Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Vinogradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Molim da me savjetujete kako da precijepim lozu zvanu fragola ili izabela. Prve godine cijepio sam je tehnikom raskol, plemka je bila istarska malvazija. Drugu i treću godinu pokušao sam cijepiti na zeleno-pup te su plemke bile teran i merlot. U sva tri slučaja (sezone) u fazi vegetacije plemke su dobile nekoliko listića i nakon toga se nisu nastavljali razvijati već su usahnuli. Pritom sam skidao izboje koji su se javljali na trsu fragole. Na koji način bih trebao ove sezone cijepiti lozu?

    Postoje više načina (tehnika) cijepljenja koji se mogu primijeniti: npr. ako imate jednogodišnje odrvenjele rozgve koje planirate cijepiti onda je najbolje koristiti engleski spoj (na jezičac) – pri tome je potrebno osigurati jednaku debljinu plemke, a cijepljenje provesti nakon kretanja suzenja. Moguće je i cijepljenje na starom drvu (pod koru) koje se provodi nakon kretanja vegetacije, koje se radi slično okuliranju kod voćaka. U slučaju intenzivnog suzenja potrebno je plitkim rezom pri bazi trsa omogućiti otjecanje soka kako bi se smanjio pritisak na plemku, tj. njeno kretanje prije srašćivanja s podlogom što je razlog njenog propadanja. U oba slučaja plemku je potrebno pripremiti prije početka suzenja i čuvati je bez isušivanja na temperaturi od 2-4° C do samog cijepljenja. Za uspjeh cijepljenja važno je i pravilno izvođenja cijepljenja (glatki rezovi, pravilno vezivanje i sl.). Ujedno je afinitet V. labrusce i njenih hibrida (Isabella) s vinovom lozom nešto slabija što otežava dobivanje kvalitetnih trsova.

    doc. dr. sc. Darko PREINER

  • 2. 
    Planiram aktivirati manji – portabl laboratorij, za analize vina, rakija, i sl. a isto tako i napravu za analizu ulja, primarno maslinova. Jedinice ne bi trebale biti veće od kutije za cipele, ali ne znam gdje bih mogao kupiti napravu za analizu? Gospodarski list je pisao o otpornim lozama koje se ne prskaju, no mene zanimaju samo stolne sorte. Postoje li kvalitetne fotografije takvih sorata?

    Kako mi općenito uža specijalnost nisu laboratorijske tehnike i analize vina, ne mogu Vam dati neke detaljne preporuke što se tiče opreme. Ono što znam, a tiče se našeg laboratorija na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo na Agronomskom fakultetu je to da koristimo isključivo referentne (licencirane) metode te nemamo portabl uređaje za brzu analizu (kod kojih može doći do većih ili manjih odstupanja u odnosu na referentne metode). Također, znam da je laboratorijska oprema općenito skupa bilo da se radi o klasičnim epruvetama, mućkalicama i sl., a pogotovo ako se radi o sofisticiranoj opremi o kakvoj i vi razmišljate. Zbog iznimno male, gotovo zanemarive potražnje na našem tržištu takvu opremu je dosta teško naći i ona je iznimno skupa. Neke od tvrtki od kojih mi nabavljamo laboratorijsku opremu a na njihovim web stranicama imaju i uređaje za analizu vina su sljedeće: PA-VIN iz Jastrebarskog , COPAN iz Zagreba i KEFO iz Siska. Jedna od tvrtki koja nam šalje ponude također je i HANNA INSTRUMENTS. Stoga za detaljne informacije o ponudi i cijenama pokušajte kontaktirati navedene tvrtke. Nešto fotografija navedenih sorata imamo mi u našim osobnim arhivima koje zasad nismo objavljivali. Sustavnih istraživanja otpornih stolnih sorata (za razliku od vinskih) zasad kod nas nema jer nema niti većih proizvodnih nasada gdje bi se istraživanja mogla kvalitetno provesti. Nešto malo informacija posjedujemo u vlastitoj arhivi koju čine stručni članci, bilteni, izvješća, itd. s institucija koje su vlasnici oplemenjivačkih prava za te sorte ili provode detaljnija istraživanja. Navedene informacije i podaci drugih institucija odnose se na drugačije klimatske uvjete od onih koji prevladavaju kod nas pa treba biti svjestan da u našim uvjetima kod nekih sorata može biti odstupanja u svojstvima. Ako vas interesira neka sorta ili vam treba preporuka, na temelju dostupnih informacija možemo vam dati opću preporuku za neke od njih.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 3. 
    Zanima me vaše mišljenje o sorti vinove loze moldova, koja se u velikoj mjeri prodaje i sadi u BiH. Od svih stolnih sorti sorti koje su otporne na bolesti, koja je vaša preporuka za sadnju na okućnici u sjeveroistočnoj Bosni, nadmorske visine oko 300 m? Je li to nero, esther, venus ili neka druga sorta, te može li se koristiti i sorta Alphonse lavellee?

