Kompost je krajnji produkt složenog lanca, koji uključuje mnoge organizme a vrlo važnu ulogu u svemu imaju razni mikroorganizmi, bakterije, gljive, insekti i sl. Ono što ostaje nakon tih organizama bogata je zemljana supstancija, koju vrtlari koriste kao vrijedan dodatak zemlji.
Na koji način funkcionira kompostiranje?
Kompostiranje zapravo oponaša prirodni sustav raspadanja organske tvari na šumskom tlu. Bobice, iglice, lišće, češeri, razne grančice, pa čak i čitavo porušeno drveće, sve se to s vremenom raspadne i postane bogat i crni supstrat, sličan onom koji se prodaje u vrtnim centrima. Proces raspadanja je u osnovi isti, bez obzira gdje se odvija, u šumi ili na kompostištu negdje iza kuće. Na što obratiti pažnju?
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakSušenje plodova smokava
Sljedeći članakFolije za pokrivanje tunela i plastenika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.