Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pravni savjeti

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Zanima me kome se mogu i moram obratiti nakon što sam pretrpio ozljedu na radu?

    Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ koja se podnosi regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, odnosno prema sjedištu poslodavca. Ako poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne podnesu prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe, ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu, odnosno zahtjeva, je 8 dana od dana nastanka ozljede na radu, a osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu u roku od pet godina od isteka naprijed naznačenog roka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 2. 
    Vlasnik sam poljoprivredne parcele koja je u mojem vlasništvu više od 70 godina. Poslije rata kupio sam još dvije parcele zbog okrupljivanja zemljišta, a do koje se dolazi preko parcele (livade) koja je nekoliko puta mijenjala vlasnike, a novi vlasnik mi ne dopušta prelazak preko parcele pa time nemam niti pristupa do svojeg zemljišta. Što mogu učiniti?

    Vlasnici nekretnina za dolazak na svoju nekretninu mogu koristiti pravo na služnost prolaza ili nužni prolaz preko susjedne nekretnine drugog vlasnika. Služnost i nužni prolaz se osnivaju u situaciji kad ne postoji drugi način prilaza na nekretninu. Služnost prolaza je pravo vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), a vlasnik poslužne nekretnine to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje na svojoj nekretnini koje bi inače imao pravo činiti. Način na koji će se nositelj prava služnosti služiti poslužnom stvari određuje se prilikom osnivanja služnosti. Služnost se može osnivati pravnim poslom na način da stranke određuju svojom voljom ili u sporazumu opseg i druga prava i obveze u vezi sa stjecateljem i ostvarivanjem prava. Služnost se može osnovati i na temelju odluke suda. Bitno je znati da svaka služnost treba imati razumnu svrhu. Prilikom korištenja susjedne nekretnine za prolaz trebate postupati obzirno tako da što manje opterećujete tu nekretninu, a susjed ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti. Nužni prolaz je služnost puta koju osniva sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom. Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta. Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. Ako vam susjed osporava pristup do nekretnine, možete kod nadležnog suda pokrenuti postupak za osnivanje potrebne služnosti. Tijekom postupka sud će utvrditi postoje li zakonske pretpostavke za osnivanje služnosti i o tome donijeti odluku, po potrebi sud može saslušati svjedoke u svrhu dokazivanja jeste li predmetnu nekretninu i do sada koristili u svrhu prolaza.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

  • 3. 
    U kojem pravnom statusu treba biti fizička ili pravna osoba da bi mogla ostvariti pravo na dodjelu poticaja za poljoprivrednike?

    Sukladno odredbama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, nositelj i članovi OPG-a koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje upisom obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Upisnik postaju obveznici mirovinskog osiguranja, s time da se radi dobivanja detaljnijih informacija možete obratiti nadležnoj ispostavi HZMO-a, odnosno HZZO-a.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 4. 
    Moja supruga je rođena 18.2.1958., a počela je raditi 3.4.1973. i radila sve do 29.1.2000. kad je tvrtka otišla u stečaj i od tada je na „burzi rada“ s koje trenutno prima naknadu 1050 kn, a koja se mijenjala tijekom godina. Napunila je 26 godina radnog staža. Može li supruga u prijevremenu mirovinu da više ne bude potrebe za stalnim javljanjima na HZZ jer posao očito više niti neće dobiti?

    Vezano uz upit koji ste nam postavili uz mogućnost odlaska vaše supruge u prijevremenu starosnu mirovinu, obavještavam vas da je uvjet za stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu za žene u 2019. godini napunjenih 57 godina i 4 mjeseca života i 33 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža osiguranja. Vaš supruga navršila je 61 godinu života i 26 godina staža osiguranja, prema podacima koji navodite. Uvjeti za priznanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, moraju biti ispunjeni kumulativno pa i kod priznanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu u slučaju stečaja poslodavca, uz navedene, postoje i drugi uvjeti koji u ovom slučaju nisu relevantni, jer moraju biti, također, kumulativno ispunjeni. Dodatno, uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu, za žene u 2019. godini su napunjene 62 godine i 4 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža. Ako se vaša supruga ne zaposli ili ne stekne dodatni mirovinski staž, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu neće ispunjavati, nego pravo na starosnu mirovinu ima 2020. godine s napunjenih 62 godine i 8 mjeseci života.

    Mirela NOVOTNI-DRAŠTATA, dipl. iur.

  • 5. 
    Susjed je do moje njive na svojoj parceli posadio bagrem. Zbog utjecaja bagrema nemam prinosa na usjevima. Kolika je minimalno dozvoljena udaljenost od međe na kojoj se smije posaditi bagrem?

    Udaljenost od međe na kojoj se može saditi biljke, odnosno stabla, nije propisana, ali prilikom sadnje treba imati u vidu hoće li krošnja stvarati sjenu na susjednom zemljištu i nanositi štetu susjedovim usjevima. Svaki vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Vlasnik ima pravo tražiti naknadu za štetu koju su na njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, osim u slučaju međusobnoga graničenja šuma. Susjed bi trebao voditi računa o tome da krošnja i korijenje njegova bagrema nanosi štetu na vašim usjevima.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.