U institutu Dresden-Pilnitz u Njemačkoj, selekcionirane su nove sorte jabuka s višestrukom otpornošću na bolesti i štetnike i dobrom kakvoćom plodova. Dodatna pozitivna strana dobra je otpornost na zimsku hladnoću i proljetne mrazeve, što ih čini osobito zanimljivima za uzgoj. Nažalost, mi nemamo nikakvih iskustava s ovim sortama, i ovom prilikom treba još jednom istaknuti potrebu hitnog početka rada na kvalitetnoj i sustavnoj introdukciji novih sorata voćaka u našoj državi. Iz oplemenjivačkog programa u Dresden-Pilnitzu nastalo je više sorata jabuka koje se ističu svojom otpornošću na bolesti.

U posljednje vrijeme selekcijski rad u ovom institutu koncentrirao se na postizanje višestruke otpornosti (otpornost na više bolesti istovremeno), a također i na otpornost na više slojeva iste bolesti. Naime, glavni nedostatak otpornih sorata je što njihova otpornost nije jednaka u svim uvjetima okoline, i što nije trajna. Uzročnici biljnih bolesti i štetnici, također, prolaze prirodnu selekciju koja nakon nekog vremena rezultira “probijanjem” otpornosti sorte. Te su probleme znanstvenici u Dresden- -Pilnitzu pokušali ublažiti u sortama jabuka Rebella, Regine, Renora i Resi.

Rebella jabuka

Ove nove sorte jabuka nastale su kao rezultat križanja sorata G. Delicious i Remo, a izdvojila ju je 1997. C. Fischer. Stablo je srednje bujnosti, vrlo produktivno i redovite rodnosti. Plod je velik sa žutocrvenim prugama i dozrijevaza berbu sredinom rujna. U hladnjaći se može čuvati do sredine prosinca. Sorta je otporna na pepelnicu, krastavost, bakterijski rak, crvenog pauka i lisne uši. Ističe se njezina otpornost na zimske i proljetne mrazeve, što joj daje šire mogućnosti uzgoja.

Regin

Rezultat ove nove sorte jabuka je višestruko križanje (Cox’s Orange x nepoznati roditelj) x PiA5.24.132). Selekcionirali su je 1997. C. Fischer i H. Murawski. Stablo je slabo bujno, dobre produktivnosti, ranog ulaska u rod i redovite rodnosti. Plod je krupan, krupan, crven i dozrijeva za berbu pokraj rujna i početkom listopada. Čuvanje u hladnjaći moguće je do svibnja ili lipnja. Otporna je na krastavost, bakterijsku palež, crvenog pauka, a male je osjetljivosti na pepelnicu i bakterijski rak. Također, otporna je na zimske i proljetne mrazeve.

Prethodni članakTragopani – najljepši među fazanima
Sljedeći članakDvojbe jesenskog spremanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.