Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ostalo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Može li se vino od kupine ili općenito vrenje za vino i rakiju izvoditi u plastičnim bačvama, a potom i gotovo vino i rakiju držati u njima?

    Samo vrenje se može provesti u plastičnim bačvama, ali kao i kod drugog podrumskog suđa potrebno je paziti da poklopac i vrenjača dobro brtve kako ne bi ulazio zrak u posudu i time došlo do kvarenja. Čuvanja vina i rakije u plastičnome suđu teoretski je moguće jer je plastika inertan materijal za organske spojeve koji se koriste za ljudsku prehranu i nepropusna je za zrak/kisik. Kao i kod drugoga podrumskoga suđa, posuda pri tome treba biti maksimalno puna kako tekućina ne bi bila u doticaju sa zrakom. Do sada još nije utvrđeno utječe li dugoročna izloženost plastičnih stijenki alkoholu kao otapalu (posebice u visokim koncentracijama kao što je u rakiji) na otpuštanje mikro količina nekih štetnih spojeva. Uvijek postoji i opasnost da na posudama ili u samoj strukturi materijala ostanu rezidue štetnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji plastike ili tvari koje nastaju prilikom njezine obrade. Nekvalitetne plastične posude u pravilu imaju izrazito specifičan miris na plastiku. Takav miris vino, tj. rakija može vrlo lako poprimiti. Zbog svih navedenih razloga plastiku bi za čuvanje većih količina vina/rakije na dugi rok bilo dobro izbjegavati. Ako nema drugih mogućnosti, plastične posude koje se koriste trebale bi biti namijenjene upotrebi za čuvanje proizvoda za ljudsku prehranu. Prilikom kupnje treba izbjegavati posude koje imaju jaki miris na plastiku, a prije prve upotrebe treba ih dobro oprati.

    dr. sc. Domagoj STUPIĆ

  • 2. 
    Gdje se može nabaviti talijanska sorta masline Casaliva?

    Casaliva je sorta krajnjeg sjevera Italije (oko jezera Garda), sinonimi su joj Bagoler, Calma, Casalino, Drezzer, Drizzar, Olivo gentile i Zantil. Razvija stablo 6-10 m visine (može i do 15 m), krošnja prostrana, grane obješene, plod ovalno izdužen, težine oko 2 g, sadržaj ulja iznad 22 % dobre kvalitete. Osrednje je otporna na opće štetnike i bolesti, a vrlo otporna na studen. Otpornost na hladnoću ove sorte vjerojatno leži u činjenici da na padinama Alpa, na višim nadmorskim visinama, ova sorta podnosi snijeg na sebi svake zime. Upravo zbog težine snijega i rizika loma grana, tamošnji maslinari prilagodili su uzgojne oblike i rezidbu casalive specifičnim uvjetima i snježnom pokrovu. Sortu Casalivu nije moguće nabaviti u rasadnicima. Jedan od osnovnih razloga je što spomenuta sorta nije na sortnoj listi pa se kao takva ne bi smjela niti tržiti.

    dr. sc. Tatjana KLEPO

  • 3. 
    Željeli bismo kupiti plastenik dimenzija 3 x 8 m s ulaznim vratima 8 x 180 cm i na kojem je prozor dimenzija 90 x 90 cm. Kakav bi plastenik trebali kupiti da bude prirodno provjetravanje, a da je veličina oko 20 m2? Koju bismo gustoću mreže za zasjenjivanje trebali upotrijebiti ako se uzme u obzir da postoje velike temperaturne razlike danju i noću uz dosta vlage?

