Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Je li potrebno poslije burnog vrenja u plastičnoj posudi i pretakanja vina u inox posudu za tiho vrenje na donji plutajući poklopac staviti vrenjaču? Do sada sam kod pretakanja u inox posudu kod tihog vrenja stavljao plutajući poklopac i vazelinsko ulje oko njega i na taj način čuvao vino od štetnih utjecaja.

    Plutajući poklopac u pravilu služi za čuvanje vina nakon fermentacije jer se stavljanjem poklopca na površinu vina u potpunosti onemogućava kontakt vina sa zrakom, tj. kisikom koji uzrokuje kvarenje vina. Dodavanjem enološkog ulja između stijenki poklopca i bačve, vino se k tome praktički „100% brtvi“ te nema opasnosti od oksidacije i kvarenja. Kod fermentacije je situacija obrnuta, pa površina vina na vrhu bačve tijekom fermentacije mora biti maksimalno slobodna kako bi CO2 (ugljikov dioksid) koji nastaje fermentacijom nesmetano mogao izlaziti iz mase vina. To, međutim, ne znači da otvor bačve treba ostaviti u potpunosti otvoren i izložen zraku/kisiku već između površine vina i poklopca treba ostaviti dio slobodnog prostora u kojem će se nakupljati CO2. Kako bi CO2 iz toga međuprostora mogao izlaziti van treba na poklopcu postaviti vrenjaču koja omogućuje da ugljikov dioksid izlazi u atmosferu a istovremeno kisiku onemogućuje ulazak i kontakt s vinom. Tijekom tihog vrenja kod crnih vina prostor za nakupljanje ugljikovog-dioksida treba iznositi 10-15 cm (kod inox bačava od nekoliko desetaka do nekoliko stotina litara). Taj prostor može se osigurati na više načina. Prvi je nabavka poklopaca sa zračnicom kojeg možete fiksno postaviti na bilo kojoj poziciji unutar tanka. Takvi poklopci najčešće imaju predviđenu i rupu za vrenjaču. Međutim, ovi poklopci su poprilično skupi, posebno za manje hobi vinare. Drugi način je da inoks bačvu napunite vinom 90 % volumena. Bačvu zatim poklopite prašnim poklopcem i rubove dobro zabrtvite PVC folijom ili posebnom gumenom trakom za brtvljenje. U tom slučaju na prašnim poklopcima najčešće morate sami izbušiti rupu za vrenjaču. Treća opcija je u slučaju kad je količina vina u odnosu na volumen posude izrazito manja (> 70 %). Tada postupite kao i u prethodnom koraku, ali morate dobro paziti na dinamiku fermentacije i na trenutak njezina završetka. Čim utvrdite da je fermentacija gotova, vino u roku 3-5 dana treba otočiti s taloga, pravilno tretirati otopinom sumporaste kiseline ili kalij-metabisulfita. Nakon pretoka na površinu vina stavite plivajući poklopac i ulje. Tako će vino dugoročno biti maksimalno zaštićeno od kvarenja.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 2. 
    Kako orezati trs s dobro razvijenim mladicama izraslim iz „glave“ trsa, a ne iz lanjskih reznika ili lucnjeva koji su izmrzli? Je li dobro prvo zimsko tretiranje obaviti Nordox preparatom, a drugo u fazi nabubrenih pupova kombinacijom Nordoxa, bijelog ulja i Thiovit Jet?

    Svakako je šteta od niskih proljetnih temperatura zabilježena 26. travnja 2016. u nekim kontinentalnim vinorodnim regijama prouzročila izravnu štetu i berbi 2016., ali i dodatno posrednu štetu u 2017. Neka vlasnik na svakom trsu, ovisno o kondiciji mladica koje su se razvile iz „rezervnih“ pupova nakon smrzavanja, pokuša ostaviti 1-2 lucnja i barem 2 reznika. Tek u sezoni godinu kasnije pretplatnik može dobiti očekivanu punu rodnost, jer najbolje rodne grane nastaju kad lucanj i reznik ostavljamo iz dvogodišnjeg drva. Može se obratiti i najbližoj ispostavi Savjetodavne službe gdje djeluje stručna osoba iz hortikulture, koja po pozivu i dogovoru može posjetiti pretplatnikov vinograd i na nekoliko trsa pokaznom rezidbom prikazati na koji način obaviti zimsku rezidbu. U prvim zaštitama izbjegavajte miješanje sumpornih fungicida s pripravcima koji sadrže mineralno ulje.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

  • 3. 
    Koliki je vijek trajanja "otpornih" sorata vinove loze, npr. Phoenix? U proljeće bih posadio oko 400 trsova, a kod nas u okolici Varaždina kruže priče da te sorte imaju kraći vijek trajanja, tj. od 7-10 godina.

