Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ostalo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Sve više se spominju obnovljivi izvori energije, briketi i peleti se navode kao jedan od primjera, ali smatram da to nisu OIE jer se loženjem stvaraju dimni plinovi koji zagađuju okoliš, koje je vaše mišljenje?

    Budući da se radi o prirodnom, kružno obnovljivom i održivom energentu, biomasa u punom smislu riječi, nedvojbeno se klasificira kao obnovljivi izvor energije. Tijekom korištenja krutih biogoriva u bilo kojem obliku (sječka, pelet, briket, bala), dolazi do emisija štetnih plinova. Međutim, u odnosu na emisije do kojih dolazi tijekom izgaranja krutih fosilnih goriva, izgaranje biomase uzrokuju minimalan negativni utjecaj po okoliš, ali ih se u svakom slučaju ne smije zanemariti. Među ostalim, tijekom izgaranja biomase dolazi do izgaranja CO2, SOx i NOx plinova. Biomasa se može smatrati CO2 neutralnim energentom (obzirom da tijekom svoga rasta i razvoja, apsorbira onoliku količinu CO2 koji tijekom izgaranja emitira u atmosferu). S obzirom da biomasa u svome sastavu, u većini slučajeva, ima ekološki prihvatljiv udio sumpora, emisije SOx ne mogu značajno utjecati na neželjene posljedice, poput primjerice formiranje kisele kiše. Emisije NOx predstavljaju plin na kojega se mora obratiti najviše pozornosti tijekom procesa izgaranja, a poglavito kod korištenja poljoprivredne biomase, obzirom da ona šumskog podrijetla ima niži udio dušika. Međutim, suvremena konstrukcijska rješenja na pećima na biomasu omogućavaju smanjenje emisija NOx za čak 95 %. S ciljem procjene emisija, energetske vrijednosti biomase, ali i kasnijeg ekološki prihvatljivog gospodarenja pepelom, važno je provesti analizu biomase na tzv. goriva i negoriva svojstva, ogrijevnu vrijednost te udio mikro i makro elemenata. Također, analizom biomase utvrđuje se možebitan negativan utjecaj korištene biomase u ložištima, gdje se problemi mogu javiti u obliku čađe, šljake i prljavštine. Nadalje, prednosti peletirane/ briketirane biomase u odnosu na rinfuzni oblik su: povećanje mase po jedinici volumena (povećanje “gustoće”), smanjuju se troškovi manipulacije i transporta, smanjuje se potreban volumen za skladištenje, biološki procesi kvarenja biomase su manje izraženi, povećava se efikasnost u procesu izgaranja u odnosu na izgaranje u rinfuznom stanju. Kao negativne strane mogu izdvojiti: priprema materijala na određenu vlažnost i granulaciju, u izvjesnim slučajevima su neophodni aditivi, mora se ulagati u novu tehnologiju koja je nužna za odvijanje procesa, neophodna je potrošnja energije.

    doc. dr. sc. Nikola BILANDŽIJA

  • 2. 
    Može li se čovjek zaraziti šaranskim herpes virusom jedući ribu?

    Prva pojava Koi herpes virusa zabilježena je prije 18 godina u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle se vjerojatno raširila diljem svijeta. Poharala je ribnjake Belgije, Italije, Austrije, Nizozemske, Njemačke, Danske, Afrike, Izraela, Japana, Švicarske, Indonezije i Ujedinjenog Kraljevstva, a od nedavno pravi štete i kod nas. Budući da se ova bolest ne smatra zoonozom, ljudi se prilikom kontakta sa zaraženom ribom ne mogu zaraziti. Isto vrijedi i ako pojedu zaraženu ribu. Kako bi u potpunosti iskorijenili ovu šaransku bolest savjetuje se: isušivanje, odmor objekata, obrada i dezinfekcija tla.

    Roberta KLJENAK, mag. ing. agr.

  • 3. 
    Zanima me je li moguće uzgojiti bajame sorte ferragnez i ferraduel cijepljene na podlozi gorkog bajama sijanog na licu mjesta u gustom sklopu s redovima 3 m i 1,5 m u redu?

    Bajam uzgajan na podlozi gorkog bajama razvija srednje bujnu do bujnu krošnju. Gustoća sklopa 3 m x 1,5 m je pregusta i ne može dati dobre rezultate. Gusta sadnja s bujnim stablima rezultira značajnim izduživanjem grana, a time i krošnje. Unutrašnjost krošnje često je jako zagušena što pogoduje razvoju bolesti i štetnika, a zasjenjeno lišće ne može obavljati svoju funkciju. Stoga se plodovi ne formiraju ravnomjerno po cijeloj krošnji već samo na njenom perifernom dijelu gdje ima dovoljno sunčeve svjetlosti.

    doc. dr. sc. Mira RADUNIĆ

  • 4. 
    Čime pokrpati oštećeni vertikalni poliesterski silos kao i spojeve s limom i crijepom oko silosa učiniti vodonepropusnim. Gdje bi se takvo sredstvo moglo nabaviti?

    Vaše pitanje više je tehnološke prirode što se tiče krpanja poliesterskog silosa. Čime se to može krpati, trebalo bi pitati proizvođača. Za spoj limarije i crijepa, nema krpanja za vodonepropusnost. Sve čime bi se to izvelo ne bi dugo trajalo. Limeni opšav na spoju s crijepom treba ponovo napraviti novim limom, po pravilima struke i neće biti curenja, a stari crijep zamjeniti. Iz pitanja, pretpostavljam da je to relativno stara građevina (čim je potrebno krpanje) te je došlo do oštećenja silosa i propadanja, možda i hrđanja lima i do gubljenja vodonepropusnosti crijepa (pucanja).

    Miroslav JEROSIMIĆ, dipl. ing. građ.

  • 5. 
    U kompost smo dovezli piljevinu (suha grabovina) od susjeda koji je piljevinu čuvao na suhom i vrućem vremenu u hrpama oko dva tjedna. Nakon toga smo u kompostu primjetili mnoštvo sitnih životinja nalik na crve, koji imaju i nožice. Na piljevinu smo posuli vreću hidrata misleći da će ih to uništiti ali nije. Osobito ih nalazimo unutar kompostne hrpe na trulom voću i povrću. Moramo li baciti taj kompost i kakve su to životinjice, tj. razgrađuju li one biljne ostatke?

    Crviće koje ste poslali ubrajamo u skupinu korisnih makro-organizama životinjskog podrijetla koji se uobičajeno razvijaju u početku razgradnje organskih ostataka u cilju proizvodnje komposta, pa ne morate baciti hrpe organskog materijala. Dobro je slagati organsku tvar naizmjenično sa zemljom u obliku „sendviča“, a poželjno je da nabavite i kalifornijske gliste te dodatno obogatite različite organske ostatke predviđene za proizvodnju komposta.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Pečenje s mirisnom koricom
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018. Izdanje 15.05.2018. Izdanje 01.05.2018. Izdanje 15.04.2018. Izdanje 01.04.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.