Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pčelarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Mnogo se važnosti u teoriji i praksi daje značaju oplodnje voćaka i ostalog bilja insektima, odnosno pčelama. Kolika je uloga pčela i kako se raspoređuju košnice u voćnjaku?

    Da bi se ostvarila oplodnja, prethodno je potrebno oprašivanje. Oprašivanje je prenošenje polenovih zrnaca, oslobođenih iz prašne vrećice na pestić lučka. To je proces koji prethodi oplodnji. Bez oprašivanja nema ni oplodnje. Kada polen jednog cvijeta dospije na vlastiti tučak, onda je to samooprašivanje. U slučaju da se polen jedne odlike prenosi na tučak cvijeta druge odlike, onda je to strano oprašivanje za koje je potreban posrednik. Najveću ulogu, ako ne i jedinu, s praktičnog gledišta, za prenošenje polena na tučak za sve voćke (osim lijeske i oraha) ima pčela. Pčele su u prirodi najbrojnije u vrijeme cvatnje voćaka. Hrane se isključivo proizvodima cvijeta - nektarom i polenom. Skupljajući nektar i polen lete s cvijeta na cvijet i tako usput pružaju svoju najvažniju uslugu čovjeku - oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voćaka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vrijednosti pčelarskih proizvoda (meda i voska). Pri intenzivnoj proizvodnji voća, kada se isključuju sva “uska grla” u voćnjaku, u vrijeme cvatnje uvijek treba osigurati potreban broj košnica (ulišta) pčela. Dvije košnice su dovoljne za jedan hektar voćnjaka. Ako je u vrijeme cvatnje toplije, sunčanije i bez vjetra, može zadovoljiti manji broj košnica. Ukoliko je vjetrovitije i hladnije, broj košnica treba povećati. Košnice treba rasporediti po cijelom voćnjaku. Unose se u voćnjak tek kada je otvoreno 10-15% cvjetova. Ranije ih ne treba unositi, kako se pčele ne bi orijentirale na cvjetove korova i drugih biljaka koje cvatu. Kad počnu cvjetati voćke, pčele bi iz navike posjećivale prethodne cvjetove, pa bi izostao efekat oprašivanja voćaka.

    K. B., dipl. ing.

  • 2. 
    Kako mogu sama od pčelinjeg voska pripremiti voćarski vosak za premazivanje grana nakon cijepljenja i oštećenja (od tuče).

    Na vaš upit o izradi voćarskog voska za premazivanje rana voćaka mogu ponuditi dva recepta. Za pripremu tvrđeg voćarskog voska potrebno je: - 730 grama kolofonije - 75 grama pčelinjeg voska - 75 grama goveđeg loja - 120 grama špirita ili etilnog alkohola Goveđi loj treba prethodno pretopiti i procijediti da se iz njega odstrane ostaci vezivnog tkiva. Isto tako i pčelinji vosak treba biti pretopljen i procijeđen. Za kolofoniju se pretpostavlja da je čista. Nakon što pripremite sastojke potrebno je u čistoj posudi na laganoj temperaturi otopiti kolofoniju, loj i pčelinji vosak uz stalno miješanje. Kada se sastojci sjedine, maknemo posudu sa štednjaka i pričekamo da se prohladi. U toplu i žitku smjesu ulijevamo špirit ili etilni alkohol uz stalno miješenje. Nakon što je sve dobro izmiješano ulijevamo još topli vosak u prije pripremljene posude. Ove posude moraju imati hermetičke zatvarače kako se vosak s vremenom ne bi stvrdnuo. Ovim postupkom dobije se tvrđi voćarski vosak. Za nešto mekši i maziviji vosak, sastojci su sljedeći: - 500 grama kolofonije - 500 grama pčelinjeg voska - 250 mililitara jestivog ulja - 250 mililitara špirita ili etilnog alkohola Postupak izrade je isti samo se u prohlađenu smjesu loja i voska ulijeva prvo jestivo ulje, a zatim špirit ili alkohol.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 3. 
    Imam meda starog više od 20 god. i želio bih ga iskoristiti za prehranjivanje pčelinjih zajednica. Pošto med potječe od pčelinjih zajednica koje su uginule od varoe i nosomoze, što je potrebno učiniti da bi se mogao koristiti za prehranu pčelinjih?