    Niti jedna drvenasta kultura, uključujući i vinovu lozu nema vijek trajanja. Svaka od njih živi i raste dok ima ekološke preduvjete za rast i razvoj: tlo (hranjive tvari), vodu, sunce, toplinu, itd., te dok nije napadnuta od neke bolesti i štetnika koje uvjetuje njezino uginuće. Druga stvar koja je u uzgoju svake drvenaste kulture bitna s gospodarskog aspekta je potencijal rodnosti koji slabi nakon određenog vremena. Kod vinove loze rodni potencijal slabi nakon 20 godina, a na lošijim položajima i sa slabijom agrotehnikom nakon 15 godina. Što se tiče sorata koje imaju visoku razinu otpornosti na bolesti, potencijal rodnosti je isti kao i kod tradicionalnih sorata, te po ničemu ne zaostaju u životnoj snazi i gospodarskim svojstvima od tradicionalnih sorata. Ove sorte, da bi razvile svoj puni potencijal rasta i rodnosti, također trebaju dobre vinogradarske položaje, te pravilnu i redovitu agrotehniku. 
    Također, ove sorte treba saditi u vidu cijepova, gdje je plemka sorte cijepljena na korijen podloge koja je otporna na štetnika filokseru. Ako bi samo upiknuli šibe traženih sorata u tlo, one bi razvile vlastiti korijen, ali takav korijen nije otporan na filokseru, te bi kroz nekoliko godina (5-10) došlo do propadanja trsova uslijed napada štetnika. U tome možda i leži razlog priča da trsovi takvih sorata propadaju vrlo rano, jer ljudi često kod susjeda uzimaju šibe raznih, njima interesantnih i po njihovom mišljenju otpornih sorata i zakorjenjuju ih sami što se kroz nekoliko godina pokaže pogubno. Preporučam vam stoga da nabavite cijepove u registriranim rasadnicima kako bi osigurali maksimalno kvalitetan i otporan materijal. Koliko je meni poznato, u Hrvatskoj još nema rasadnika koji cijepe takve sorte, pa ih je najbolje potražiti u Sloveniji.
    Od sorata vam možemo preporučiti Johaniter, Solaris, Biancu (nešto je slabije rodnosti), Merzling od bijelih, te Regent od crnih sorata.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

     
  • 4. 
    Inoks spremnik mi je ulovio blagu hrđu po rubu vrha spremnika tokom vrenja crnog vina. Rabio sam Pyrovin za crno vino, omotao sam folijom. Imam više spremnika istog proizvođača sa više vrsta vina, izvrsne su kvalitete i nikada se to nije dogodilo. Jesam li stavio previše sumpora?

    Ako se ne rabi na ispravan način, suhi sumpor (Vinobran, Pyrovin...) može biti agresivan prema svim vrstama čelika, pa tako i inoksu. Česta situacija je da ljudi stavljaju suhi sumpor na plutajući poklopac u inoks bačvicu, te da taj sumpor izgrize poklopac, to se nikako ne smije raditi na tajnačin.
    Osobno u praksi nisam vidio primjere da bi inoks prohrđao zbog sumpornih pripravaka za vino. Inoks kao i svaki drugi materijal može u sebi imati nedostataka, bez obzira o kojem se proizvođaču radilo. Kad će i pod kojim uvjetima doći do propadanja materijala stvar je više faktora kao što su: fizičko
    oštećenje, oksido-redukcijskih procesa između vina - inoks posude - zraka, odnosno plinova koji su standardni dio zraka. Osobno nisam stručnjak za materijale i njihovu kvalitetu, ali na osnovu iskustva znam da sumporni pripravci ne djeluju agresivno na inoks. Ako se radi o nedavno kupljenom inoksu probajte reklamirati proizvod kod prodavača.
    dr. sc. Domagoj STUPIĆ
  • 5. 
    Sorta grožđa čije fotografije šaljem raste na otoku Ugljanu, daje vrlo kvalitetno crno grožđe, a donešena je prije 30-ak godina iz Srbije. Loza je otporna na bolesti i gotovo se uopće ne tretira nikakvim sredstvima. Zrije u drugoj polovici kolovoza, bobice su “suzastog” oblika, nevelike (cca 1- 1,5 cm), meso “hrskavo”, vrlo ugodno za jelo, boja mesa izrazito tamna uz tamni grožđani sok, dok sjemenke nisu prisutne u svim bobicama. Možete li reći koja je to sorta?

    Prema fotografijama koje ste nam ustupili radi se o sorti Karmen. U prilog tome govori i činjenica da se radi o biljci introduciranoj iz Srbije, gdje se prije tridesetak godina počelo s većom sadnjom sorata nastalih prirodnim križanjem i selekcijom u okviru Poljoprivrednog instituta u Sremskim Karlovcima. Sorta je nastala križanjem sorata Kardinala i Moldove, a službeno je priznata tek 2003. godine. Sortu odlikuje velika bujnost te obilna i redovita rodnost. Dozrijevanje grožđa je kao i kod roditeljske sorte Kardinala, rano, krajem kolovoza. Grozd je krupan, rastresit, s vrlo privlačnim, krupnim, jajolikim, tamnoplavim bobicama. Pokožica je srednje debljine, obilno posuta maškom. Meso je čvrsto, hrskavo, a okusom neutralno. Sorta je osjetljiva na plamenjaču, slično kao i Kardinal, te srednje osjetljiva na pepelnicu. Po otpornosti na botritis također je slična Kardinalu, pa u kišnim godinama uslijed pucanja bobica grožđe vrlo često trune. U uvjetima mediteranske klime, gdje prevladava topla klima s obiljem sunca i malo oborina, zbog čega je i potencijal za razvoj bolesti zanemariv, moguće je da biljka izdrži i bez zaštite kemijskim sredstvima. Što se tiče ampelotehničkih mjera, preporučuje se kratka rezidba i prorjeđivanje cvati pred cvatnju kako urod ne bi bio preobilan. Ovime se postiže jednoliko dozrijevanje grožđa, optimalan odnos šećera i kiselina u grožđu, te ujednačena plava boja bobica. Sorta se dobro transportira i dugo se može čuvati u hladnjači.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.