obzirom na vremenske ekstreme, velika je vjerojatnost da će tuča pogoditi vinograde i ljeti, pa čak i uoči berbe, kad bi šteta mogla biti najveća. Što preporučujete za sanaciju štete od tuče?

    Budući da ste postavilli pitanje o zaštiti vinove loze uoči berbe, a nakon tuče, s obzirom na blizinu berbe i karencu, od sredstava za zaštitu bilja protiv peronospore moguće je koristiti MILDICUT (karenca 21 dan), te neki od bakrenih sistemika: GALBEN C, RIDOMIL GOLD PLUS (karenca 35 dana). Od kontaktnih sredstava protiv peronospore moguće je koristiti KAPTAN ili MERPAN (karenca 35 dana) koji potpomažu zacjeljivanju rana ili bakrene preparate: NORDOX, CUPERBLAU Z, NEORAM, CHAMPION i dr. (karenca 35 dana). Obvezno je provesti zaštitu protiv sive plijesni. S obzirom na tuču i oštećenje grozdova, najbolje je koristiti preparat SWITCH koji se najbolje pokazao u takvim uvjetima. Za popravljanje kondicijskog stanja vinove loze, zaustavljanju šoka i zaliječenja rana dobro je koristiti gnojiva na bazi aminokiselina kao šta su DRIN, POLYAMIN, FITOFERT, AMIKSOL, MEGAFOL i dr.

    Nino IVANČAN, dipl.ing.agr

  • 3. 
    Zainteresirana sam za otporne sorte vinove loze i već sam ovog proljeća naručila nekoliko trsova iz Slovenije (koji su već ove godine dali rod). Zanima me sorta Jurka i to bijela i crna, ali nisam sigurna da je već nemamo pa me zanima ima li ta sorta hrvatski naziv, odnosno postoji li kod nas pod kojim drugim nazivom?

    Što se tiče navedenih sorata nisam u hrvatskoj literaturi našao niti jednu sortu pod tim ili sličnim imenom, no naišao sam na internetu na fotografije sorte crna Jurka i pretpostavljam da se radi o vrsti Vitis labrusca- i. Ova vrsta podrijetlom je s američkog kontinenta, za razliku od Vitis vinifere (vinove loze) koja je podrijetlom s europskog kontinenta. Vitis labrusca u velikoj mjeri sađena je početkom 20. stoljeća jer je otporna na bolesti i štetnike vinove loze. U to vrijeme sađene su i sorte Izabela, Othelo, Delaware koji predstavljaju križance između navedene Vitis labrusce i Vitis vinifere pa su izgledom vrlo slične roditeljskoj Vitis labrusca-i. Sve navedene sorte zastupljene su u velikoj mjeri u starim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske te u Hrvatskom prigorju i Podravini. Vitis labrusca kao i ostale navedene sorte u pravilu čine standardne sorte na okućnicama, odnosno brajdama u dvorištima. Ljudi labruscu obično ne razlikuju od ostalih sorata, pa ako je grožđe crne boje zovu je Izabela ili „crna noja“. Stoga, ovu sortu koju ste u susjednoj Sloveniji našli pod imenom plava Jurka kod nas ćete u pravilu naći na skoro svakoj brajdi čije je grožđe crne boje. Ponavljam, vrlo je slična pravoj Izabeli pa ju je teže razlikovati. Što se tiče bijele Jurke pretpostavljam da se radi o sorti Noah ili kako je u raznim dijelovima hrvatske zovu „bijela noja“, tudum, direktor, itd. Sortu također možete naći u starijim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske, a ljudi od nje još i danas proizvode vino za svoje potrebe. Također, u hrvatskoj literaturi nisam našao sorte s takvim ili sličnim imenom. Ove sorte najlakše ćete razmnožiti na način da odrežete nekoliko šiba dužine 25- 30 cm i zapiknete ih 5-10 cm u tlo. Neke od šiba će se zakorijeniti i nastaviti rasti kao novi trs.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 4. 
    Na koji način dodati magnezij loznim trsovima, kad i u kojoj količini jer se pojavljuje dosta žutog lišća?

