Latinsko ime za obični orah Juglans regia dolazi od početnih slova najmoćnijega rimskoga boga Jupitera i latinske riječi glans, što znači žir. U narodu je orah simbol mudrosti, plodnosti i dugovječnosti, a bila su uz njega vezana i brojna vjerovanja. Smatralo se da nije dobro zaspati ispod krošnje orahova drveta jer se na tom mjestu sastaju čarobnjaci i vještice, a orahova sjena štetno djeluje na zdravlje. Također se vjerovalo da će kad orasi dobro rode zima biti duga i oštra.

Neka vjerovanja imaju svoje uporište u stvarnim činjenicama. Tako je i danas poznato da ispod velikih stabala oraha uglavnom vidimo ogoljela područja bez trave. Razlog je kemijski spoj hidrojuglon, koji orah izlučuje iz korijena u tlo. Sadrže ga u manjoj količini i ostali dijelovi, kora, listovi i zelene ovojnice plodova. U dodiru s tlom ili zrakom hidrojuglon oksidira u juglon, koji otežava klijanje, usporava rast ili čak uzrokuje propapanje nekih biljnih vrsta. Juglon se u tlu spontano raspada, a to pospješuju i brojni mikroorganizmi. I nakon rušenja stabla juglon se otpušta iz korijenja sve dok ono ne istrune. Na tom mjestu ne treba još dvije godine saditi biljke izrazito osjetljive na juglon, kao što su rajčica, krumpir, paprika i jabuka.

Ljekovitost oraha

Za ljekovite pripravke koriste se cvjetovi, mladi listovi, zeleni plodovi, jezgre, tj. sjemenke zrelih plodova i suhe pregrade jezgri oraha.
Orah cvate u travnju i svibnju. Sitni, neugledni muški cvjetovi oblikuju duge, žutozelene rese i pojavljuju se prije listanja. Čaj od resa koristi se za obloge protiv pucanja kapilara, kod rana i hemoroida, a za unutarnju upotrebu kod proljeva i krvarenja. Čajna žlica suhih, usitnjenih resa prelije se sa 2 dl kipuće vode, poklopi i procijedi nakon 5 – 10 minuta. Čaj se pije dvaput dnevno ili se koristi za ispiranje, kao oblog ili kupka.

Ženski cvjetovi, nalik na pupoljke, javljaju se na vrhovima grančica u travnju i svibnju, nakon što orah prolista. Lagano se prže u svinjskoj masti i koriste kod kožnih bolesti, opadanja kose i prhutanja vlasišta.
Mladi listovi oraha beru se tijekom svibnja i lipnja. Liske se odijele od središnje peteljke i suše na sjenovitu i zračnom mjestu. Čuvaju se u platnenim ili papirnatim vrečicama na suhom. Sadrže trjeslovine, vitamin C, juglon, flavonoide, nešto masnog i eteričnog ulja. Juglon djeluje antibiotički i antimikotično (protugljivično).

Čaj od listova:

1 – 2 čajne žlice suhih listova preliti sa 2,5 – 3 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kuhati na laganoj vatri oko 3 minute. Piti prema potrebi 2 šalice čaja tijekom dana ili ga koristiti za kupke i obloge. Čaj se pije kod proljeva i infekcijskih bolesti želuca i crijeva, žutice, šećerne bolesti, slabih živaca. Čaj za pijenje ne smije biti prejak. Izvana se primjenjuje u obliku kupelji, za ispiranje i obloge kod bijelog pranja, hemoroida i različitih kožnih bolesti kao što su akne, ekcemi, tegobe s vlasištem, rane koje sporo zacjeljuju.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLavanda, modro čudo juga i sjevera
Sljedeći članakMastitične bolesti i utjecaji okoliša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.