Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pčelarstvo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Imam meda starog više od 20 god. i želio bih ga iskoristiti za prehranjivanje pčelinjih zajednica. Pošto med potječe od pčelinjih zajednica koje su uginule od varoe i nosomoze, što je potrebno učiniti da bi se mogao koristiti za prehranu pčelinjih?

    Obzirom na starost meda od 20 godina morate biti sigurni da je med bio kvalitetno uskladišten, odnosno da nije bio podvrgnut vrenju uslijed prevelike vlage pri čuvanju ili zagađen plijesnima i njihovim otrovima te stranim mirisima (benzin, luk ili slično), jer takav nije prikladan za prehranu pčela. Moja preporuka je da navedeni med nikako ne koristite za prehranu pčelinjih zajednica, zbog mogućnosti da se u njemu uz uzročnike nozemoze, nalaze i uzročnici drugih bolesti pčela ili legla. Tu u prvom redu mislim na bakterijske spore uzročnika američke gnjiloće koje mogu preživjeti i nekoliko desetljeća, odnosno više od 20 godina. Ako se ipak odlučite na korištenje meda za prehranu pčela svakako ga prije toga treba razrijediti vodom u omjeru 1:1 i kuhati ključanjem najmanje sat vremena. Spore američke gnjiloće mogu preživjeti toplinu od 120 oC kroz 20 minuta. Nakon kuhanja, medom morate rukovati u drugim čistim posudama, a nikako u onima u kojima se prije nalazio dok nisu dezinficirane. Isto vrijedi i za ostali pribor. Med se može iskoristiti i za druge namjene kao što je prerada u rakiju ili vino od meda, a u najgorem slučaju u ocat, koji se mogu koristiti u ljudskoj prehrani.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 2. 
    Da li se u Hrvatskoj koristi Roundup američke firme Monsanto, za koje sredstvo kažu da je uništilo jako puno pčela. Informaciju sam pročitao na Googleu.

    U Republici Hrvatskoj navedeni sistemični herbicid više nije registriran pod nazivom Roundup (prije ga je bilo). Budući da se radi o istoj djelatnoj tvari (glifosat) registriran je pod nazivom ROUNDUP BIACTIVE iste firme Upisan je u “Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja” NN broj 94 od 16. kolovoza 2012. Datum registracije počinje 2. veljače 1999., a vrijedi od 1. siječnja 2016. Veći problem od ovoga leži u tome što se na tržištu danas može pronaći preko 20 sredstava s istom djelatnom tvari, ali različitog komercijalnog naziva. Nekima od njih je registracija istekla, a na tržištu se mogu naći do polovice ili kraja ove godine. Kako bi stvar bila još drastičnija, u istom upisniku se nalazi još petnaestak herbicida s glifosatom, a nekima od njih registracija seže i preko 2020. godine.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 3. 
    Budući da sam se zainteresirala za pčelarstvo, gdje mogu potražiti podatke o troškovima ulaganja, mogućim prihodima, odnosno isplativost takvog projekta. Gdje se mogu nabaviti košnice, pčelinje zajednice, koja mi je osnovna oprema potrebna, koje dobavljače mogu kontaktirati.

    Većinu odgovora na Vaša pitanja možete pronaći u knjizi “Suvremeno pčelarstvo”, čiji su autori dr. sc. Zdravko Laktić i dr. sc. Damir Šekulja. Knjigu je izdao Nakladni zavod Globus iz Zagreba 2008. godine. Od izdanja knjige 2008. do danas mijenjale su se cijene opreme za pčelarstvo i pčelinjih proizvoda pa se za trenutačno vrijedeće najbolje obratiti nekom pčelarskom društvu u Vašoj blizini, a mnogo cijena može se pronaći i na internetu.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 4. 
    Često se spominje facelija kao vrijedna pčelinja paša. Kad facelija cvate i kakva je kvaliteta meda?

    Jedna od najznačajnijih vrijednosti facelije je njena duga i obilna cvatnja koja traje i do četiri tjedna. Stoga je facelija značajan izvor nektara i polena za pčele i druge brojne korisne kukce koji je preferiraju u odnosu na ostale medonosne biljke, pa se u stranoj i domaćoj literaturi najčešće spominje kao odlična pčelinja paša. Uzgoj facelije kao usjeva pune vegetacije može osigurati od 100 do 450 kg meda po ha vrlo visoke kvalitete. Radi produljenja razdoblja cvatnje može se sijati od ožujka do kraja srpnja u vremenskim razmacima od 3 do 4 tjedna. Prema stranoj literaturi, produkcija nektara i koncentracija šećera u cvijetu facelije raste tijekom jutarnjih sati i dostiže svoj maksimum oko podneva, a zatim opada u poslijepodnevnim satima. Pčele najčešće posjećuju cvjetove facelije između 11.00 i 16.00 h. Treba napomenuti da produkcija nektara može značajno varirati ovisno o klimatskim uvjetima, te da su optimalne temperature od 16 do 24 ºC.

    Dr. Kruno Lažec

  • 5. 
    Amaterski se bavim pčelarstvom i lani sam na Hvaru od tamošnjih pčelara čuo za biljku drača (tako je oni nazivaju) koja je vrlo medonosna. Kakva je to biljka – grm – drvo i je li tako medonosna?

    Drača je vrlo dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo. A to je doista, dobrim dijelom znanstveno dokazano i potvrđeno s medicinske strane, jer je na ovaj način spravljen med bogat acetilholinom, aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju, krvožilni sustav i srce. Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. Kod nas raste duž cijele Dalmacije. Ima okruglaste, spiralno raspoređene, cjelovite ili blago pilaste glatke listove, duge 2–4 cm i široke 1,5 cm. Sitni cvjetovi su zlatnožuti, skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. Biljka cvate u lipnju, odmah iza kadulje. Kako su joj cvjetići plitki, izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. Ipak, njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. S druge strane, drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. Ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti teške i suhe uvjete.
    Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. A dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma, premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći.

     

    S. B.
<< 1 2 3 4 5 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.