    Magnezij je jako bitan makroelement u ishrani vinove loze jer ulazi u sastav molekule klorofila, čime izravno utječe na intenzitet fotosinteze, tj. u konačnici na stvaranje suhe tvari (šećera). Prepoznatljivi simptomi nedostatka magnezija, osim već spomenutog žućenja lišća koje se javlja najprije na starijem lišću, jesu i pojava nekrotičnog tkiva koje dovodi do slabijeg intenziteta fotosinteze te ukočenost peteljke. Nedostatak magnezija može se liječiti primjenom gnojiva na bazi magnezija putem tla ili kroz list (folijarno). Postoje različita gnojiva na bazi magnezijevog oksida, magnezijevog sulfata, magnezijevog nitrata i sl. Za primjenu kroz tlo postoje različita mineralna gnojiva, uglavnom kompleksna (npr. NPK (MgO) 13- 10-12 (4)) te se dodaju sukladno preporuci proizvođača (idealno bi bilo temeljem analize tla i sukladno zahtjevima vinove loze). Gnojiva se mogu unijeti u tlo kroz osnovnu gnojidbu (jesensko-zimsku) ili početkom vegetacije. Bitno ih je unijeti u tlo kako bi bila što dostupnija korijenu vinove loze. Kad koristimo preparate za folijarnu primjenu, preporuka je obaviti jedno prskanje početkom vegetacije, te jedno nakon cvatnje. Pri folijarnom tretiranju bitno je poštivati od strane proizvođača preporučenu dozu/koncentraciju, te prskati kad su vremenski uvjeti povoljni (izbjegavati prskanje pri jakom vjetru i visokim temperaturama).

    doc. dr. sc. Igor PALČIĆ

  • 5. 
    U okolici Zagreba imam sivi pinot, crni pinot, portugizac te muškat u manjim količinama. Obitelj mi predlaže da se svi vrhovi mladica iznad pete žice moraju porezati jer crpe lozu. Spominje se otkidanje lišća pred berbu da se smanji mogućnost razvoja bolesti i da zrak bolje kruži, a lišće prema vrhu loze koje je najizloženije suncu ostaviti da bi se loza mogla bolje hraniti i da u toj situaciji dolazi i do većih sladora. Treba li svake godine smjer naginjanja lucnja mijenjati?

    Razlog zašto se u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrhovi mladica pred i kasnije tijekom ljeta skraćuju, dok se na području Dalmacije motaju oko vršne žice je biološka rekcija vinove loze na klimatske uvjete. Ona je jednim djelom uvjetovana sortno, ali i samom fiziološkom reakcijom na klimatske uvjete kakvi prevladavaju u navedenim regijama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske temperature su umjerenije, količina oborina veća, a tla plodnija i bogatija dušikom pa vinova loza u pravilu raste bujnije: mladice rastu brže te je izražen rast i razvoj zaperaka (mladice koje se razvijaju iz pupova u pazušcu lista). Upravo zahvaljujući razvoju zaperaka vinova loza će u kontinentalnim uvjetima ubrzo nakon skraćivanja vrhova glavnih mladica nadoknaditi potrebnu količinu lisne mase. Skraćivanje vrhova mladice ima i neke druge prednosti u kontinentalnim uvjetima poput prozračnosti te bolje osunčanosti u redovima. Time se smanjuje zadržavanje vlage u lisnoj masi koja dovodi do razvoja gljivičnih bolesti. U Dalmaciji početkom i tijekom ljeta počinju iznimno sušna razdoblja s visokim temperaturama i skromnim oborinama, pa vinova loza u takvim uvjetima reagira slabijom bujnošću, odnosno slabijim prirastom lisne mase. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage u tlu tijekom ljeta rast i razvoj zaperaka je puno slabiji nego u kontinentalnim klimatskim uvjetima te nakon skraćivanja glavne mladice ne bi mogao nadoknaditi izgubljenu lisnu masu. Stoga bi svako skraćivanje glavne mladice i oduzimanje lisne mase moglo imati negativan efekt na kasnije dozrijevanje grožđa. Također, sorte koje se uzgajaju u Dalmaciji u pravilu su manje bujnosti od sorata koje se dominantno uzgajaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što se tiče postavljanja smjera lucnjeva, oni se u pravilu postavljaju u smjeru prema brijegu kako bi se zadovoljio prirodni smjer kretanja hraniva kroz biljku.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.