Pravilnik propisuje i vrste proizvoda za koje je dopuštena obrada, prerada i uskladištenje u objektima na OPG-u, podrijetlo sirovina, maksimalni godišnji opseg proizvodnje te način registracije objekta u Upisnik odobrenih objekata u skladu sa Zakonom o veterinarstvu. Temeljni cilj izrade ovog Pravilnika bio je smanjenje tehničkih uvjeta za poljoprivredna gospodarstva. Važna promjena je i da prostorije za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla mogu biti u sklopu stambenog objekta na OPG-u. Postavljen je i maksimalni godišnji opseg proizvodnje, odnosno prerade na OPG-u, a on iznosi 50.000 litara mlijeka.
Najviše zanimanja obiteljska poljoprivredna gospodarstva pokazuju za preradu mlijeka, odnosno proizvodnju sira, i tradicionalnih domaćih i ostalih vrsta na tržištu. Zanimanje poljoprivrednici iskazuju i za izravnu prodaju poljoprivrednih proizvoda, odnosno sira na svojim gospodarstvima, ali i u okviru seoskog turizma kojem razvoj u nas tek predstoji.
Proizvođači su u izravnoj prodaji s OPG-a našli poseban motiv u većoj prodajnoj cijeni, pa tako i dohotku. To je prilika da se i ostali članovi obiteljskih gospodarstva zaposle te da ukupna zarada ostane unutar obitelji. Za one s manjim kapacitetima, koji se bave nekom drugom vrstom proizvodnje kao glavnom, ovakav oblik proizvodnje i prodaje je izvor dodatnih prihoda.
Za OPG je najbitnije ostvariti profit, u ovom slučaju kod proizvodnje sira, bez obzira radi li se o većoj ili manjoj proizvodnji. Analizom godišnjih rezultata u proizvodnji sira može se ocijeniti ostvareni financijski rezultat i na temelju njega planirati proizvodnja u idućoj poslovnoj godini. Stoga je važno napraviti kalkulaciju, koja daje pregled visine troškova i prihoda proizvodnje sira, a omogućuje i usporedbe s drugim proizvodnjama, te usporedbe kod promjena strukture troškova i prihoda na konačan rezultat poslovanja.
Podloga za izradu ovakve kalkulacije o ostvarenoj proizvodnji mora postojati u obliku evidencije o troškovima, cijenama na tržištu te prihodima. Za izradu kalkulacije planirane proizvodnje sira potrebno je poznavati osnovne tehnološke zahtjeve i na temelju njih procijeniti očekivane troškove proizvodnje (potrebne količine mlijeka, prijevozne troškove i dr.), te moguće rezultate proizvodnje odnosno prihode.

Prethodni članakDalmatinska kokoš
Sljedeći članakKelj pupčar – sadnja ljeti, berba zimi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.