Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Ostalo

Imate pitanje koje nam želite postaviti u ovoj kategoriji ? Kliknite ovdje: klik

  • 1. 
    Koje papire za sadni materijal moram tražiti, odnosno koje su mi prodavači dužni dati kao jamstvo da su mi isporučili sortu koju naručujem, u slučaju kasnijih sporova?

    Prijemom naše zemlje u punopravno članstvo EU, proizvođači prema vlastitom izboru kupuju sjeme i sadni materijal na zajedničkom europskom tržištu. Sjeme i sadni materijal na zajedničkom europskom tržištu obvezno prati biljna putovnica na kojoj su podatci o biljnoj vrsti i sorti (ili hibridu) i podrijetlu (zemlja podrijetla, proizvođač). Biljna putovnica i račun o kupnji sadnica predstavljaju proizvođaču jedino „jamstvo“ u slučaju spora s trgovcem ili proizvođačem sjemena ili sadnog materijala.

    mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

     
  • 2. 
    Otac je u posjedu 10 jutara zemlje u okolici Valpova. S obzirom da nismo poljoprivrednici, nemamo niti oruđe za poljoprivrednu proizvodnju, razmišljam da posadimo šumu brzorastućeg drveta. Molim za savjet koju vrstu drveća posaditi postoji li poticaj za sadnju šume? Zemljište je poljoprivredno koje je u najmu kod poljoprivrednika. Čitam i da se jednogodišnje drvo paulovnije koristi za izradu biljarskih štapova.

    Postoji niz brzorastućih vrsta šumskog drveća za pošumljavanje. Neke vrste su domaće (crna joha, breza), neke udomaćene (bagrem), dok su druge strane (paulovnija). Pojedine su nastale kloniranjem (klonovi topola i vrba). Poticaji za pošumljavanje mogu se dobiti iz sredstava Fonda za opće korisne funkcije šuma. Paulovnija je strani rod drveća, ima ih 9 vrsta. Za sadnju u plantaže preporuka je koristiti samo sterilne hibride koji cvatu, ali ne rađaju sjemenom. Jednogodišnje sadnice paulovnije idealne su za dobivanje kolaca za povrćarstvo, ali je i kao drvo vrlo cijenjeno za biljarske štapove, kao što navodite. U tom slučaju razmak sadnje bi trebao biti vrlo gust (1x1 m), a rotacija svake godine. Kao i kod svakog proizvoda potrebno je pronaći tržište. Mislim da je bolja opcija uzgoj paulovnije kao tehničkog drveta uz veće razmake sadnje 5x6 m i rotaciju od 10-ak godina (ovisno o bonitetu zemljišta i provedenim agrotehničkim mjerama). U novom broju Šumarskog lista (7/8) iz 2016. možete pročitati članak o uzgoju paulovnija i uporabi njezina drveta. Članak je dostupan na internetu.

    doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ

  • 3. 
    Zanima me ima li ekoloških sredstava za suzbijanje sive pjegavosti lista oraha?

    U ekološkoj proizvodnji ima rješenja za sve bolesti i štetnike, no tretiranja protiv gljivičnih i bakterijskih bolesti su velikim dijelom preventivna. Od sredstava koja imaju fungicidno djelovanje u ponudi Pro-eca je Pro-bac, Mycosin, Blocks i Red block. Za orah bih vam preporučila da krenete s Probac (10 litara na ha u prvom prskanju da se dovede dovoljan broj mikroorganizama na površinu), svako sljedeće prskanje kombinirajte 5 litara Pro-bac po ha s Mycosinom ili Blocksom (čitati deklaraciju). Prskanja se obavljaju na 10-14 dana, ako nema kiša i vlaga nije visoka, no kad padne kiša i temperature budu visoke prskanje treba obaviti na 5-7 dana (ovisno o kiši).

    Martina BORIĆ, dipl.ing.agr.

  • 4. 
    Zanima me koja domaća sorta maslina na otoku Visu ima prirodnu otpornost prema većini štetnika koji se pojavljuju posljednje vrijeme? Maslina redovito i obilno rodi svake godine.

    Na otoku Visu uzgajaju se domaće, autohtone sorte maslina: Oblica kao najčešća i najbrojnija, zatim Levantinka, Lastovka i Drobnica. Za sortu koja ima prirodnu otpornost kako navodi pretplatnik, takve masline sigurno nema, jer sve kultivirane sorte maslina trebaju zaštitu. Možda se radi o „divljoj“ maslini (Olea europaea), pod drugim nazivom: Mastrinka, Maslinka, Olika, Uljenika. Ta maslina prirodno je otporna na bolesti i štetnike. Kako ima mali i sitan plod najčešće je napada svrdlaš, a na paunovo oko je otpornija od drugih sorti kao i na maslinovu muhu. Takva maslina redovito i obilno rodi. Ulje od te masline davno se koristilo u medicinske svrhe, a to ulje koristilo se i u vjerskim obredima posvete crkve. Pošto nemamo fotografiju takve masline, bilo bi dobro da pretplatnik dostavi sliku te masline, da se može sa sigurnošću reći o kojoj se maslini radi, a po mogućnosti i fotografije plodova.

    mr.sc. Stanislav ŠTAMBUK

  • 5. 
    Posjedujem šumu površine oko 4 ha, a zbog prijašnjeg lošeg gospodarenja u zapuštenom je stanju. Većina stabala čini bagrem s divljom lijeskom starom oko 30 godina (oko 1 ha). Potrebna mi je smjernica kako pripremiti površinu za pošumljavanje bagremom koji tu uspješno raste i kako spriječiti lijesku da ponovno ne zaraste površinu, gdje nabaviti sadnice bagrema i koje? Radi se o dosta strmom terenu (oko 45-60°), pa kako sprječiti eroziju tla poslije sječe lijeske?

    Na tako velikim nagibima, kao što je slučaj s vašom šumom, nije dobro raditi čiste sječe, pa ni na malim površinama. Lijeska je grmolika vrsta koja nema tako duboki korijenov sustav kao bagrem ili hrastovi, ali čuva tlo od erozije i ispiranja hraniva. Lijeska štiti šumsko tlo. Ne bih posjekao svu lijesku već samo obavio reduciranje broja grmova i to jednoliko na cijeloj površini. Nakon sječe najbolje je panjiće premazati nekim totalnim herbicidom ili retardantom (potrebna je dozvola za kupnju uz prethodno položeni stručni tečaj) kad biljni sokovi krenu prema korijenu (u rujnu). Na taj način spriječili bi daljnje tjeranje lijeske iz korijena. Što se tiče popunjavanja sadnicama bagrema, na tim čistinama to možete obaviti sadnjom u proljeće i to jednogodišnjim sadnicama (1+0) koje imaju zadovoljavajuće visine. Sadnice se mogu nabaviti u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. po vrlo pristupačnim cijenama. Sadnju valja obaviti kopanjem rupa s obzirom na duljinu korijena. Sadi se na istu dubinu na kojoj je sadnica bila posađena u rasadniku. Prilikom sadnje nije potrebno dodavati organsko ili mineralno gnojivo jer je riječ o šumskom tlu koje ima dovoljno hraniva. Važno je dobro ugaziti tlo kod sadnje kako bi se eliminirali zračni prostori oko korijena.

    doc.dr.sc. Damir DRVODELIĆ

<< 1 2 3 4 5 6 7 -1 >>
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.