Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ostalo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Kako potaknuti vrenje masulja voća od marelice, rogača, breskve i šljive u proizvodnji rakija. Naime, u kućnoj radinosti proizvodim manje količine voćnih rakija i likera od svog voća pa bih vas molio za pomoć, s obzirom da sam imao problema do sad?

    U proizvodnji rakija kao i drugih alkoholnih pića vrlo je važno pravilno potaknuti alkoholnu fermentaciju (vrenje). „Zdrava“ i pravilna fermentacija omogućuje dobivanje kvalitetnog finalnog proizvoda. Mikroorganizmi koji su zaslužni za pretvorbu šećera u alkohol i ugljični dioksid jesu kvasci (Saccharomyces cerevisiae). Danas već postoje mnogobrojni sojevi kvasaca selekcionirani upravo za proizvodnju vina i rakija. Takvi kvasci odlikuju se svojstvima kao što su dobra fermentabilnost (sposobnost vrenja), dobra dinamika fermentacije, stvaranje pozitivnih aromatskih karakteristika, minimalno stvaranje octene kiseline itd. Za potrebe manjih, hobi proizvođača, bilo koji od vinskih kvasaca biti će prihvatljiv za pokretanje fermentacije u voćnoj kaši. Osim kvasca potrebno je nadomjestiti i hranjivo koje kvasac treba u početku fermentacije za svoj rast i razvoj. U tu svrhu mogu se također uz kvasce dobiti i dušična hranjiva (hrana za kvasac) koja se dodaju izravno u voćnu kašu nakon muljanja voća, obično oko 25 – 30 g na 100 L masulja. Kvasac na tržištu dolazi u dehidriranom obliku kao granule te ga je potrebno pravilno pripremiti prije uporabe kako bi mu nadomjestili izgubljenu vodu. U tu svrhu određenoj količini kvasca 25 – 30 g na 100 L dodaje se deset puta veća količina tople vode (ne vruće!) 30 – 35°C, lagano se promiješa i ostavi da bubri 15 minuta. Najbolji rezultati postižu se ako se kvasac dodaje lagano u toplu vodu. Nakon toga još jednom promiješamo i pripremljeni kvasac dodamo u voćnu kašu uz jako miješanje da se što bolje rasporedi po cijeloj masi. Fermentaciju nakon toga treba provoditi u čistom plastičnom, staklenom ili inoks posuđu s ugrađenim vrenjačama.

    doc. dr. sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

  • 2. 
    Želio bih upotrebljavati bukvin pepeo kao gnojivo u povrtlarstvu, pa me zanima kojoj kulturi je namijenjen, kako ga koristiti, vrijeme i način tretiranja?

    Za gnojidbu se može koristiti isključivo pepeo od prirodnog drva za ogrjev, a ne od drva obrađenog kemijskim tvarima (bojano ili lakirano drvo, razne vrste briketa i peleta). Odlikuju ga izrazito lužnata svojstva i sadržaj minerala. Ne sadrži dušik i sumpor, ali je bogat kalijem i kalcijem. Sadrži fosfor i magnezij te mnoge mikroelemente (bakar, bor, cink, mangan, molibden, natrij, željezo…). Sastav ovisi o vrsti drveta. Tvrde vrste drveća općenito sadrže više fosfora i kalija nego crnogorica, ali puno manje kalcija. Pepeo od bukve i graba sadrži oko 10-15 % kalija, 15-20 % kalcija i 5-10 % fosfora. Pepeo dobiven od grana i korijenja bogatiji je hranivima. Kora ima puno više koncentracije Ca, Al, Mn i S. Koncentracije Ca, Mg i Fe u lišću rastu sa starenjem lista. Mlado drvo, kao reznice ostale nakon orezivanja, imat će veći sadržaj kalija od starih grana. Dodavanje pepela izrazito je povoljno za kisela tla, jer će ih neutralizirati (povisiti će se pH tla), no ne preporučuje se na tlima alkalne reakcije (pH>7,5). Pepeo je najbolje primijeniti u jesen rasipanjem po površini, nakon čega se plitko (5-10 cm) unese u tlo. Maksimalna preporučena količina je 10 kg na 100 m2 godišnje. Barem dva tjedna nakon primjene pepela ne bi trebalo na površini obavljati sjetvu sjemena ili sadnju presadnica. Preporučuje se za plodovito (rajčica, paprika, tikvica…) i korjenasto povrće (celer, cikla, mrkva…) te kupusnjače. U uzgoju krumpira povećana lužnatost može uzrokovati pojavu bolesti. Pepeo nipošto neće biti dovoljan, već za gnojidbu treba koristiti i odgovarajuće količine mineralnih gnojiva s povećanim sadržajem dušika i fosfora.

    izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

  • 3. 
    Želio bih sam napraviti gajbu za zečeve, ali nigdje ne mogu pronaći gdje bih kupio podove od plastike. Imam dvije stare gajbe od tih podova od plastike i do sada sam s njima bio najzadovoljniji.

    Možete se javiti u tvrtku AMI SHOP, Bilogorska 33, Vukovar. Oni imaju razne dimenzije npr. 25x25 (11,5 kn) i 30x30 (13 kn). Podloge se mogu rezati (skratiti) na dimenzije koje vam odgovaraju. Adresa je www.ami-shop.hr, mob. 091/1514061, a moguća je i dostava.

    prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

  • 4. 
    Nabavili smo plastični prozirni spremnik za vodu (1000 l) koji ćemo postaviti uz kućicu za alat. Primjetili smo da se u sličnim spremnicima poslije nekog vremena razviju alge. Ako bi se ta voda povremeno klorirala ili da se stavlja izosan, ili kakvo drugo sredstvo, kako bi to djelovalo na biljke koje bismo zalijevali tom vodom?

    Danas se korištenje kišnice ponovno vraća u svijest ljudi i zbog ekoloških razloga i skrbi za okoliš, ali i zbog skupljeg korištenja vode iz javnog vodovoda. Nekad se skupljala kišnica za zalijevanje vrtova i korištenje u pranju. Naravno to su bila vremena kad javni vodovod nije bio dostupan svuda i kad se s vodom racionalno postupalo. Za bavljenjem vrtlarstvom i voćarstvom potrebna je voda, bilo skupa voda iz vodovoda ili besplatna skupljena s krova ili poda. Na tržištu postoje profesionalni sustavi za skupljanje kišnice koji se mogu priključiti na kućanstvo u vidu zamjene troška pitke vode za ispiranje WC-a, zalijevanje vrta ili za druge namjene. Tako se trošak kućanstva za utrošenu vodu može i prepoloviti. Osim profesionalnih i industrijskih rješenja često se kišnica skuplja u bačve, palet cisterne, kade itd. U toj varijanti najčešće se dogodi nekoliko situacija, prva je da se u njima razmnožavaju krilatice (komarci) ili da se u skupljenoj kišnici razvijaju alge. Svima je najveći problem s algama. Naime, u skupljenoj kišnici u kantama i bačvama je najveći problem svjetlo. U skupljenu kišnicu uz prisustvo svjetla događa se intenzivan i buran rast algi te umnožavanje bioloških supstanci koje troše kisik koji je otopljen u vodi. Rezultat je proces truljenja uz neugodan miris. Također, prije početka skupljanja treba osigurati da su krov i žljebovi čisti i bez ostataka organskog materijala (granja i lišća), ako se na krovu s kojega se skuplja kišnica zadržavaju ptice preporuča se s vremena na vrijeme krov očistiti od ptičjeg fecesa. Na ulazu u spremnik u kojem se skuplja kišnica preporuča se postaviti gustu metalnu (pocinčanu ili inox) mrežu koja će sprječavati zalijeganje komaraca, a koja će i ujedno služiti kao predfilter za krupan organski materijal. Sve spremnike u koje mislimo skupljati kišnicu (u ovom slučaju kontejner od 1000 l) preporuča se obojati neprozirnom bojom u nekoliko slojeva te ga zasjeniti da ne dolazi svjetlost u sakupljenu vodu zbog već spomenutih razloga razvoja algi i biomase. Kao sredstvo za sterilizaciju preporuča se korištenje Ecocid–S prema uputi proizvođača. Pravilnim korištenjem spriječiti će se stvaranje algi i biomase unutar spremnika, a ispravnom dozom dezinficijensa neće biti štete za uzgajano voće i povrće. Kišnica u sebi ne sadrži otopljene minerale i soli, ali svejedno se treba jednom godišnje isprazniti spremnik od taloga i nećistoća te ga temeljito isprati od taloga te dezinficirati s otopinom Varikna Cekina: voda u omjeru 1 : 10.

