U priobalnom području slanutak se može sijati od kasne jeseni do ranog proljeća, dakle od 1. studenoga do veljače. Sjetva u kopnenom području može trajati cijeli ožujak i dio travnja. Slanutak je biljka dugog dana. Zbog toga ne daje dobre rezultate u postrnoj sjetvi, jer skraćenjem dana produljuje vegetativni stadij slabo ili nikako ne cvate i ne može dozrijeti na vrijeme. Duljina vegetacije ovisi o roku sjetve, pa je boje mjerilo zbroj srednjih dnevnih temperatura od sjetve do fiziološke zrelosti, dakle od 180 do 2000° C. Slanutak su poznavali stari Grci, a Plinije ga je nazvao CICER, pa danas slanutak nosi stručni naziv Cicer arietinum. Od 11 milijuna hektara koliko se danas proizvodi u svijetu, samo Indija proizvodi 70 posto te površine.

Slanutak- hranidbena vrijednost

Slanutak je vrijedna namirnica, a u mnogim je zemljama važan izvor bjelančevina, za prehranu. Najviše se rabi kuhana zrela sjemenka, a mlada se može jesti i sirova. Zrela se sjemenka nakon namakanja prži i koristi na isti način kao prženi kikiriki (Lebleblija). Sitnosjemeni kultivari rabe se u smjesi s ječmom za kavovine. Brašno od slanutka dodaje se u proizvodnji kruha, za poboljšanje kakvoće i hranjivosti. Hranjiva vrijednost slanutka može se vidjeti iz sastava u postocima: vode = 10,6 – 13,4 sirove bjelančevine = 13,0 – 24,9, ugljikohidrata = 46,9 – 59,0, vlakna = 2,3 – 5,3, minerali = 2,3 – 3,0.

Od minerala najviše su zastupljeni: kalij 580 mg/100 g slanuka, fosfora 331 do 480 mg/100 g. Od vitamina: B1 0,4 do 0,55, B2 0,17 do 0,18 i B3 1,5 do 1,6 mg/100 g slanutka. Ima i zdravstvenu vrijednost, jer poboljšava rad slezene, a i diuretički djeluje. Plod je sitan, mahuna ovalna ili izduženog romboidnog oblika, od 1 do 4 cm duga, sa 1 do 4 sjemena zametka, ali rijetko se svi oplode. Zrela mahuna ne puca, a prezrela opadne. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna. Sjeme naših raširenih ekotipova nepravilnog je okruglog oblika s ispupčenim hilumom, krem bijele boje ili žute boje, apsolutne težine od 200 do 600 g. Minimalna je temperatura nicanja biljčica slanutka od 5 do 6° C, ali i u takvim uvjetima za oko 20 dana.

Pri temperaturi tla od 8 do 10° C nicanje traje od 10 do 15 dana. Najbrže je nicanje biljčica pri temperaturi od 25° C, a traje od 5 do 6 dana. U početnom stadiju rasta biljka je otporna na niske temperature i može podnijeti od -6 do -8° C. Ta mu posebnost omogućuje predzimsku sjetvu u našem priobalnom području, gdje uglavnom vladaju blage zime. Nakon zime potreba se za toplinom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnom stadiju narasla od 20 do 24° C, a u vrijeme cvatnje oko 25° C. Prohladno i vlažno vrijeme uzrokuje osipanje cvjetova i do 90 posto, ali kasnije se u povoljnim uvjetima cvatnja može obnoviti. Za zriobu mahuna i sjemena potrebno je toplo i suho vrijeme. Slanutak je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Vodu najviše traži u vrijeme oblikovanja cvjetnih pupova i u cvatnji.

Tlo

Slanutak uspijeva gotovo na svakom tlu, osim na vrlo teškom i vrlo kiselom. Podnosi i blago zaslanjeno tlo.

Prethodni članakLjekovite proljetne salate – mišjakinja
Sljedeći članakDinja na otvorenim gredicama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.