    Za navedeni plastenik dimenzija 3 x 8 m, provjetravanje kroz vrata dimenzija 80 x 180 cm i prozor dimenzija 90 x 90 cm na suprotnoj strani je svakako premalo. U njemu će sigurno doći do porasta temperature na 35 do 40 °C tijekom ljetnih mjeseci, što je previše i za vrste poput rajčice, krastavca i sl. S obzirom na način otvaranja ovo bi se moglo smatrati visokim tunelom, ali se kod tunela otvaraju kompletne čeone stranice u svrhu provjetravanja. Stoga predlažem da, iako se radi o maloj površini, svakako kupite plastenik koji ima bočno provjetravanje jer ćete time osigurati bolje temperaturne uvjete za rast i razvoj biljaka u njemu. Temperatura tijekom ljeta se u plasteniku dodatno može sniziti korištenjem mreže za zasjenjivanje 30 do 50 %. Ako se još niste odlučili za kupnju, predlažem da pogledate vrtne plastenike širine od 3 do 6 m tvrtke Gis-impro iz Vrbovca. Dužina plastenika je prema potrebi.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 4. 
    U prilogu o uzgoju gljiva objavljenom u Gospodarskom listu krajem prošle godine ne spominje se uzgoj, tj. proizvodnja micelija pa me zanima kako je moguće proizvesti micelij?

    Kako bi se postigli visoki prinosi u gljivama, kao i u bilo kojoj drugoj grani poljoprivrede, kvaliteta sjemena (micelija) je od ključne važnosti, a čemu se posvećuje posebna pažnja. Proizvodnja sjemena za gljive, tzv. micelija izuzetno je kompleksan i osjetljiv posao. Stvaranje idealnih uvjeta za razvoj micelija kultiviranih gljiva stvara idealne uvjete za razvoj različitih patogena. Zbog toga se ova proizvodnja provodi u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima. Sam postupak inokulacije provodi se isključivo ispred sustava za laminiranje čija cirkulacija sterilnog zraka kola preko materijala koji se obrađuje. Taj posao zahtijeva visoko kvalificirano laboratorijsko osoblje, gdje je, osim znanja iz bioloških znanosti, potrebno i znanje u laboratorijskim uvjetima rada, jer su u ovom slučaju brzina i vještina imperativ uspjeha. Osim korištenja ispravne metodologije i precizne tehnike, vrlo je važno na koji se način priprema medij. Različite vrste gljiva imaju specifične zahtjeve u pogledu supstrata na kojem se uzgajaju. Zato svaki laboratorij razvija vlastitu recepturu prema vrsti gljive. Iznimno je važno pravilno odabrati i uravnotežiti hranjive tvari kao i postići idealnu pH vrijednost, jer specifična modifikacija sastava supstrata može postići bolju i učinkovitiju regeneraciju. Gljive se prirodno razmnožavaju generativno, sporama, međutim, za potrebe proizvodnje, u svrhu dobivanja micelija, one se reproduciraju isključivo kulturom vegetativnog tkiva ili mikropropagacijom. Proizvodnja micelija dugotrajan je proces koji uključuje nekoliko faza od kojih svaka ima svoje specifičnosti. Primjenom organoleptičke metode obavlja se pozitivna individualna selekcija, pri čemu se odabire matična gljiva, željenih svojstava koja će poslužiti kao donor klonova. U aseptičkim uvjetima tkivo odabrane gljive inokulira se u agar medij što će omogućiti reprodukciju micelija putem in vitro multipliciranja. Inokulirani supstrati čuvaju se u mikrobiološkom inkubatoru u idealnim uvjetima (1-3 °C), dok se tijekom inkubacije svakodnevno prati rast micelija, a negativna klonska selekcija provodi se na temelju vizualnog promatranja, što omogućuje širenje samo oplođenog micelija oslobođenog patogena. Sljedeći korak je stvaranje prijenosnika koji predstavlja micelij inokuliran na adekvatan nosač, a najčešće je lignocelulozni materijal određenih svojstava (zrno pšenice, drveni čepovi...). Važno je odabrati nosač koji ispunjava zahtjeve za hranjivim tvarima, kao i pH vrijednost za određeni tip gljiva. Koristi se isključivo inokulum koji zadovoljava stroge standarde kvalitete, osiguravajući biološku čistoću i potenciju. Posljednji korak je proizvodnja komercijalnog micelija (micelij žitarica) koji se izravno koristi u uzgoju gljiva za sijanje supstrata. Svaka od ovih faza traje određeno vremensko razdoblje u kojem zahtjeva optimalne uvjete u smislu vlažnosti zraka, količine CO2 i topline, a krajnji rezultat je oplođen micelij inokulacije prve generacije vrhunske kvalitete i bez patogena, a što je moguće postići isključivo u laboratorijskim strogo kontroliranim uvjetima. Upravo uporaba micelija prve generacije ključna je za postizanje visokih i stabilnih prinosa u gljivama. Svaka sljedeća generacija, proizvedena dupliciranjem, imat će manju održivost ili rodni potencijal. Micelij je vrlo sklon mutacijama, a kako se broj umnožavanja povećava, njegova izloženost mutagenim faktorima se povećava što dovodi do smanjenja plodnosti. Konačna posljedica toga su smanjeni prinosi, mali i nezgodni klobuk, nedostatak plodonošenja u drugom i narednim valovima, a u slučaju potpunog steriliteta i u prvom valu. Preporuka za potencijalne uzgajivače je da, ako nemaju laboratorijske uvjete za proizvodnju micelija, ne idu u takav oblik posla, jer će u konačnici upropastiti cjelokupni trud i potencijalni prinos.

