U Europi je zadnjih godina opisano nekoliko sorata jabuka koje pokazuju otpornost na krastavost (fuzikladij). Sorta Topaz u srednjem dijelu Europe nešto je proširenija, a ostale otporne sorte imaju regionalan značaj. Treba uzeti u obzir da u različitim klimatima dolazi do pomaka u vremenu cvatnje i vremenu dozrijevanja svake pojedine sorte, a također može doći i do povećane ili smanjene otpornosti sorata na fuzikladij, ali i na neke druge bolesti.

Sljedeće opisane sorte pokazuju otpornost na fuzikladij, ali se ne smatraju i preporučenim sortama za naše područje, već pružaju pogled na aktualnu ponudu sortimenta jabuka. Santana Nastala je 1978. križanjem sorata Elstar i Priscilla. Pojavljuje se 1996. godine u Nizozemskoj i zaštićena je sorta. Dosta je bujnog rasta, kasno ulazi u rod. Cvate srednje kasno. Dobri oprašivači su sorte Discovery, Ecollete, Golden Delicious, GoldRush, Topaz i dr.. Plod je srednje veličine, crvenkastožute boje, čvrstog, sočnog i aromatičnog mesa.

Bere se sredinom rujna, a čuva se u hladnjačama s NA (normalna atmosfera) do kraja prosinca, u hladnjačama s CA (kontrolirana atmosfera) do veljače (duljim čuvanjem dolazi do posmeđivanja mesa i pojave scalda). Daje dobre i redovite prirode i manje je sklona alternaciji od Elstara. Ariwa Engleski križanac između Golden Deliciousa i A 849-5, a 1996. selekcionirana kao otporna na fuzikladij. Srednje je bujnog rasta, diploid je, srednje kasno cvate, a dobre sorte oprašivaći su joj Resi i Rewena.

Bere se od sredine do kraja rujna, a čuva se u NA hladnjačama do kraja siječnja, u hladnjačama sa CA do kraja travnja. Plod je srednje veličine, zelenožute do crvene boje s izraženim lenticelama, meso je sočno, slatko, harmonično, s blagom aromom. Daje dobre i redovite prirode.

Prethodni članakRooibos čaj – umiruje i lijeći
Sljedeći članakZdravstvena ispravnost krumpira za sadnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.