Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Koliki je vijek trajanja "otpornih" sorata vinove loze, npr. Phoenix? U proljeće bih posadio oko 400 trsova, a kod nas u okolici Varaždina kruže priče da te sorte imaju kraći vijek trajanja, tj. od 7-10 godina.

    Niti jedna drvenasta kultura, uključujući i vinovu lozu nema vijek trajanja. Svaka od njih živi i raste dok ima ekološke preduvjete za rast i razvoj: tlo (hranjive tvari), vodu, sunce, toplinu, itd., te dok nije napadnuta od neke bolesti i štetnika koje uvjetuje njezino uginuće. Druga stvar koja je u uzgoju svake drvenaste kulture bitna s gospodarskog aspekta je potencijal rodnosti koji slabi nakon određenog vremena. Kod vinove loze rodni potencijal slabi nakon 20 godina, a na lošijim položajima i sa slabijom agrotehnikom nakon 15 godina. Što se tiče sorata koje imaju visoku razinu otpornosti na bolesti, potencijal rodnosti je isti kao i kod tradicionalnih sorata, te po ničemu ne zaostaju u životnoj snazi i gospodarskim svojstvima od tradicionalnih sorata. Ove sorte, da bi razvile svoj puni potencijal rasta i rodnosti, također trebaju dobre vinogradarske položaje, te pravilnu i redovitu agrotehniku. 
    Također, ove sorte treba saditi u vidu cijepova, gdje je plemka sorte cijepljena na korijen podloge koja je otporna na štetnika filokseru. Ako bi samo upiknuli šibe traženih sorata u tlo, one bi razvile vlastiti korijen, ali takav korijen nije otporan na filokseru, te bi kroz nekoliko godina (5-10) došlo do propadanja trsova uslijed napada štetnika. U tome možda i leži razlog priča da trsovi takvih sorata propadaju vrlo rano, jer ljudi često kod susjeda uzimaju šibe raznih, njima interesantnih i po njihovom mišljenju otpornih sorata i zakorjenjuju ih sami što se kroz nekoliko godina pokaže pogubno. Preporučam vam stoga da nabavite cijepove u registriranim rasadnicima kako bi osigurali maksimalno kvalitetan i otporan materijal. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još nema rasadnika koji cijepe takve sorte, pa ih je najbolje potražiti u Sloveniji.
    Od sorata vam možemo preporučiti Johaniter, Solaris, Biancu (nešto je slabije rodnosti), Merzling od bijelih, te Regent od crnih sorata.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

     
  • 2. 
    Inoks spremnik mi je ulovio blagu hrđu po rubu vrha spremnika tokom vrenja crnog vina. Rabio sam Pyrovin za crno vino, omotao sam folijom. Imam više spremnika istog proizvođača sa više vrsta vina, izvrsne su kvalitete i nikada se to nije dogodilo. Jesam li stavio previše sumpora?

    Ako se ne rabi na ispravan način, suhi sumpor (Vinobran, Pyrovin...) može biti agresivan prema svim vrstama čelika, pa tako i inoksu. Česta situacija je da ljudi stavljaju suhi sumpor na plutajući poklopac u inoks bačvicu, te da taj sumpor izgrize poklopac, to se nikako ne smije raditi na tajnačin.
    Osobno u praksi nisam vidio primjere da bi inoks prohrđao zbog sumpornih pripravaka za vino. Inoks kao i svaki drugi materijal može u sebi imati nedostataka, bez obzira o kojem se proizvođaču radilo. Kad će i pod kojim uvjetima doći do propadanja materijala stvar je više faktora kao što su: fizičko
    oštećenje, oksido-redukcijskih procesa između vina - inoks posude - zraka, odnosno plinova koji su standardni dio zraka. Osobno nisam stručnjak za materijale i njihovu kvalitetu, ali na osnovu iskustva znam da sumporni pripravci ne djeluju agresivno na inoks. Ako se radi o nedavno kupljenom inoksu probajte reklamirati proizvod kod prodavača.
    dr. sc. Domagoj STUPIĆ
  • 3. 
    Sorta grožđa čije fotografije šaljem raste na otoku Ugljanu, daje vrlo kvalitetno crno grožđe, a donešena je prije 30-ak godina iz Srbije. Loza je otporna na bolesti i gotovo se uopće ne tretira nikakvim sredstvima. Zrije u drugoj polovici kolovoza, bobice su “suzastog” oblika, nevelike (cca 1- 1,5 cm), meso “hrskavo”, vrlo ugodno za jelo, boja mesa izrazito tamna uz tamni grožđani sok, dok sjemenke nisu prisutne u svim bobicama. Možete li reći koja je to sorta?

