Kukuruz se kao toploljubiva kultura može početi sijati kad se u proljeće tlo zagrije do one najniže temperature pri kojoj sjeme započinje klijati (oko 10° C), i kad prođe opasnost od češće pojave kasnih mrazeva. Dakako da i tlo tada mora biti dovoljno prosušeno, kako bi strojevi za pripremu tla i sjetvu mogli kvalitetno raditi. Sama sjetva može trajati određeni broj dana, a da to ne izaziva smanjenje prinosa. Ipak, treba napomenuti da sjetva do 5. svibnja daje najviše prinose, a zatim što se više kasni sa sjetvom to se više smanjuju potencijalni prinosi kukuruza.
Značaj rane sjetve kukuruza

Rano zasijani hibridi ranije cvatu u srpnju kad je manje vjerojatno sušno i vruće vrijeme nego prema kraju srpnja. Tako izbjegavaju nepovoljne vremenske prilike u cvatnji, pa bi im i prinos trebao biti sigurniji. Rano zasijani hibridi ranije će i dozoriti, pa će se moći i brati ranije uz manje gubitke u berbi. Ta ranija berba istovremeno omogućuje obradu tla i sjetvu pšenice unutar optimalnih rokova. Osim toga, pri ranoj sjetvi kukuruza obično je i bolje djelovanje herbicida koji se primjenjuju poslije sjetve, a prije nicanja kukuruza, jer je vjerojatnije da će pasti kiše koje su potrebne za njihovo djelovanje. Ta veća vjerojatnost oborina u periodu sjetva-nicanje smanjuje i mogućnost pojave pokorice u ranoj sjetvi, a i same temperature zraka nešto su niže, pa sporije isušuju površinski sloj tla u usporedbi s kasnijim rokovima sjetve.
Hibridi pogodni za ranu sjetvu kukuruza
Premda navedeni razlozi govore u prilog rane sjetve, postoji u određenoj mjeri opravdana bojazan proizvođača da će kukuruz slabije klijati i nicati kad se rano sije, i da će ga oštetiti kasni proljetni mrazevi i tako smanjiti prinos. Točno je da zbog nižih temperatura klijanje i nicanje u ranoj sjetvi obično dulje traje, često 2 pa i 3 tjedna. Postotak nicanja tada može biti manji od 80 posto, a to se kod kukuruza smatra nedovoljnim. Takvo slabo nicanje kukuruza u poljskim uvjetima može se dogoditi ako sjeme zasijanog hibrida nije bilo visoke kakvoće, odnosno imalo visoku klijavost određenu prema tzv. hladnom (cold) testu. Zato u ranu sjetvu kukuruza treba ići samo s hibridima visokokvalitetnog sjemena, pa ih i pripadajuće sjemenske kuće preporučuju kao pogodne za rane rokove sjetve. Sama sjetva hibrida pogodnih za rane rokove sjetve obavlja se pliće (3 – 5 cm), jer je prema površini tla toplije nego dublje u tlu, a istovremeno ima i više nego dovoljno vlage za normalno klijanje i nicanje usjeva.
Štete od ranih mrazeva
Što se tiče šteta od mrazeva na rano zasijanom i ranije niknutom kukuruzu (nicanje ponekad može nastupiti i prije 1. svibnja), postoji mogućnost da se mraz u nekim godinama pojavi u prvom desetodnevlju svibnja, a vrlo rijetko kasnije. Međutim, ni najranije zasijani kukuruz do sredine svibnja ne može doći u fazu šest listova, kad mraz potpuno uništava kukuruz. Prema tome, ako se i pojavi kasni mraz u početku svibnja bit će oštećeni samo prvi listići, dok sama biljka kukuruza neće biti uništena. Poslije kasnih mrazeva obično slijedi sunčano i toplije vrijeme, pa se oštećeni kukuruz brzo oporavlja, izlaze novi listovi i uz mali zastoj nastavlja rasti. Takav kukuruz ne smanjuje prinos u usporedbi s kasno sijanim kukuruzom, koji u vrijeme pojave mrazeva još nije niknuo.

Prethodni članakHranidba prasadi
Sljedeći članakFormiranje brajde, pergole…
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.