Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ostalo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Obitelj smo koja troši oko 20 kg meda godišnje. Sve je teže naći dobar med, a u neke proizvođače smo se i razočarali jer se u nekim godinama med nije kristalizirao kao inače itd. Gdje bismo mogli kupiti kvalitetan med, preferiramo šumski i medun iz Gorskog kotara, te bagrem za djecu. Vrijes i lavandu iz Dalmacije već godinama nismo uspjeli pronaći.

    Postoji više načina za prepoznavanje kvalitete meda dok se patvorenje pouzdano može utvrditi samo laboratorijskim analizama. Jedan od pokazatelja kvalitete meda može biti i brzina kojom se kristalizira, iako to ne mora značiti da je med patvoren. Brzina kristalizacije ovisi o više čimbenika. Neki od njih su količina vode u medu, sastav šećera, temperatura na kojoj se čuva, čistoća posude i pribora kojim se vadi i slično. Prirodni med se uvijek u većoj ili manjoj mjeri kristalizira i pri tome zadržava sva svoja vrijedna svojstva. Zreli med na tržištu mora sadržavati manje od 20 % vode. Med s više vode sporije kristalizira, ali je podložan kvarenju. Voda u med može dospjeti i ako se čuva u slabo zatvorenim posudama i vlažnim prostorijama jer on upija vlagu iz zraka. Ako med sadrži više glukoze brže će kristalizirati sa sitnijim kristalima, dok med s više fruktoze sporije kristalizira, ali su kristali grublji. Najbrža kristalizacija odvija se pri temperaturama od 10 do 20 oC, sporije ispod 5oC, a pri temperaturama višim od 27oC ostaje tekuć. Kristalizirani med dekristalizira se na temperaturi od 30 do 40oC, a više od toga ne smije jer gubi prirodna svojstva. Brže će kristalizirati i med koji sadrži više nečistoća (propolisa, voska ili slično) i peludnih zrnaca koja ukazuju na njegovu prirodnost. Na raznim internetskim stranicama mogu se pronaći savjeti o dokazivanju vode u medu, od postavljanja na papirnatu salvetu u koju se upije višak vode, karameliziranja u mikrovalnoj pećnici kad se onaj s više vode pjeni i slične metode. Što se tiče ekološki proizvedenog meda, najlakše je preko Hrvatskog pčelarskog saveza doći do adresa registriranih ekoloških pčelinjaka i proizvođača. Ako želite biti sigurni u nabavu prirodnih sortnih medova savjetujem vam da se obratite pčelarskim udrugama na području gdje se nalaze pčelinje paše određenog bilja, kao što ste i sami naveli u pitanju te zatražite kontakt s njihovim članovima koji proizvode takav med. Jedan od načina je i posjet pčelarskim sajmovima ili sličnim manifestacijama gdje se obavlja ocjenjivanje meda kao što je nedavno održana Dalmatina 2017. u Splitu, jer pretpostavljam da se na ocjenjivanje i prodaju u tom trenutku donosi samo najbolje.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

  • 2. 
    Imam stajski gnoj od ovaca i tekuću kominu bez koštica dobivenu iz uljare za preradu maslina. Kako u što kraćem roku iz gore navedenog proizvesti humus?

    Kompostiranje organskih ostataka je nužan proces kako bi se postigla kemijska, biološka i sanitarna stabilnost konačnog materijala prije primjene u poljoprivredne svrhe. Tekuća komina je nešto kompliciranija sirovina u odnosu na suhu kominu, prvenstveno zbog veće količine fenola iz vegetabilne vode te postotka ulja koje sadrži, pa se stoga ne može izravno primijeniti jer bi došlo do fitotoksičnog učinka. S druge strane, sadrži i visok postotak organske tvari i minerale koji su nužni za rast i razvoj biljaka. Ovčji gnoj ima povoljna fizikalna svojstva i bogat je dušikom. Kako bi se proizveo što kvalitetniji kompost, predlažem stvaranje kompostišta na način da se od cigli ili drugih materijala napravi pravokutnik s bočnim stranama visine do 1 metar. Na 500 kg tekuće komine dodajte 300 kg ovčjeg gnoja te 100-200 kg slame ili drugih usitnjenih biljnih ostataka te sve dobro promiješajte. Ako je moguće, kompostište napravite na zaštićenom mjestu. Kompostnu masu potrebno je jednom mjesečno promiješati, a vrlo je bitno održavati vlažnost mase iznad 50 %. U tu svrhu možete koristiti 1 % otopinu UREA-e ili, ako vam je dostupna kopriva, vodeni ekstrakt koprive (200 g koprive zaliti litrom vode i ostaviti 14 dana u zatvorenoj posudi, količinu prilagoditi veličini hrpe koju je potrebno zaliti). Na taj način ćete do sljedeće zime proizvesti kvalitetan kompost za primjenu u vašem masliniku.

    doc. dr. sc. Igor PALČIĆ

  • 3. 
    Možete li me uputiti na literaturu koja bi mi pomogla u prelasku maslinika s konvencionalne na ekološku proizvodnju? Riječ je o masliniku na području Makarske rivijere, nisu korištena SZB-a, ali je gnojeno mineralnim gnojivom. Zanima me i ekološki način prevencije i tretiranja infestacije maslinika potkornjakom.

