Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Trihineloza - ponekad teška i smrtonosna bolest

Stranice u tiskanom izdanju: 1
Odrasli parazit živi razmjerno kratko u tankom crijevu svog nositelja, a ličinke mogu živjeti i desetljećima u mišićima. Zaraza se širi jedenjem mesa u kojem su začahurene ličinke ovog parazita. Pod utjecajem probavnih sokova ličinke se oslobađaju i učvršćuju u sluznici tankog crijeva. Nakon tjedan dana ženke postaju spolno zrelima i otpuštaju svaka do 1500 ličinki, koje prolaze kroz stijenku crijeva i kroz limfu ulaze u krvotok. Krvotokom ličinke dospiju u sve organe, ali se zadržavaju u mišićima koji su aktivniji, poput ošita, žvačnih mišića i mišića pokretača oka. Ličinke se u tim mišićima očahure i ostaju žive godinama.
Klinička slika
Težina bolesti ovisi o broju ličinki. Već kod progutanih 100 ličinki po gramu mesa javlja se posve jasna klinička slika. Obično ima tri stadija. Prvi stadij povezan je s boravkom parazita u probavnom sustavu. Drugi stadij traje oko pet tjedana, pritom ličinke putuju tijelom. Ovaj stadij karakteriziran je bolovima u mišićima, povišenom tjelesnom temperaturom, otečenošću lica i očnih kapaka te krvnim promjenama (eozinofilija). Oporavak slijedi u tećem stadiju i obično je povezan s blažim mišićnim bolovima.
Način zaraze
Divlje životinje prirodni su spremnik trihineloze, no glavni spremnik i izvor zaraze za čovjeka su domaće svinje. Zaraza se širi jedenjem nedovoljno kuhanoga, pečenoga, soljenoga i dimljenoga zaraženoga svinjskog mesa ili mesa zaražene divljači. Osim mesa domaće svinje značaj za čovjeka ima meso divlje svinje i medvjeda. U šumi parazit kruži između krupnijih i sitnijih mesojeda i svejeda (lisica, vuk, medvjed, divlja svinja) i sitnih glodavaca koji se također ponekad hrane uginulim životinjama. Osim prehrambenih navika, drugi uvjeti nemaju nikakav značaj u širenju trihineloze kod čovjeka.
Značaj trihineloze u Hrvatskoj
Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se u našoj zemlji prijavi u prosjeku oko 100 slučajeva ove bolesti. Pretežno je riječ o manjim epidemijama ili pojedinačnim slučajevima bolesti. Smrtnost od ove bolesti izrazito je niska (1 na 1000 bolesnika). Najučestalije prijave bolesti su iz Slavonije i Baranje, što je u vezi sa zaraznošću domaćih i divljih svinja u tim područjima.
Ocijenite članak:

Kestenova ledena bomba
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 01.07.2019. Izdanje 15.06.2019. Izdanje 01.06.2019. Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.