Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Peradarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Nabavili smo dva jata kokoši Hrvatica, pa me zanima hranidba kokoši nesilja. U potrazi sam za suncokretom koji bi im rado povremeno ubacila u prehranu, samo mi nije jasno idu li očišćene ili neočišćene sjemenke, kao mješavina ili čisti suncokret?

    Suncokretove se sjemenke mogu koristiti kao zamjena za soju u hranidbi peradi i to kao cijele sjemenke ili kao mljevene. Bogate su vitaminima E, B1, B3, B6, folnom kiselinom, te mineralima poput bakra, mangana, selena, fosfora i magnezija. Istovremeno, budući da imaju veliku kalorijsku vrijednost (584 kcal u 100 g), dnevni unos suncokretovih sjemenki treba prilagoditi nutritivnim potrebama peradi. S obzirom da je nesivost kokoši Hrvatica manja od hibridnih kokoši nesilica treba biti oprezan s dodavanjem većih količina sjemenki u obrok, odnosno maksimalno do 10% dnevnog obroka mogu činiti sjemenke suncokreta. U hranidbi peradi može se koristiti i suncokretova pogača ili sačma pomiješana s kukuruzom i vitaminsko mineralnim dodacima. S obzirom na veći sadržaj sirovih vlakana preporuke su da se u obrocima za perad ne stavlja više od 10% suncokretove sačme ili pogače.

    prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 2. 
    Na koji način spojiti dva jata kokoši, različite starosti, a da se ne kljucaju, jer starije koke kljucaju mlade po glavi? Nalaze se trenutno u kokošinjcu 3 x 4 m, planiram ga povećati i ograditi jedan vanjski dio kad još malo porastu.

    Najčešći problemi u ponašanju kokoši su kanibalizam i kljucanje perja. Takvi oblici ponašanja dovode do ozljeda, pa čak i smrti. Kanibalizam je pojava kada jedna kokoš kljucanjem oštećuje kožu i tkivo druge kokoši, a ozljede mogu nastati bilo gdje na tijelu dok su najozbiljnije one na kloaki. Kod spajanja kokoši i pijetlova različitog uzrasta i dobi u jedno jato može se očekivati da će doći do uspostavljanja hijerarhijskog odnosa, često nazivanog „pecking order“ ili red kljucanja, u kojemu stariji i jači pripadnici dominiraju nad onim mlađim i slabijim. Svoju nadmoć najčešće izražavaju kljucanjem. Ta dominantnost često dolazi do izražaja prilikom hranjenja i podređene kokoši moraju prepustiti mjesto za hranjenje dominantnim kokošima, u suprotnom dolazi do sukoba i mogućih ozljeda. Ako je u jatu prisutno više pijetlova, jedan od njih preuzima ulogu dominantnog i između ostalog ne dozvoljava drugim pijetlovima parenje s njegovim kokošima. Na pojavu kanibalizma i kljucanja perja može utjecati i neuravnotežen obrok - nedostatak esencijalnih aminokiselina ili natrija, zatim stres, te nedostatak prostora i mogućnosti za čeprkanje. Kada se radi o agresivnom kljucanju, izbjegavajte miješanje grupa u kojima je već uspostavljena hijerarhija. Povećajte prostor za čeprkanje i prostor oko hranilica i pojilica. Dodajte dodatne hranilice i pojilice, sjedala i gnijezda. Osigurajte zaklone – mjesta koja su vizualno izolirana gdje se mogu sakriti inferiorne ptice. Ako se odlučite na useljavanje i spajanje peradi različite dobi bilo bi dobro da ih uselite u objekt u večernjim satima, kako bi perad noć provela zajedno, no to nije garancija da neće doći do kljucanja.

    prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 3. 
    Namjeravam uzgojiti dravske guske pa me zanimaju njezine proizvodne osobine.

    Dravske guske u dobi od 7 do 8 mjeseci, ovisno o načinu hranidbe, u prosjeku postignu tjelesnu masu od 5 do 6 kg. No, osim mesa pri klaoničkoj obradi gusaka dobivamo i druge proizvode koji se mogu dalje prerađivati. Najznačajniji takav proizvod je jetra koja je vrlo cijenjena i koja se upotrebljava za prehranu ljudi neprerađena i prerađena u obliku raznoraznih pašteta. Guščja mast se dobiva iz abdominalnog i prsnog masnog tkiva gusaka. Ima zrnatu strukturu, bijela je ili blijedožuta i specifična je okusa. Guščja mast se cijeni kao delikatesa, a u prodaju može doći slabo soljena i aromatizirana mast, koja je pržena preko luka ili nekih začina. Perje se od gusaka dobiva na dva načina. Tijekom uzgoja i višegodišnjeg korištenja rasplodnih životinja guskama se čupa perje, obično dva puta godišnje prije sezonskog mitarenja. Po jednoj guski možemo dobiti 50-90 g čupanih pahuljica. Drugi način dobivanja perja je kod klanja gusaka, gdje se ono čerupa na suhi ili mokri način i može se dobiti do 200 g po odrasloj guski.

