Nijanse osnovnih boja najčešće se javljaju zbog različite dužine dlake, pa se ponekad stvara dojam da je životinja nejednako obojena, odnosno tamnija ili svjetlija.
Činčila boja – svijetlopepeljastosiva (srebrnasta) boja sa smeđastom nijansom i pahuljastom crnom osjenčanošću. Pokrovna boja sastoji se od crnobijelih dlaka između kojih izviruju osjaste dlake. Trbuh i unutrašnja strana repa su bijeli. Donja boja je tamnoplava. Ove boje su činčila kunići, ako se uz navedeno na rubovima ušiju i repa nalazi tamnija (crna) boja.
Zečja boja – pokrovna boja je crvenosmeđa s pahuljastom osjenčanošću. Crna osjasta dlaka stvara čuperke. Iste boje su i trbuh prednje noge samo bez osjenčanosti. Podbradak, trbuh i unutrašnja strana repa bezbojno su nijansirani (gotovo bijeli). Donja boja je plava. Uši su široko crno obrubljene. Ova boja je osnovna kod orijaških kunića (belgijski orijaš).
Divlje – siva boja – kod tamnije sive osjenčanosti leđa (leđne pruge, prsa i strane nešto su svjetlije boje. Zatiljak je smeđ, a čeljusti, trbuh, unutrašnje strane nogu i unutrašnja strana repa bijele su boje. Uši su crno obrubljene. Međuboja je smeđa, a temeljna plava.
Zečje – siva boja – jednaka je divljesivoj, samo u nešto svjetlijem tonu.
Tamnosiva boja – glava, prsa, leđa i strane jednako su tamnosivi. Trbuh je nešto svjetlije osjenčan. Klin zatiljka i međuboja su svijetlosmeđi. Donja boja je plava. Oči su smeđe, a nokti tamni. Ovu boju nalazimo kod francuskog ovnolikog kunića.
Sve navedene varijacije sivih boja možemo pronaći kod jedinki nastalih križanjem s belgijskim orijašem.
Čelična boja – tamnosiva po cijelom tijelu. Nešto je svjetlija u području trbuha. Međuboja i klin zatiljka su slabo smeđi. Donja boja je plava. Kunići ove boje izgledaju kao tamne (gotovo crne) činčile.
Crna boja – Intenzivno crna boja rasprostire se jednakomjerno po cijelom tijelu kunića. Donja boja je tamnoplava. Nokti su također crni.
Smeđa boja – Po cijelom tijelu naći ćemo jednako intenzivnu tamnosmeđu boju, osim po trbuhu koji je nešto svjetlije nijanse. Donja boja je plava. Oči su smeđe sa crvenkastim sjajem, a nokti tamni.
Plava boja – Nalazimo je u nijansama od svijetlo do tamnoplave. Rasprostranjena je po cijeloj površini tijela s mogučnošću dopiranja u dubinu. Donja boja je blago svijetloplava. Oči mogu biti plavosive ili smeđe, a nokti plavi. Ove boje je bečki plavi kunić.
Crvena boja – Podrazumijeva lisičje crvenu boju s dobrim sjajem. Krugovi oko očiju, čeljusti, trbuh, unutrašnja strana nogu i unutrašnja strana repa mogu biti i svjetlije nijanse. Unutrašnja i pokrovna boja vrlo su slične. Ovo je boja crvenoga novozelandskog kunića.
Žuta boja – Jednolično je nijansirana po cijelom tijelu, jedino je trbuh bijele do kremaste boje. Donja boja je za nijansu svjetlija. Oči su smeđe. Ove boje je riđi burgundski kunić.
Madagaskar boja – Karakterizira je žutosmeđa boja sa čađavim odsjajem, sa crtežom ili bez njega. Donja boja je žutocrvena, a na tamnijim područjima je plavosmeđa.
Bijela boja – Po cijelom tijelu, sve do same kože imamo bijelu boju. Oči mogu biti svijetloplave ili crvene (kod albino jedinki). Bijele boje su novozelandski bijeli kunići koji su genetska osnova kunića za proizvodnju mesa.

Prethodni članakViše bolesti zbog ograničenih površina
Sljedeći članakVrste celera i uzgoj prijesadnica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.