    Što se tiče navedenih sorata (osim Alphonse lavellee-a) kod nas zasad ne postoje praktična, višegodišnja istraživanja za navedene sorte. Alphonse lavallee je tipična sorta iz V. vinifere vrste te nije otporna na gljivične bolesti pa bi tijekom godine bila potrebna zaštita kemijskim sredstvima. Prema podacima iz literature ostale sorte imaju izrazito visoku toleranciju na gljivične bolesti te nije potrebna kemijska zaštita. Stoga ih svakako preporučujem za vaše klimatsko područje. Također, ove sorte posjeduju i dobru otpornost na niske zimske temperature. Tehnologija uzgoja je jednaka kao i za sve stolne sorte grožđa. Ono na što treba obratiti pažnju je vrijeme dozrijevanja i vrijeme kretanja vegetacije. Sorta ester dozrijeva u sredinom kolovoza, nero krajem kolovoza a moldove početkom rujna. Kako se navedeni podaci iz literature za dozrijevanje odnose na klimatski toplija područja od područja sjeveroistočne Bosne, rok dozrijevanja bi kod svih sorata mogao biti nešto kasniji. Problem na vašem području mogu biti i proljetni mrazevi koji mogu uništiti netom otvorene pupove i mladice sorata koje rano kreću sa vegetacijom (ester). Stoga bih vam preporučio ako ste u mogućnosti posadite dvije ili više od spomenutih sorta kako bi izbjegli proljetno smrzavanje ranih sorata, a ujedno bi imali grožđa za konzumaciju tijekom kolovoza i rujna.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 4. 
    Tuča veličine lješnjaka do oraha nedavno je pogodila područje u okolici Daruvara, no nije bilo znatnije štete na mladicama u mom vinogradu. S obzirom na vremenske ekstreme, velika je vjerojatnost da će tuča pogoditi vinograde i ljeti, pa čak i uoči berbe, kad bi šteta mogla biti najveća. Što preporučujete za sanaciju štete od tuče?

    Budući da ste postavilli pitanje o zaštiti vinove loze uoči berbe, a nakon tuče, s obzirom na blizinu berbe i karencu, od sredstava za zaštitu bilja protiv peronospore moguće je koristiti MILDICUT (karenca 21 dan), te neki od bakrenih sistemika: GALBEN C, RIDOMIL GOLD PLUS (karenca 35 dana). Od kontaktnih sredstava protiv peronospore moguće je koristiti KAPTAN ili MERPAN (karenca 35 dana) koji potpomažu zacjeljivanju rana ili bakrene preparate: NORDOX, CUPERBLAU Z, NEORAM, CHAMPION i dr. (karenca 35 dana). Obvezno je provesti zaštitu protiv sive plijesni. S obzirom na tuču i oštećenje grozdova, najbolje je koristiti preparat SWITCH koji se najbolje pokazao u takvim uvjetima. Za popravljanje kondicijskog stanja vinove loze, zaustavljanju šoka i zaliječenja rana dobro je koristiti gnojiva na bazi aminokiselina kao šta su DRIN, POLYAMIN, FITOFERT, AMIKSOL, MEGAFOL i dr.

    Nino IVANČAN, dipl.ing.agr

  • 5. 
    Zainteresirana sam za otporne sorte vinove loze i već sam ovog proljeća naručila nekoliko trsova iz Slovenije (koji su već ove godine dali rod). Zanima me sorta Jurka i to bijela i crna, ali nisam sigurna da je već nemamo pa me zanima ima li ta sorta hrvatski naziv, odnosno postoji li kod nas pod kojim drugim nazivom?

    Što se tiče navedenih sorata nisam u hrvatskoj literaturi našao niti jednu sortu pod tim ili sličnim imenom, no naišao sam na internetu na fotografije sorte crna Jurka i pretpostavljam da se radi o vrsti Vitis labrusca- i. Ova vrsta podrijetlom je s američkog kontinenta, za razliku od Vitis vinifere (vinove loze) koja je podrijetlom s europskog kontinenta. Vitis labrusca u velikoj mjeri sađena je početkom 20. stoljeća jer je otporna na bolesti i štetnike vinove loze. U to vrijeme sađene su i sorte Izabela, Othelo, Delaware koji predstavljaju križance između navedene Vitis labrusce i Vitis vinifere pa su izgledom vrlo slične roditeljskoj Vitis labrusca-i. Sve navedene sorte zastupljene su u velikoj mjeri u starim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske te u Hrvatskom prigorju i Podravini. Vitis labrusca kao i ostale navedene sorte u pravilu čine standardne sorte na okućnicama, odnosno brajdama u dvorištima. Ljudi labruscu obično ne razlikuju od ostalih sorata, pa ako je grožđe crne boje zovu je Izabela ili „crna noja“. Stoga, ovu sortu koju ste u susjednoj Sloveniji našli pod imenom plava Jurka kod nas ćete u pravilu naći na skoro svakoj brajdi čije je grožđe crne boje. Ponavljam, vrlo je slična pravoj Izabeli pa ju je teže razlikovati. Što se tiče bijele Jurke pretpostavljam da se radi o sorti Noah ili kako je u raznim dijelovima hrvatske zovu „bijela noja“, tudum, direktor, itd. Sortu također možete naći u starijim vinogradima sjeverozapadne Hrvatske, a ljudi od nje još i danas proizvode vino za svoje potrebe. Također, u hrvatskoj literaturi nisam našao sorte s takvim ili sličnim imenom. Ove sorte najlakše ćete razmnožiti na način da odrežete nekoliko šiba dužine 25- 30 cm i zapiknete ih 5-10 cm u tlo. Neke od šiba će se zakorijeniti i nastaviti rasti kao novi trs.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.