    Prema fotografijama koje ste nam ustupili radi se o sorti Karmen. U prilog tome govori i činjenica da se radi o biljci introduciranoj iz Srbije, gdje se prije tridesetak godina počelo s većom sadnjom sorata nastalih prirodnim križanjem i selekcijom u okviru Poljoprivrednog instituta u Sremskim Karlovcima. Sorta je nastala križanjem sorata Kardinala i Moldove, a službeno je priznata tek 2003. godine. Sortu odlikuje velika bujnost te obilna i redovita rodnost. Dozrijevanje grožđa je kao i kod roditeljske sorte Kardinala, rano, krajem kolovoza. Grozd je krupan, rastresit, s vrlo privlačnim, krupnim, jajolikim, tamnoplavim bobicama. Pokožica je srednje debljine, obilno posuta maškom. Meso je čvrsto, hrskavo, a okusom neutralno. Sorta je osjetljiva na plamenjaču, slično kao i Kardinal, te srednje osjetljiva na pepelnicu. Po otpornosti na botritis također je slična Kardinalu, pa u kišnim godinama uslijed pucanja bobica grožđe vrlo često trune. U uvjetima mediteranske klime, gdje prevladava topla klima s obiljem sunca i malo oborina, zbog čega je i potencijal za razvoj bolesti zanemariv, moguće je da biljka izdrži i bez zaštite kemijskim sredstvima. Što se tiče ampelotehničkih mjera, preporučuje se kratka rezidba i prorjeđivanje cvati pred cvatnju kako urod ne bi bio preobilan. Ovime se postiže jednoliko dozrijevanje grožđa, optimalan odnos šećera i kiselina u grožđu, te ujednačena plava boja bobica. Sorta se dobro transportira i dugo se može čuvati u hladnjači.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 4. 
    Drvene bačve koje upotrebljavam, do sada nikada nisu bile bolesne (octikave, pljesnjive i sl.), a uvijek su bile napunjene vinom ili eventualnom mješavinom vode i sumporaste kiseline. Poslije pranja bačve su uvijek bile tretirane gorivim sumpornim trakama, bez kapanja po dugama bačava. Sad imam problema s bakterijama, pa me zanima mogu li se bakterije nalaziti u kvascima, u hrani za mošt ili grožđu?

