Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Peradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Imam četiri kokoši i pijetla, no primijetio sam da jedna mlada grahorasta otežano diše, djeluje mi kao da želi nešto iskašljati. Dok je sagnuta i jede to se ne čuje.

    Opis simptoma koje ima vaša kokoš je prekratak i nedovoljan za bilo kakvu dijagnozu bolesti ili stanja u kojem se nalazi. Ako perad držite slobodno u dvorištu gdje jedu kišne gliste i puževe moglo bi se raditi o parazitima koji žive u dušniku i plućima. Bolest se zove singamoza, plućni ili crveni crv. Javlja se kod domaće i divlje peradi, odnosno ptica. Karakterizira ju iskrivljavanje vrata, otežano disanje i kašalj. Paraziti žive kraće vrijeme u plućima, a poslije u dušniku gdje uzrokuju upalu i povećanu količinu sluzi. To dovodi do kašlja, a da bi životinje lakše disale iskrivljuju vrat da izbace sluz, a ponekad i parazite. Ako se ne liječi dolazi do uginuća, a paraziti brzo sele s jedne na drugu životinju u istom dvorištu, ali i u susjedna. Razvojni oblici ovih parazita mogu u kišnim glistama i puževima živjeti više od 3 godine.Ovo je samo jedna od mogućih bolesti vaše peradi. Može se raditi i o običnoj prehladi, ali i o težim oblicima upala dišnih putova. Za točnu dijagnozu morate otići u najbližu veterinarsku ustanovu gdje će vas uputiti u daljnje postupke i postaviti konačnu dijagnozu i odrediti liječenje.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 2. 
    Mlade koke snesu jaja na pod kokošinjca, a onda ga ostale koke pojedu. Kako da riješim taj problem?

    Jedan od razloga nesenja jaja na pod kokošinjca je premali broj gnijezda te bih vam svakako preporučio da čim prije ubacite još pokoje gnijezdo za novopridošle nesilice (4-5 kokoši/1 gnijezdo). Pravilno učenje kokoši nesilica da koriste gnijezda važno je želimo li smanjiti ili izbjeći nesenje jaja izvan gnijezda. Kokoši započinju s traženjem mjesta za gniježđenje oko tjedan dana prije nego izlegnu prvo jaje. Tijekom tog razdoblja uzgajivač bi nekoliko puta dnevno trebao polako prići kokošinjcu, posebice u jutarnjim satima te pronaći sve mlade nesilice koje se pokušavaju ugnijezditi izvan gnijezda. Mlade nesilice koje traže alternativna mjesta za gniježđenje obično privlače mračna/sjenovita područja, poput tamnih zidova, kutova, područja uz stepenice, te mjesta ispod zvonastih pojilica i hranilica. Nesilice koje se pokušavaju ugnijezditi na takvim mjestima treba nježno podići i smjestiti u prazno gnijezdo. Ometanje nesilica koje se žele ugnijezditi odvratit će ih od korištenja tih mjesta. Jaja izvan gnijezda treba često skupljati, budući da neskupljena jaja potiču kokoši na nastavak nesenja jaja na tim mjestima, a ostale na jedenje takvih jaja. Kokoši kljucaju, tj. jedu jaja ne zato što su gladne, već uslijed nekog poremećaja. Obično zbog poremećaja metabolizma mineralnih tvari ili pak uslijed nedostatka istih. Dodavanjem VAM-a (vitaminsko-mineralni dodatak) ovaj problem rješavamo s lakoćom. Međutim, tu se javlja drugi, ozbiljniji problem a to je navika. Kad se kokoši naviknu na kljucanje jaja teško ih je odvratiti od toga iako imaju sve potrebne hranjive sastojke. Rezanje vrhova kljunova je s aspekta dobrobiti dosta upitno te je preporuka da se jaja čim prije prikupe i da se pokuša pronaći kokoš koja je inicijator te pojave, a ostale se onda nakon toga pridruže. Nju tada treba odvojiti, staviti u polumračnu prostoriju te redovito skupljati njena jaja. Nakon nekoliko dana bi se situacija trebala popraviti.

