Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pravni savjeti

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    2005. godine sam prodala zemlju, a ta prodaja je bila s moje strane u redu jer sam bila katastarski i gruntovni vlasnik. Zatim sam 2007. prodala zemljište, ali po tom ugovoru nisam kontrolirala jesam li bila katastarski vlasnik, te kupac 2016. radi gruntovnu i katastarsku uknjižbu. Zvali su me iz katastra da su dobili rješenje od suda i da ja nisam u posjedu čestice, te u naravi nisam u posjedu cijele čestice, ali sam gruntovno vlasnik cijele čestice. U ugovoru sam na svima česticama gruntovni vlasnik, no ispada da je u ugovor umetnuta još jedna čestica koja nije plaćena. Što mi je činiti?

    Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno Zakona o zemljišnim knjigama, te drugih zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju pitanja vlasništva nad nekretninama, u konkretnom slučaju zemljišta, samo je izvadak iz zemljišne knjige, tzv. gruntovni izvadak pri nadležnom sudu dokaz o stjecanju prava vlasništva, dok je posjedovni list prikaz podataka o nekoj nekretnini koji izdaje na zahtjev stranke nadležni Područni ured za katastar. S obzirom da vam je predmetni kupoprodajni ugovor bio izrađen od strane odvjetničkog ureda, te da je nakon toga kupac proveo gruntovno i katastarsku uknjižbu navedenog zemljišta i to unatoč činjenici da niste bili u posjedu čestice, te da niste u naravi u posjedu cijele čestice, ali ste bili stvarni gruntovni vlasnik cijele čestice, proizlazi da ste prodali nešto što niste imali u posjedu, ali ste stekli kao vlasnik i to nasljeđivanjem od pokojnog oca. U svakom slučaju sugeriram da angažirate odvjetnika koji će u vaše ime zatražiti uvid u povijesni zemljišnoknjižni izvadak pri nadležnom sudu gdje se nalazi predmetno zemljište, i nadležnom područnom uredu za katastar.

    Alan VAJDA, mag.iur.

  • 2. 
    Automobil je udario mačku koja je izletjela na cestu ispred moje kuće i nisam bio siguran je li riječ o mojoj mački. Na automobilu je nastala šteta, polomljeni branik. Vozač je rekao da moramo platiti nastalu štetu i otišao. Iste večeri se naša mačka vratila kući, pa me zanima je li imao pravo tražiti odštetu za nastalu štetu, te kako postupiti u takvim slučajevima, jer mačke ipak nisu uvijek vezane uz okućnicu, te često prelaze cestu?

    Obzirom da nije bilo sigurno je li štetu prouzročila tuđa ili vaša mačka, nemate obvezu naknade štete, jer osoba koja bi od vas tražila naknadu štete na vozilu morala bi dokazati da se stvarno radi o mački koja je vaše vlasništvo. Za razliku od kućnih ljubimaca, upućujemo na situaciju glede divljači gdje dolazi do primjene odredbi Zakona o lovstvu i Zakona o javnim cestama. Naime, odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač, ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana obavljanjem skupnog lova. Stoga, odgovornost za štetu koju na javnoj cesti osobama ili na vozilu prouzroči divljač snosi vozač, ako nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti i nije postupao po prometnom pravilu ili znaku, osoba ovlaštena upravljati javnom cestom, te osoba koja gospodari lovištem u skladu s propisima koji uređuju lovstvo, u ostalim slučajevima.

    Alan VAJDA, mag.iur.

  • 3. 
    2012. godine desila se nesreća u kući mojih roditelja. Buknuo je požar, u kojem je poginula naša majka. Tata je umro poslije sedam mjeseci. U požaru je oštećena i kuća naše rođakinje. Rođakinja traži odštetu, a moj brat joj nudi popravak štete, ona to odbija i tuži ga. Vlasnici kuće i nekretnina nakon mamine smrti su bili brat i tata. Poslije tri godine rođakinja podiže tužbu i protiv mene i traži da joj platim odštetu. Osiguravatelj kod kojeg je kuća bila osigurana odštetu je isplatio bratu kao nasljedniku iza mame. Što mi je činiti i koja su moja prava i obaveze?

    Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja, osim ako su se odrekli nasljedstva. Ako niste naslijedili svoje roditelje, tada niti ne odgovarate za štetu koja je nastala na kući rođakinje. Naknadu štete treba platiti vaš brat kao jedini nasljednik. Trebate angažirati odvjetnika koji će vas zastupati u tom predmetu, a prvenstveno se trebate pozvati na rješenje o nasljeđivanju iza vaših roditelja iz kojeg je vidljivo da niste ništa naslijedili, pa da zbog toga ne odgovarate za njihove dugove, u ovom slučaju za nastalu štetu.

    D.S., dipl.iur.

  • 4. 
    1999. godine otišao sam u invalidsku mirovinu i budući sam imao šesteročlanu obitelj, nisam imao sredstava za normalan život. Obratio sam se centru za socijalnu skrb gdje su mi odredili određena sredstva. Sada mi je kuća uknjižena na centar za socijalnu skrb. Kakva su moja prava da se isknjiži Centar za socijalnu skrb. Napominjem da pomoć ne primam dvije godine.

    Iz pitanja nije jasno o kakvom se pravu radi, odnosno kakvo je pravo Centar zasocijalnu skrb “uknjižio” u zemljišnim knjigama. Mišljenja sam da se ovdje zapravo radi o tome da je ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, na temelju rješenja kojim vam se dopušta ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje, zabilježilo svoju tražbinu u zemljišnim knjigama na nekretnini koja se nalazi u vašem vlasništvu. Zabilježba te tražbine nije hipoteka, već samo instrument osiguranja države od moguće nastale štete od strane vas kao korisnika. U slučaju da kao korisnik prava na pomoć za uzdržavanje tijekom njezinog ostvarivanja niste učinili nikakvu štetu na račun države niti ste otuđili svoju imovinu, po konačnosti rješenja o prestanku prava na pomoć za uzdržavanje možete pokrenuti postupak za brisanje zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama.

    N. T.

  • 5. 
    Baka i djed su kuću podijelili sudski na pola, odnosno jedna kuća dva vlasnika. Nakon bakine smrti na ostavinskoj djed i dva njegova sina prihvaćaju jednake dijelove kuće. Međutim, prije bakine smrti djed je napravio darovni ugovor, koji se baš ne slaže s ostavinskom raspravom. Što i kako dalje?

    Iz Vašeg pitanja nije jasno da li su se vaša baka i djed, a prije bakine smrti, uknjižili kao suvlasnici svaki u 1/2 kuće. Nadalje, ukoliko je to zaista slučaj, nije jasno da li je vaš djed raspolagao svojom polovinom kuće ili bakinim dijelom kuće. Njezinim dijelom kuće, odnosno idealnim suvlasničkim dijelom, nije niti mogao raspolagati ukoliko je baka doista bila uknjižena kao suvlasnica kuće. Također ste propustili navesti u čemu se točno darovni ugovor djeda ne slaže s ostavinskom raspravom. Na žalost, na temelju podataka koje ste naveli u svom pitanju nije moguće dati odgovor niti je do kraja jasno koje je točno vaše pitanje. N. T.
<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Cikla s hrenom Pica sa špinatom i sirom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016. Izdanje 01.05.2016. Izdanje 15.04.2016. Izdanje 01.04.2016. Izdanje 15.03.2016. Izdanje 01.03.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.