Ovaj način ukrašavanja i pregrađivanja prostora osobito je raširen u skandinavskim zemljama. Kratko ljeto i malo sunčeva svjetla ondje ljude prisiljavaju da svoj stambeni prostor ispune zelenilom i da zelene biljke upotrijebe svugdje gdje im mogućnost dopušta, a osobito za pregrađivanje prostorija.


Zelenom se pregradom, primjerice, može odvojiti kuhinja od blagovaonice, ili radni kutak u dnevnom boravku, moguće je pregraditi dječju sobu, postaviti je u kupaonicu, u dnevnom se boravku može odvojiti dio s televizorom, ukratko, svugdje ima primjenu. Postavljanje zelenog zida u stanu ovisi o rasporedu i veličini prostorija, ali i o vještini i sposobnosti pojedinca za uzgoj sobnog bilja.


I poslovni prostor, zajednička velika prostorija, na ovaj se način može pregraditi tako da svako radno mjesto bude odvojeno zelenilom. Pogled na zelenilo uredskom radniku bit će znatno ugodniji od pogleda na police pune spisa ili obično svakodnevno sivilo.
Kako bismo bolje objasnili funkcionalnost biljaka kao pregradnih stijena, priloženo je tlocrtno rješenje jednog tipičnog stana koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka koji čine cjelinu, a pomoću biljnih pregrada sve se može razdvojiti u funkcionalne jedinice a da se ne izgubi prostorna povezanost ovih prostorija.


Želimo li spriječiti izravan pogled iz blagovaonice u kuhinju, u nastavku kuhinjskih elemenata možete načiniti policu koja je u gornjem dijelu kontejner za biljke penjačice, a u donjem polica za razne mirodije ili kuhinjsko posuđe (tip A). Pritom će u kuhinji ostati dovoljno dnevnog svjetla, a kutak za blagovanje oživjet će zahvaljujući zelenilu. Ako se pak želi osigurati prisnost blagovaonice a da je pritom ne odvajamo od dnevnog boravka harmonika vratima koja narušavaju njihovu prostornu povezanost, između njih stavite istu vrstu pregrade ili neku veliku biljku (tip B).


Zelene pregrade mogu se postavljati samo u svijetlim prostorijama, jer biljke bez svjetla ne mogu živjeti. S druge strane, dobro složene biljke propuštaju svjetlo ako prostor koji smo dobili pregrađivanjem nema vlastiti izvor svjetla.

Prethodni članakLjekovitost voća
Sljedeći članakPuževi – biologija, ekologija i suzbijanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.