    Kako ste naveli i što je očito da je higijena bačava i podrumskog posuđa na izvrsnoj razini, pa je onda jedini potencijalni uzrok zaraze neželjenom bakterijskom mikroflorom porijeklom iz grožđa. Osobito opasan izvor zaraze predstavlja trulo grožđe. Za sada je najbolje rješenje za elimiranje svih neželjenih mikroorganizama u vinu prisutnost sumpora, odnosno stručno rečeno sumpornog dioksida (SO2). Na tržištu je sumpor dostupan u vidu praha kalij-metabisulfita („Vinobran“) ili 5% otopine sumporaste kiseline („Sumpovin“ i sl.). Prvo tretiranje je nakon muljanja i prešanja kada se u mošt od zdravoga grožđa dodaje 50 mg/l SO2. (ekvivalent: jedan paketić od 10 g. „Vinobrana“ ili 1 dl „Sumpovina“ na 100l mošta). Važno je napomenuti da bi bilo dobro, ako je moguće, prilikom berbe maksimalno odbaciti trule grozdove. Ako udio truloga grožđa u ukupnoj masi prelazi 10% potrebno je mošt nakon prešanja jače tretirati „sumporom“ (60-80 mg/L SO2). Drugo tretiranje, odnosno sumporenje, obavlja se nakon završetka fermentacije. Kako sam napomenuo u prvom odgovoru drugom sumporenju treba pristupiti nakon potpunog prestanka fermentacije u koncentraciji od 50-60 mg/L SO2 jer se ukupna količina SO2 dodana u mošt tijekom fermentacije u potpunosti izgubi. Sumporenje nakon završetka fermentacije se provodi na način da se nekoliko dana nakon prestanka fermentacije doda polovična količina SO2 (25 - 30 mg/L SO2 (pola paketića „Vinobrana“ ili pola dl „Sumpovina“ na 100 litara vina), a nakon otakanja vina s taloga idući dan ostalu polovicu SO2. Pri tome bi bilo dobro da vino prvo pretočite u plastičnu posudu, a drvene bačve dobro operete od taloga, vrućom vodom i blagom otopinom kalij-metabisulfitaa ili sumporaste kiseline. Nakon toga vino vratite u drvene bačve. Nakon dva do tri tjedna bilo bi dobro provjeriti količinu tzv. „slobodnog SO2“, odnosno onog dijela ukupnog SO2 koji se nije otopio u vinu i koji predstavlja pravu zaštitu vina. Ako je njegova koncentracija manja od 10 mg/L SO2 potrebno je vino dosumporiti s 20 mg/L SO2 (trećina paketića „Vinobrana ili trećina decilitra „Sumpovina“ na 100 L vina). Koncentraciju od 20 - 30 mg/L i slobodnog SO2/100 L trebalo bi održavati tijekom čitavog razdoblja čuvanja vina, osobito u drvenim bačvama gdje osim mikrobiološke zaraze može doći i do oksidacije vina. Oksidacija nastaje uslijed stvaranja zračnog prostora iznad vina povremenim otakanjem vina iz bačve. Sama oksidacija je pak početni korak za kasniji nastanak octene kiseline u vinu, a time i kvarenja vina i pretvorbu u vinski ocat. Napominjem da se bakterijska mikroflora nemože eliminirati na grožđu u vinogradu jer su bakterije sveprisutni organizmi. Također, niti selekcionirani kvasci i hrana za kvasce nemogu biti kontaminirani bakterijama jer proizvođači strogo vode računa o mikrobiološkoj ispravnosti svojih proizvoda.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 5. 
    Planiram posaditi vinovu lozu na okućnici i htio bih znati koji je najnoviji hibrid crnog stolnog grožđa kojeg ne treba kemijski tretirati?

    Noviji hibridi stolnih sorata vinove loze koji su za sada najviše zastupljeni u proizvodnim nasadima su: Nero - stolna sorta nastala u Mađarskoj, u institutu u Egeru. Grozd ove sorte je srednje velik, konusnog oblika, srednje zbijen. Bobice su srednje velike, široko ovalne. Kožica tamno modra s izraženim maškom. Meso je sočno, blago hrskavo, neutralnog okusa. Grožđe dozrijeva rano, početkom kolovoza. Srednje je otporna na plamenjaču i pepelnicu. Na botritis također nije osobito osjetljiva, zbog čega grozdovi mogu duže stajati na trsu (do početka rujna). Rodnost bazalnih pupova je vrlo visoka, pa joj odgovara kratak rez (reznici s dva do tri pupa). Iako je zbog svog atraktivnog izgleda prvenstveno stolna sorta, zbog sposobnosti nakupljanja šećera može se koristiti i za proizvodnju crnih ili ružičastih vina. Esther - Stolna sorta stvorena u Mađarskoj (Kečkemet-Kotonatelep). Grozd je srednje veličine, konusan, srednje zbijen. Ima izraženu kratku peteljku. Bobice su srednje velike, ovalne. Kožica je tanka, tamno modra s obilnim maškom. Meso je hrskavo, finog, neutralnog okusa. Sorta je bujnog rasta i kratkoga vegetacijskog ciklusa, pa grožđe dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza. Rodnost je dobra, otpornost prema peronospori dobra, a prema pepelnici nešto slabija. Nije naročito osjetljiva na sivu plijesan. Za cijepove ovih sorata možete se raspitatati u rasadniku „Rast Beznik“, Krška Vas kod Brežica u susjednoj Republici Sloveniji: Telefon: +386 7 49 59 344 ; Fax: +386 7 4959 343; GSM: +386 41 795 807; E-mail: rast@siol.net Također se za nabavku sadnica možete raspitati i u Hrvatskoj u tvrtci „Fitopromet“ koji su svojedobno nabavljali sadni materijal navedenih sorata: Fitopromet d.o.o.; Bugarova 16, 10250 Lučko; T: 01/4835 733; F: 01/4835 734.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.