    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 3. 
    Za svoje potrebe držim kokoši nesilice koje se slobodno kreću po dvorištu. Iz kojeg razloga su neki žutanjci narančaste boje, a pojedini potpuno blijedi?

    S obzirom da nije navedeno pripadaju li sve kokoši na gospodarstvu istoj pasmini ili hibridu ne treba isključiti ni tu mogućnost da različita genetika dovodi u konačnici i do različite obojenosti žutanjka. Budući da se kokoši drže zajedno i hrane se istim obrokom, utjecaj hranidbe možemo isključiti i različitu obojenost žutanjaka opet možemo pripisati samo kokošima, odnosno njihovoj nesivosti. Kokoši koje nesu manji broj jaja (svaki 2-3 dan) imaju jače pigmentiran žutanjak. Naravno, ne smije se isključiti i utjecaj nekih bolesti koje mogu biti prisutne u jatu. Tako kod pojedinih bolesti koje mogu individualno zahvatiti pojedine kokoši može doći do znatnog smanjenja apsorpcije karotenoida, a time i do slabije obojenosti žutanjaka.

    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 4. 
    Imam tri kokoši koje su ostale bez pijetla prije nekoliko mjeseci. Primjetio sam da se jedna kokoš počela ponašati kao pijetao (kruži oko kokoši) i ne nese jaja. Ne znam razlog takvom ponašanju, a htio sam nabaviti još nekoliko kokoši i pijetla, pa me zanima što bi preporučili?

    Ova je pojava kod peradi uistinu doista rijetka, no zabilježeni su čak i slučajevi da pijetao počne nesti jaja. Dvospolnost ili hermafroditizam je moguć u biljnom i životinjskom svijetu. Osim žaba i riba koje mijenjaju spol ovisno o okruženju i potrebama, događaju se i slučajevi hermafroditizma u kojima životinje zadržavaju odlike jednog spola, dok se reprodukcijski pokazuju kao pripadnici drugog spola. U slučaju koji navodi čitatelj došlo je do aktivacije do tada potisnutih gena koji su jednu kokoš stavili u dominantan položaj u odnosu na ostale. Čitatelju preporučam nabavu novih kokoši i pijetla.
    Najbolje je da ih predvečer zatvori u zajednički objekt i najvjerojatnije će ujutro hijerarhija biti ponovno uspostavljena s novim pijetlom.
    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ
  • 5. 
    Nabavili smo dva jata kokoši Hrvatica, pa me zanima hranidba kokoši nesilja. U potrazi sam za suncokretom koji bi im rado povremeno ubacila u prehranu, samo mi nije jasno idu li očišćene ili neočišćene sjemenke, kao mješavina ili čisti suncokret?

    Suncokretove se sjemenke mogu koristiti kao zamjena za soju u hranidbi peradi i to kao cijele sjemenke ili kao mljevene. Bogate su vitaminima E, B1, B3, B6, folnom kiselinom, te mineralima poput bakra, mangana, selena, fosfora i magnezija. Istovremeno, budući da imaju veliku kalorijsku vrijednost (584 kcal u 100 g), dnevni unos suncokretovih sjemenki treba prilagoditi nutritivnim potrebama peradi. S obzirom da je nesivost kokoši Hrvatica manja od hibridnih kokoši nesilica treba biti oprezan s dodavanjem većih količina sjemenki u obrok, odnosno maksimalno do 10% dnevnog obroka mogu činiti sjemenke suncokreta. U hranidbi peradi može se koristiti i suncokretova pogača ili sačma pomiješana s kukuruzom i vitaminsko mineralnim dodacima. S obzirom na veći sadržaj sirovih vlakana preporuke su da se u obrocima za perad ne stavlja više od 10% suncokretove sačme ili pogače.

    prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

<< 1 2 3 4 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.