    Preporučila bi vam dvije knjige: Ekološka poljoprivreda, autor: Darko Znaor (vrlo vrijedna knjiga u kojoj se općenito govori o ekološkoj poljoprivredi) i Zaštita masline u ekološkoj proizvodnji, autor: Mario Bjeliš (gdje osim svojstava štetnika i bolesti koje dolaze na maslini, možete pronaći i nešto o zaštiti protiv smeđeg i crnog potkornjaka). Popis i informacije o registriranim sredstvima za zaštitu bilja u ekološkom maslinarstvu možete pronaći na stranicama Ministarstva poljoprivrede, odnosno fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS): https://fis.mps.hr/trazilicaszb/

    dr. sc. Sara GODENA

  • 4. 
    Na području Promina imam iskopane rupe razmaka 6 metara (istok-zapad) za sadnju 20 bajama u jednom redu te vas molim za savjet koje sorte uzeti i koji raspored sadnje zbog oprašivanja?

    Sadne rupe su iskopane na dobar razmak. Na navedenom području treba posaditi sorte kasnije cvatnje i to: glavna sorta Ferragnez, a oprašivači Ferraduel, Tuono ili Texas, ovisno što se nudi na tržištu. U pravilu oprašivača treba biti 10 % od ukupnog broja sadnica. Kako vi sadite u red potrebno je više oprašivača, tj. svako 4 stablo. Veći broj sorata u nasadu je preporučljiv zbog boljeg oprašivanja. Za napomenu, navedena glavna sorta kao i oprašivači visoko rodne su sorte s kvalitetnom jezgrom, a to se može postići samo ako provodite sve agrotehničke mjere.

    doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

  • 5. 
    U Gorskom Kotaru bih posadio oko 80 oraha na površini oko 6000 m2. Možete li me uputiti kako i na koji način da krenem, te bih volio znati koje sorte su najpogodnije za Gorski Kotar, razmak na koji se sadi, koji su pouzdani proizvođači sadnica u Hrvatskoj, treba li nasad ograditi, dimenzije sadnih jama itd.?

    Orah je nepravedno zapostavljena vrsta, a potražnja za plodovima je velika, pogotovo za upotrebu u slastičarskoj i konditorskoj industriji. U posljednje vrijeme selekcijom se nastoje razviti sorte tankih ljuski, randmana 50 % i više i s većim udjelom proteina. Trebali biste za početak saznati točnije parametre mikrolokacije na koju planirate zasaditi sadnice oraha: vrijednosti temperature, nadmorsku visinu, nagib terena, a također i obaviti analizu tla. Orah je prilagodljiva voćna vrsta, uspijeva na različitim tlima, no ipak preferira duboka, propusna, umjereno vlažna tla, ilovasto-pjeskovite teksture, bogata humusom, pH neutralno do slabo kiselo. Korijen je dubok, pa dobro podnosi sušna razdoblja, ali u intenzivnom uzgoju potrebno je osigurati navodnjavanje. Uzgaja se na nadmorskoj visini do oko 1000 m, najprikladniji položaji su blage padine južnih ekspozicija. Najpoželjniji su parametri koji prevladavaju u umjereno toploj klimi, ipak i u dijelu Hrvatske gdje prevladava taj tip klime dolazi do problema u njegovom uzgoju. Tako da kod uzgoja u području Gorskog Kotara trebate biti posebno oprezni. Smatra se da cijelo stablo može podnijeti i do -30 oC u mirovanju, ali problem posebno zadaju kasni proljetni mrazevi kad se mladice mogu smrznuti već pri 0 oC. Svaka sezona je drukčija, ove su značajne štete pretrpila i stabla u priobalju. Stablo će bolje podnijeti niske temperature, ako prije nije iscrpljen sušom, bolestima i štetnicima itd. Zato bi bilo dobro, kako ste i pretpostavili, birati kasne i vrlo kasne sorte za sadnju, nikako rane. No, kod tih sorata javlja se i sljedeći problem: naime, u kontinentalnom području, trajanje vegetacijskog razdoblja od 6 mjeseci nije dovoljno dugo, da bi plodovi dozreli prije pojave jesenskih mrazeva, a ne dozore ni jednogodišnje mladice, smrznu se. Kod nas u uzgoju oraha još uvijek prevladavaju sorte tzv. terminalnog tipa, no u svijetu sve više na značaju dobivaju sorte tzv. lateralnog tipa. Prednosti ovih sorata su: slabija bujnost, što pridonosi manjem razmaku sadnje te brži ulazak u puni rod. Tržište traži uniformne plodove, zato se veliki intenzivni nasadi podižu kao monosortni. Ipak, orah je uglavnom stranooplodna vrsta, pa je potrebno osigurati adekvatne sorte oprašivače, barem 5-10 od ukupnog broja sadnica u nasadu. Važno je sadnice nabaviti od registriranih rasadnika, sadni materijal treba biti certificirani i zdrav, proizveden na podlozi sjemenjaka. Na Sortnoj listi RH trenutno se nalazi 20 sorti oraha, među kojima još nema lateralnih. Ako se sade terminalne sorte razmak sadnje je oko 7x7 m do 10x10 m i slično. Prema površini i broju sadnica koje vi imate razmak sadnje bi bio oko 8x8 - 9x9 m. Sadnju oraha je u hladnijim područjima najbolje obaviti u rano proljeće. Veličina sadnih rupa treba biti oko 100x100 cm, a dubina 60-80 cm. Cijepljeno mjesto treba biti najmanje 10-ak cm iznad površine tla. Nakon sadnje potrebno je dodati stajnjaka i NPK gnojiva i zaliti. Ako imate mogućnosti, ogradite nasad, no nije nužno. Sorte oraha terminalnog tipa u puni rod će ući u 10.-15.godini. Potrebno je adekvatno provoditi sve agrotehničke i pomotehničke mjere. Ako u vašoj blizini postoje već podignuti nasadi oraha, svakako se konzultirajte s vlasnicima da vidite kako su oni započeli i s kojim se problemima suočavaju. Svakako budite i u kontaktu s vama najbližom ispostavom Savjetodavne službe te sa znanstvenicima fakulteta i instituta kojima je lupinasto voće područje interesa.

    Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.