Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pravni savjeti

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Želio bih složiti Ugovor o radu, pa me zanima što treba biti u obveznom sadržaju pisanog ugovora o radu?

    Zakon o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) u članku 13, propisuje sljedeće: Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o: strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu; mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima; nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova; danu početka rada; očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme; trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora; otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova; osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo; trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 2. 
    Htjela bih iskoristiti sva prava koja nezaposleni imaju, pa me zanima na koji se način pokreće postupak za ostvarivanje prava putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

    Postupak za ostvarivanje prava po osnovi nezaposlenosti pokreće se na zahtjev nezaposlene osobe. Nezaposlena osoba zahtjev podnosi mjesno nadležnoj područnoj službi. O pravu po osnovi nezaposlenosti u prvom stupnju rješava područna služba u kojoj je nezaposlena osoba evidentirana, a u drugom stupnju Središnja služba Zavoda. Nezaposlena osoba koja koristi određeno pravo dužna je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu za zapošljavanje svaku okolnost koja utječe na promjenu ili prestanak prava. Ako je na teret Zavoda za zapošljavanje obavljena isplata ili je ostvareno neko primanje na koje nezaposlena osoba nije imala pravo, osoba je dužna vratiti primljene iznose, odnosno nadoknaditi učinjene izdatke. Ako se zaposlenik na temelju pravomoćne sudske odluke ili odluke poslodavca vrati na rad i uspostave mu se prava po osnovi rada za razdoblje u tijeku kojega je bio nezaposlen, tada je Zavodu za zapošljavanje dužan vratiti iznose isplaćene na ime novčane naknade.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 3. 
    Možete li mi dati odgovor o pravima djelatnika na otpremninu, odnosno kad je poslodavac dužan isplatiti radniku otpremninu prilikom otkazivanja ugovora o radu?

    Članak 119 Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) propisuje da radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu koja se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Zabranjeno je otpremninu ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 4. 
    Zanima me na koji se način može izvršiti preraspodjela radnog vremena?

    Institut preraspodjele radnog vremena uređen je člankom 47 Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), a koji propisuje sljedeće: ako narav posla to zahtjeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duž od punog ili nepunog radnog vremena. Preraspodjela radnog vremena može biti predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. Ako preraspodjela nije predviđena navedenim aktima, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme te takav plan prethodno dostaviti inspektoru rada. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti dulje od 48 sati tjedno, te može trajati najdulje 4 mjeseca (osim ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, u tom slučaju može trajati najduže 6 mjeseci). Zakon o radu predviđa iznimku gdje preraspodijeljeno radno vrijeme, tijekom razdoblja u kojem traje dulje od punog ili nepunog radnog vremena, može trajati dulje od 48 sati tjedno, ali ne dulje od 56 sati tjedno, odnosno 60 sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski pod uvjetom: da je to predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. Navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni te ako izostane koji od njih, poslodavac ne smije odrediti dulje trajanje preraspodjele od redovitog.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Zanima me na koliko mjeseci mogu sklopiti ugovor o radu na određeno prije ugovora na neodređeno vrijeme?

    Odredbom čl. 10. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) propisano je da se ugovor o radu može iznimno sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine. Međutim, postoji jedna iznimka koja dopušta sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za vremensko razdoblje duže od tri godine i to samo radi zamjene privremeno nenazočnog radnika, odnosno zbog nekih drugih objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom, s time da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine. Također je važno napomenuti da ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

    Alan VAJDA, mag. iur.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.