Bedrenica (prostrel, antraks ili crni prišt) je zarazna bolest različitih vrsta domaćih i divljih životinja, pretežno biljoždera. Uzrokuje nagla uginuća odnosno teško stanje zbog oštećivanja unutarnjih organa, pojave krvarenja i specifičnih promjena na koži. Već prema tome o kojem je obliku bolesti riječ. Budući da se bolest može prenositi sa životinja na ljude, ubraja se u zoonoze.
Uzročnik bolesti je Bacillus anthracis, negibljiva bakterija štapićasta oblika. Vrlo otporna u uvjetima vanjske sredine. Zato jer se u prisutnosti kisika izvan tijela pretvara u spore. Zapravo je to trajni oblik bakterije, koji u tlu moae preživjeti više od 60 godina. Na taj način ostati sposobna da u pogodnim prilikama zarazi životinju i uzrokuje bolest. Stoga se bedrenica još naziva i bolest tla. Najčešće se javljala u nizinskim, nepropusnim i poplavnim područjima (tzv. bedreničkim distriktima). Osobito tijekom toplijih mjeseci, jer više temperature djeluju na vegetativnu proliferaciju uzročnika u tlu.

No, zahvaljujući mogućnosti vakcinacije životinja, danas je pojava bedrenice svedena na najmanju moguću mjeru. Prema literaturnim podatcima, spore mogu izdržati neposrednu sunčevu svjetlost do 100 sati. No, temperatura od 120 do 140° C ubija ih za 3 minute. Od dezinfekcijskih sredstava za uništavanje spora u tlu koristi se 10%-tna otopina natrijeve luaine, 5 %-tno gašeno vapno i 10 %-tni kalcijev hipoklorit. Za dezinfekciju nastambi koristi se 10%-tna otopina natrijeve luaine, 5%-tni klorni preparati, 7%-tni hidrogen i 2%-tni glutaraldehid.

Prijemljivost: Uz čovjeka su mnoge vrste životinja prijemljive na bedrenicu. Najćešće obolijevaju goveda, ovce, koze, divlji preživači i konji, a rjeđe svinja, pas i mačka. Bolest je u rjeđim slučajevima zabilježena kod ptica (orlovi, nojevi) i domaće peradi (kokoši i patke).
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Prethodni članakKompost – vrijedan dodatak tlu
Sljedeći članakSprječavanje klijanja krumpira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.