Takva trava pakira se u bale i može se naći na tržištu. Neke do zagrebačkih zelenih površina prekrivene su upravo takvom travom. Prednost je ovog načina uzgoja travnjaka da je već unaprijed odabrana odgovarajuća smjesa trava koje se najlakše prilagođavaju određenim klimatskim uvjetima. No, unatoč prilago- đenosti podneblju važno je osigurati dovoljno vode i vremena potrebnog da se travnjak uzgoji. Travnjaci se uspješno postavljaju u bilo koje doba godine, no, ipak je bolje izbjegnuti vruće i suho razdoblje, te omogućiti korijenju da se prihvati za tlo prije nepovoljnih temperatura. Priprema tla za postavljanje zelenog tepiha ista je kao i za sjetvu trave. Važno je tlo što bolje izravnati, tako da bude što manje udubina i izbočina, te većih gruda zemlje ili kamenja. Dan dva prije postavljanja zelenog tepiha dobro namočite tlo. Zemlja mora biti vlažna prije postavljanja trave. Traku postavite tako da bude malo ispod granične površine (pr. pločnika). Na taj način voda s pločnika lakše će otjecati u travu, a korijenje će biti očuvano od izlaganja suncu i suši. Vrlo je važno zeleni tepih postaviti što brže nakon kupnje. Uzmite u obzir da je trava smotana u bale vrlo osjetljiva, pa vrlo lako požuti zbog zgnječenosti, ili nedostatka svjetla. Ne propustite pregledati travu prije kupnje. Mora biti vlažna, zelena i svježe pošišana. Više od nekoliko vlati koje su izgubile boju upućuje na prisutnost bolesti ili štetnika. Ne kupujte travu koja ne odgovara standardima. Postavite bale što bliže površini koju namjeravate pokriti. Teške su i svako navlačenje moglo bi uzrokovati neželjena oštećenja. Stoga nježno i s prevoženjem i istovarom. Već prilikom kupnje trebali ste odlučiti koliko vam je bala trave potrebno da prekrijete cijelu površinu, sada izračunajte koliko vremena vam od prilike treba da to napravite. Ako vam je potreban jedan cijeli dan ili možda više, postavite bale na hladno i sjenovito mjesto. Vrlo je važna i česta provjera vlage, jer nije dobro da se vanjski sloj trake posuši. U tom slučaju blago ih navlažite, ali ne previše kako ne bi bile suviše mokre. Prevelika vlaga uzrokuje trganje tepiha.

Prethodni članakLjekovite proljetne salate – mišjakinja
Sljedeći članakDinja na otvorenim gredicama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.