Osim krumpira, bijela noga napada i mnoge druge biljne vrste. Parazitira vise od 250 biljnih vrsta iz 60 različitih botaničkih porodica. Prijašnjih smo sezona zapazili i veće štete od rizoktonije na šećernoj repi, grahu, zimskoj salati, krizantemama. Također visokim hibridima rajčice, paprici, jagodama, celeru korjenašu i dr.. Djelomice zbog veće količine oborina u prvom dijelu vegetacije krumpira, čestog uzgoja na istoj površini. Moguće i zbog potencijala zaraze na majčinskim gomoljima krumpira, ujesen 2006. godine tijekom berbe, sortiranja, prodaje i skladištenja uočene su nemjerljive štetne posljedice rizoktonije ili bijele noge u obliku napuknuća gomolja.

Zbog vrlo ekstremnih meteoroloških uvjeta zabilježenih potkraj ovogodišnjeg travnja, a osobito u danima od 24. svibnja do 4. lipnja (tada je tijekom 12 dana palo 145,4 mm kiše, prosječna tem-peratura zraka u torn razdoblju bila je samo 12,8° C, a čak 57,9 % vremena ili 167 sati zabilježeno je neprekidno vlaženje biljnih organa), ostvareni su vrlo povoljni zemljišni uvjeti za razvoj gljivice Rhizoctonia solani. Obistinila su se naša strahovanja da će tijekom vađenja krumpira na većem postotku gomolja biti uočene opisane štete. Iz epidemiologije bolesti očekuje se jača manifestacija na poljima sa čestim uzgojem krumpira (ili ne poštuje plodored). Također na sjemenu iz vlastita podrijetla ili na partijama uvezenog materijala jače zaraženim zimskim sklerocijima bolesti.

Očito je da niti sorte krumpira nisu jednako osjetljive ill otporne na bijelu nogu, pa su primje-rice manje oštećene bile Marabel i Amorosa, a raspucali gomolji od rizoktonije uočeni su na sortama Kondor, Desiree, Carrera, Tresor, Red Scarlet, Artemis, Impala, Kuroda, Aladin, Adora, Jaerla i dr. Bolest bijela noga se ne može suzbijati prskanjem fungicidima nadzemnih biljnih organa (cime), pa još jednom upozoravamo na osnovne značajke uzročnika bolesti, kako bi se u sadnji krumpira sezone 2007. godine poduzele preventivne mjere radi sprječavanja još većih šteta.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakProbiotici – prirodna zaštita od bolesti
Sljedeći članakKolinje na domaći način
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.