    doc. dr. sc. Ivan ŠIRIĆ

  • 5. 
    Sve više se spominju obnovljivi izvori energije, briketi i peleti se navode kao jedan od primjera, ali smatram da to nisu OIE jer se loženjem stvaraju dimni plinovi koji zagađuju okoliš, koje je vaše mišljenje?

    Budući da se radi o prirodnom, kružno obnovljivom i održivom energentu, biomasa u punom smislu riječi, nedvojbeno se klasificira kao obnovljivi izvor energije. Tijekom korištenja krutih biogoriva u bilo kojem obliku (sječka, pelet, briket, bala), dolazi do emisija štetnih plinova. Međutim, u odnosu na emisije do kojih dolazi tijekom izgaranja krutih fosilnih goriva, izgaranje biomase uzrokuju minimalan negativni utjecaj po okoliš, ali ih se u svakom slučaju ne smije zanemariti. Među ostalim, tijekom izgaranja biomase dolazi do izgaranja CO2, SOx i NOx plinova. Biomasa se može smatrati CO2 neutralnim energentom (obzirom da tijekom svoga rasta i razvoja, apsorbira onoliku količinu CO2 koji tijekom izgaranja emitira u atmosferu). S obzirom da biomasa u svome sastavu, u većini slučajeva, ima ekološki prihvatljiv udio sumpora, emisije SOx ne mogu značajno utjecati na neželjene posljedice, poput primjerice formiranje kisele kiše. Emisije NOx predstavljaju plin na kojega se mora obratiti najviše pozornosti tijekom procesa izgaranja, a poglavito kod korištenja poljoprivredne biomase, obzirom da ona šumskog podrijetla ima niži udio dušika. Međutim, suvremena konstrukcijska rješenja na pećima na biomasu omogućavaju smanjenje emisija NOx za čak 95 %. S ciljem procjene emisija, energetske vrijednosti biomase, ali i kasnijeg ekološki prihvatljivog gospodarenja pepelom, važno je provesti analizu biomase na tzv. goriva i negoriva svojstva, ogrijevnu vrijednost te udio mikro i makro elemenata. Također, analizom biomase utvrđuje se možebitan negativan utjecaj korištene biomase u ložištima, gdje se problemi mogu javiti u obliku čađe, šljake i prljavštine. Nadalje, prednosti peletirane/ briketirane biomase u odnosu na rinfuzni oblik su: povećanje mase po jedinici volumena (povećanje “gustoće”), smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, smanjuje se potreban volumen za skladištenje, biološki procesi kvarenja biomase su manje izraženi, povećava se efikasnost u procesu izgaranja u odnosu na izgaranje u rinfuznom stanju. Kao negativne strane mogu izdvojiti: priprema materijala na određenu vlažnost i granulaciju, u izvjesnim slučajevima su neophodni aditivi, mora se ulagati u novu tehnologiju koja je nužna za odvijanje procesa, neophodna je potrošnja energije.

    doc. dr. sc. Nikola BILANDŽIJA

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Trokutići od marcipana
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.