Zemlju je potrebno prekopati (preštihati) i pognojiti stajskim ili mineralnim gnojivom. Za jedan m2 potrebno je 2 do 3 lopate stajskog gnoja, ili 70 do 80 g NPK gnojiva formulacije 7:14:21. U nedostatku ovoga, možete upotrijebiti gnojivo slične formulacije. Gnojivo se prilikom obrade unosi u tlo. Površina se usitni i poravna, te se može sijati.

Salatu najčešće uzgajamo sjetvom sjemena. U kontinentalnim krajevima najbolje je sjetvu završiti do sredine rujna, dok se u priobalju može sijati i početkom listopada. Moguć je uzgoj i iz presadnica. Sjeme se posije u posude ili u vrt, a mlade se biljke presade na stalno mjesto. Presađivati se može do polovice listopada, a u priobalju i u studenome.

Sije se u redove na razmak 20 cm red od reda. Kada se razviju prva dva lista, biljke se prorijede na razmak od oko 5 cm. Ostavljaju se da prezime. Rano u proljeće, čim počnu radovi u polju, prorjeđuje se na još veće razmake, na 20 cm za salatu glavaticu, a 15 cm za lisnatu salatu. Istovremeno salata se prihranjuje KAN-om u količini od 20 g/m2.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakSezonski poremećaji plodnosti svinja
Sljedeći članakIzgradnja staja za ljeto ili zimu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.