    Saša PERICA, bacc. ing. agr.

  • 5. 
    Obitelj smo koja troši oko 20 kg meda godišnje. Sve je teže naći dobar med, a u neke proizvođače smo se i razočarali jer se u nekim godinama med nije kristalizirao kao inače itd. Gdje bismo mogli kupiti kvalitetan med, preferiramo šumski i medun iz Gorskog kotara, te bagrem za djecu. Vrijes i lavandu iz Dalmacije već godinama nismo uspjeli pronaći.

    Postoji više načina za prepoznavanje kvalitete meda dok se patvorenje pouzdano može utvrditi samo laboratorijskim analizama. Jedan od pokazatelja kvalitete meda može biti i brzina kojom se kristalizira, iako to ne mora značiti da je med patvoren. Brzina kristalizacije ovisi o više čimbenika. Neki od njih su količina vode u medu, sastav šećera, temperatura na kojoj se čuva, čistoća posude i pribora kojim se vadi i slično. Prirodni med se uvijek u većoj ili manjoj mjeri kristalizira i pri tome zadržava sva svoja vrijedna svojstva. Zreli med na tržištu mora sadržavati manje od 20 % vode. Med s više vode sporije kristalizira, ali je podložan kvarenju. Voda u med može dospjeti i ako se čuva u slabo zatvorenim posudama i vlažnim prostorijama jer on upija vlagu iz zraka. Ako med sadrži više glukoze brže će kristalizirati sa sitnijim kristalima, dok med s više fruktoze sporije kristalizira, ali su kristali grublji. Najbrža kristalizacija odvija se pri temperaturama od 10 do 20 oC, sporije ispod 5oC, a pri temperaturama višim od 27oC ostaje tekuć. Kristalizirani med dekristalizira se na temperaturi od 30 do 40oC, a više od toga ne smije jer gubi prirodna svojstva. Brže će kristalizirati i med koji sadrži više nečistoća (propolisa, voska ili slično) i peludnih zrnaca koja ukazuju na njegovu prirodnost. Na raznim internetskim stranicama mogu se pronaći savjeti o dokazivanju vode u medu, od postavljanja na papirnatu salvetu u koju se upije višak vode, karameliziranja u mikrovalnoj pećnici kad se onaj s više vode pjeni i slične metode. Što se tiče ekološki proizvedenog meda, najlakše je preko Hrvatskog pčelarskog saveza doći do adresa registriranih ekoloških pčelinjaka i proizvođača. Ako želite biti sigurni u nabavu prirodnih sortnih medova savjetujem vam da se obratite pčelarskim udrugama na području gdje se nalaze pčelinje paše određenog bilja, kao što ste i sami naveli u pitanju te zatražite kontakt s njihovim članovima koji proizvode takav med. Jedan od načina je i posjet pčelarskim sajmovima ili sličnim manifestacijama gdje se obavlja ocjenjivanje meda kao što je nedavno održana Dalmatina 2017. u Splitu, jer pretpostavljam da se na ocjenjivanje i prodaju u tom trenutku donosi samo najbolje.

    Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018. Izdanje 15.03.2018. Izdanje 01.03.2018. Izdanje 15.02.2018. Izdanje 01.02.2018. Izdanje 15.01.2018. Izdanje 20.12.2017. Izdanje 01.12.2017. Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.