Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Pravni savjeti

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Svake godine dobivam porezno rješenje za kuću za odmor od 72 m2. No, zanima me, obzirom da je to moja jedina nekretnina, može li se izbjeći plaćanje takvog poreza? Također, u postupku legalizacije ne stoji više da je to kuća za odmor već stambena zgrada (s oko 300 m2), zanima me što mogu ili moram učiniti jer u zemljišnim knjigama i dalje stoji staro stanje i kvadratura?

    U postupku legalizacije, odnosno ozakonjenja zgrade nadležno upravno tijelo će utvrditi jesu li zadovoljeni uvjeti za ozakonjenje zgrade, utvrdit će se potrebne naknade i izdati rješenje o izvedenom stanju. Katastarski ured će evidentirati zgradu u katastarskom operatu i zajedno s propisanim dokumentima, potrebnim za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Temeljem rješenja o izvedenom stanju nadležni sud će provesti upis zgrade u zemljišnu knjigu. Ako u zemljišnim knjigama nije izvršena promjena upisa temeljem rješenja o izvedenom stanju predlažem vam da u nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu zamolite službenike da vam objasne razloge zbog kojih rješenje o izvedenom stanju nije provedeno, odnosno trebate li poduzeti dodatne radnje i koje. Upis rješenja o izvedenom stanju u zemljišne knjige ovisi i o stanju zemljišnih knjiga, odnosno podacima koji su do donošenja predmetnog rješenja bili upisani za vašu nekretninu. Ako ste vlasnik kuće za odmor obveznik ste plaćanja poreza na kuće za odmor. Pojam kuće za odmor propisan je ,,Zakonom o lokalnim porezima“ (Narodne novine, broj: 115/16, 101/17), kuća za odmor je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Dakle, za plaćanje poreza na kuću za odmor bitno je da nekretninu koristite povremeno ili sezonski, a nije bitno je li vam to jedina nekretnina. Osim poreza na kuće za odmor vlasnici plaćaju i komunalnu naknadu, također bez obzira je li im to jedina nekretnina ili su vlasnici više nekretnina.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

  • 2. 
    Imam redovni posao, ali bih otvorio obrt i preko ljeta radio u sezoni. Kakav obrt bih trebao otvoriti?

    Otvoriti i zatvoriti obrt možete sami, bez plaćanja odvjetnika. Vrijeme za registraciju obrta je nekoliko dana, a troškovi otvaranja obrta iznose 270,00 kuna. Dopušteno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena, a nije potreban temeljni kapital, a i knjigovodstvo je jednostavno i do 300.000 kuna obrtnik može poslovati izvan sustava PDV-a, obrtniku mogu pomagati članovi kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa itd. Pojedini, ali ne svi obrti mogu se obavljati i kao sezonski obrti i to najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Osobe koje obavljaju sezonski obavljaju obrt u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika, s time da je osnovna prednost sezonskog načina obavljanja djelatnosti obrta u tome što se samo za to razdoblje plaćaju obvezna davanja u obrtu. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar pa je prednost ovoga načina obavljanja obrta da upisom vremena u kojem se on obavlja nije potrebno svake godine iznova prijavljivati obavljanje djelatnosti obrta. Bez obzira na činjenicu da se sezonski obrt može obavljati najduže 6 mjeseci unutar jedne kalendarske godine, obrtnik je dužan uplaćivati obvezni doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori tijekom cijele kalendarske godine. Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrdio je ministar poduzetništva i obrta Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati kao sezonski obrt (Narodne novine br. 60/10).

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 3. 
    Već dulje vremena imam problema s jednom djelatnicom koja kasni, ne izvršava obveze i jednostavno nisam zadovoljan njezinim radom i ponašanjem. Na koji način bih mogao dati otkaz radnici?

    Temeljem odredbe člk. 107. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju: ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz); ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz); ili ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) što je kod vas slučaj. Treba naglasiti da je za ocjenu dopuštenosti otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ključna materijalnopravno važna pretpostavka - razlog otkazivanja. Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima, s time da pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti, invalidnosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima. Međutim, poslodavac koji je radniku uručio poslovno uvjetovani otkaz ne smije 6 mjeseci na navedenim poslovima zaposliti drugog radnika, s time da ako u navedenom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu onom radniku kojem je otkazao ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 4. 
    Otišao sam u mirovinu, a nositelj sam OPG-a kojeg bih želio prebaciti na sina. Rekli su da moram platiti 70.000,00 kn poreza na sve što imamo zbog otpisa strojeva i dr. stvari s gospodarstva. Zašto za prenošenje OPG-a unutar člana obitelji trebam platiti toliki porez i trebam li uopće?

    S obzirom da namjeravate prenijeti OPG na sina koji bi bio nositelj OPG-a ovim putem dajem samo načelni odgovor, jer nemam uvida u poslovanje vašeg OPG-a (npr. jeste li obveznik poreza na dohodak, jeste li u PDV-u i slično). Naime, ako ste organizirani kao obrt, tada se obrtnička djelatnost prenosi kao gospodarska cjelina s vas na sina, a što obuhvaća i prijenos strojeva, zaliha robe, potraživanja i obveze na osobu, tj. vašeg sina. Ako ste u sustavu PDV-a isti se u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća PDV i promet se smatra neoporezivim sukladno Zakonu o PDV-u i Pravilniku o PDV-u. Ta odredba se primjenjuje jedino u slučaju da su oba poduzetnika u trenutku prijenosa gospodarske cjeline obveznici PDV-a. Ako stjecatelj nije obveznik PDV-a, ne može priznati pretporez, a isporučitelj gospodarske cjeline na cijelu vrijednost treba obračunati PDV. Međutim, navedeno možete riješiti ulaskom sina u sustav PDV-a. Također, imate mogućnost kod prijenosa OPG-a iskoristiti zakonsku mogućnost koju vam daje ugovor o korištenju, npr. nekretnine – poslovnog prostora, strojeva bez naknade na vašeg sina koji je dovoljno ovjeriti kod javnog bilježnika. Naime, sin će postati nositelj OPG-a, a vi ćete temeljem navedene vrste ugovora koja nije naplatni pravni posao ostati vlasnik poslovnog prostora, strojeva i svega za što se odlučite. I na kraju predlažem da se u svakom slučaju obratite i odgovarajućem računovodstvenom servisu ili npr. Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi koja vam preko savjetnika na terenu može dati detaljniji odgovor na navedeno pitanje.

    Alan VAJDA, mag. iur.

  • 5. 
    Na parceli imam voćnjak lijeske i dio šume koja je stara više od 25 godina. Susjed je posadio sadnice jabuka na samoj međi. Sad hoće da ja rušim stabla od međe 1-3 m jer kaže da je taj dio obvezno ukloniti prema zakonu. Ja pak smatram da moram odstraniti samo one grane koje prelaze među, no on kaže da mu moja stabla rade sjenu za voćke.

    Posebnim propisom nije predviđeno na kojoj se udaljenosti od međe mogu saditi stabla. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe ili se može služiti tim dijelovima tuđega drveta. Za štetu koju su na nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a koja se ne bi dogodila da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik zemljišta ima pravo tražiti naknadu. Susjed je prilikom sadnje jabuka trebao uzeti u obzir postojanje vaše šume, niste dužni rušiti stabla osim onog dijela koji prelazi među.

    Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.