    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 4. 
    Imao sam brončane pure stare 2 mjeseca i kad sam ih kupio mjesec dana su lijepo napredovale, dok 2 nisu dobile proljev. Pokušao sam ih izliječiti, išao kod veterinara, u humanu ljekarnu, poduzimao razne vrste liječenja dok nisu uginule. Ove druge su lijepo napredovale mjesec dana, kada sam iz istih razloga prisilno morao dvije zaklati. Težile su oko 6 kg. Hranio sam ih koncentratom za piliće i sa šrotom. Imale su vrhunske uvjete. Šrot sam pripremao u omjeru 30/70, a kasnije 20/80%. Kada su bile 8-10 kg, opet su dobile proljev, te sam opet 2 zaklao. Puštao sam ih 1-2 h na pašu. Zanima me koji bi mogao biti uzrok takvom stanju, jer sam za razne lijekove, čajeve i sl. potrošio dosta novaca? Nastambe su bile čiste i okrečene.

    Kako biste spriječili da ne dolazi do prijenosa i širenja određenih uzročnika bolesti potrebno je preventivno djelovati. Pure je potrebno prilikom dolaska u novi objekt obavezno tretirati antibiotikom - jednim od enrofloksacina (Baytril 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Bayer), Enroxil 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Krka) i Vetoflok 10%-tna peroralna otopina (Veterina). Lijekovi se izdaju na veterinarski recept i daju prema popratnim uputama proizvođača. Međutim, niti jedan od lijekova ne može ukloniti infekciju iz jata, pa je svrha liječenja zapravo ublažiti kliničke znakove i smrtnost, te istodobno tijekom nekoliko tjedana umanjiti izlučivanje uzročnika. Pri upotrebi antibiotika je potrebno pridržavati se uputa o karenci. Pri možebitnoj pojavi bolesti treba neškodljivo ukloniti sve bolesne jedinke, jer su trajni kliconoše, te obaviti temeljitu dezinfekciju opreme i nastambe. Osim toga, slobodnim pticama iz prirode i glodavcima treba spriječiti ulazak u peradnjake, i to odgovarajućim zaštitnim mjerama. Vrlo je važno održavati i higijenu samog ispusta. Pojedini uzročnici bolesti vrlo dobro preživljavaju u blatu, a kad zbog nekog razloga dođe do pada imuniteta purana, napadaju njihov organizam.

    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 5. 
    Kakve su osobine i uzgojne vrijednosti naše novopriznate pasmine kokoši - međimurska kokoš?

    To su robusne kokice širokog i četvrtastog trupa, te glatkog perja koje dobro priliježe uz tijelo. Kod pijetla je vrat dugačak i snažan, bujno je obrastao perjem koje dopire sve do ramena. Prsa i trbuh su široki i dobro razvijeni. Kod oba spola prsa su malo uzdignuta, u pijetla uvijek crno obojana. Leđa su u središtu široka i dobro operjana. Rep je uzdignut te s linijom vrata i leđa tvori duboku zaobljenu šupljinu. Jedino kokice u pšeničnoj boji imaju kraći rep i općenito djeluju zbijenije, bez naglašene zaobljenosti leđa. Krila dobro prianjaju i malo su opuštena prema zadnjem dijelu tijela. Bedra (bataci) su čvrsta, srednje dugačka i dobro se naziru iz perja. Srednje duge, jake noge su intenzivno žuto obojene i neoperjane. Jednostavna crvena krijesta je bubrežasta s pet zubaca. Ovalni podušnjaci su srednje veličine, bademastog oblika i žućkaste boje. Podbradnjaci su duguljasti, glatki i crveni. Kljun je smećkastonarančast, a oči svjetlucave narančaste boje. Iz uzgoja se izlučuju životinje s primjesama bijelog perja, vodoravno nošenih repova, tankih i bijelo obojanih nogu, te one sa slabo razvijenim prsima i malim krijestama. Uz dobru hranidbu mlade kokice pronesu u dobi 4 do 5 mjeseci. Godišnje nesu 180 do 210 jaja smećkaste ljuske, težine oko 65 g. To je otporna pasmina kakvoćutnog mesa, pogodna za držanje na većem ispustu gdje će sama pronaći jedan dio hrane. Zainteresirani za držanje naše nove pasmine kokica mogu se javiti koordinatoru uzgoja Alojziju Zvonaru na tel. 040 688-449.

    Darko PETANJEK

<< 1 2 3 4 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016. Izdanje 15.02.2016. Izdanje 01.02.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.