    Obzirom na starost meda od 20 godina morate biti sigurni da je med bio kvalitetno uskladišten, odnosno da nije bio podvrgnut vrenju uslijed prevelike vlage pri čuvanju ili zagađen plijesnima i njihovim otrovima te stranim mirisima (benzin, luk ili slično), jer takav nije prikladan za prehranu pčela. Moja preporuka je da navedeni med nikako ne koristite za prehranu pčelinjih zajednica, zbog mogućnosti da se u njemu uz uzročnike nozemoze, nalaze i uzročnici drugih bolesti pčela ili legla. Tu u prvom redu mislim na bakterijske spore uzročnika američke gnjiloće koje mogu preživjeti i nekoliko desetljeća, odnosno više od 20 godina. Ako se ipak odlučite na korištenje meda za prehranu pčela svakako ga prije toga treba razrijediti vodom u omjeru 1:1 i kuhati ključanjem najmanje sat vremena. Spore američke gnjiloće mogu preživjeti toplinu od 120 oC kroz 20 minuta. Nakon kuhanja, medom morate rukovati u drugim čistim posudama, a nikako u onima u kojima se prije nalazio dok nisu dezinficirane. Isto vrijedi i za ostali pribor. Med se može iskoristiti i za druge namjene kao što je prerada u rakiju ili vino od meda, a u najgorem slučaju u ocat, koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 4. 
    Od postojećih 12 košnica namjeravam imati do 30, pa me zanima koje su moje obveze prema državi, i naravno, još me zanima kako mogu ostvariti neki poticaj ako postoji? Pčelar sam početnik i još nisam nigdje upisan.

    Odgovori na vaš upit o poticajima u pčelarstvu nalaze se u “Pravilniku o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2014. godini prema nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2014. do 2016. godine”. Navedeni Pravilnik objavljen je u Narodnim novinama broj 106 od 23. 8. 2013., a izmjene i dopune istog u broju 142 od 29. 11. 2013. godine. Njima se propisuju potrebni uvjeti, kriteriji i načini za ostvarivanje prava na novčanu potporu sektoru pčelarstva u 2014. koja je predviđena Nacionalnim pčelarskim programom. Uz navedeno preporučam posjet i učlanjenje u neku od pčelarskih udruga na vašem području preko koje se jednostavnije mogu realizirati potrebni uvjeti za ostvarenje potpora kao što je i upisivanje u Katastar pčelinjaka.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 5. 
    Nešto sam čitao, a nešto čuo o pčelama zidaricama. O kakvoj se vrsti pčela radi?

    Da bi voćke donijele plod, moraju biti oprašene, a to se kod različitih vrsta voćaka postiže na različit način. Jezgričave vrste (jabuka i krušaka) i neke koštičave vrste same su po sebi neplodne, pa moraju biti oprašene peludom neke druge sorte. Uz pčele, tome mogu pridonijeti i drugi kukci: bumbari, ose, leptiri ili kornjaši, ali i solitarne pčele. Solitarne pčele zidarice (Osmia spp.) dobri su oprašivači voćnih vrsta – badema, jabuke, višnje, kruške i šljive. Sitnije su od pčele medarice, nisu agresivne, imaju žalac, ali rijetko bodu, nisu u kompeticiji sa pčelom medaricom ili pak bumbarima. Dapače, njihovim zajedničkim radom povećat će se broj zametnutih plodova u voćnjacima i sjemenskim usjevima. Nalaze se oko nas, ali ih ne primjećujemo. Ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice, već sve rade same. Stoga ih zovemo samotarke, solitarne ili pčele zidarice jer svoja gnijezda pregrađuju i zatvaraju blatom. Zovu ih i “pčelama voćnjaka” jer se pojavljuju rano u proljeće kada se mogu vidjeti na rascvjetanim voćkama. Odrasle jedinke solitarne pčele pojavljuju se u proljeće, najčešće s pojavom prvih cvjetova vrbe i voćaka. U prirodi je izlijetanje odraslih jedinki postupno. Aktivne su tijekom cvatnje voćaka pri temperaturi od 8 ??C. Brojnost tih pčela u prirodi ovisi i o broju pogodnih staništa za zasnivanje gnijezda. Solitarne pčele iz roda Osmia zasnivaju svoja gnijezda u šupljinama barske trstike kojom su se nekada pokrivali krovovi kuća, u šupljinama starog drveća, u pukotinama i otvorima drvenih te zidovima neožbukanih kuća.

    dr. Kruno LAŽEC

<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.