Što se tiče najbitnijih čimbenika iz prvog propisa, treba istaknuti da obrtnički objekt za obradu i preradu mlijeka, prema vrsti proizvodnje i načinu rada, mora imati prostorije: za prihvat mlijeka, prihvat i sanitaciju posuda; za toplinsku obradu, punjenje i pakiranje; za soljenje ili zrenje ili sušenje ili dimljenje; za uskladištenje proizvoda; za nejestive proizvode i konfiskat, odnosno zatvorene posude; za veterinarsku inspekciju; garderobe i sanitarne prostorije; za uskladištenje materijala za pakiranje.
Objekti i prostorije
Tehnološka povezanost, broj, veličina i opremljenost prostorija mora odgovarati vrsti i opsegu proizvodnje. Prostorija za prihvat mlijeka mora biti opremljena odgovarajućim uređajima za prihvat mlijeka i prihvat i sanitaciju posuda. Ako je prostorija dovoljno velika, u odvojenim dijelovima te prostorije može se obaviti, prema određenom tehnološkom redoslijedu – toplinska obrada, punjenje i pakiranje.
Za izradu fermentiranih proizvoda (kiselog mlijeka, jogurta, sireva i dr.), prema vrsti i kapacitetu proizvodnje mora postojati inkubacijska prostorija (ili termostatski uređaj) za zrenje, prostorija (ili uređaj) za hlađenje, prema zahtjevima tehnoloških postupaka, te prostorija za uskladištenje proizvoda s odgovarajućim termičkim režimima i potrebnom opremom.
Ako se pri izradi proizvoda koristi dim, prostorija za dimljenje mora biti izdvojena od ostalih proizvodnih prostorija.
Ovisno o veličini i namjeni, objekti moraju imati odgovarajući broj radnih prostorija za potrebe veterinarske inspekcije. One moraju imati potreban namještaj i opremu. U okviru tih prostorija moraju postojati odvojeni dijelovi za garderobu i sanitarne prostorije.
U objektima moraju postojati prostorije za presvlačenje radnika (garderobe) i sanitarne prostorije (kupaonice i zahodi), odvojeno za muškarce i žene, koje su zatvorenim hodnikom povezane s proizvodnim prostorijama.
Prostorije za nejestive proizvode i konfiskat moraju biti potpuno odvojene od proizvodnih prostorija i smještene tako da pri prevoženju ne dođe do križanja putova za jestive proizvode i putova za nejestive proizvode i konfiskat. Ako se nejestivi proizvodi i konfiskat ne odvoze svakog dana iz objekta, prostorije se moraju zaključavati, moraju biti zaštićene od ulaska kukaca i glodavaca, i moraju biti opremljene rashladnim uređajima koji osiguravaju postizanje i održavanje temperature do +4 °C. Prostorije za uskladištenje materijala za pakiranje moraju biti suhe, moraju imati dobru ventilaciju i zaštitu od ulaska kukaca, glodavaca i neugodnih mirisa. Materijal za pakiranje skladišti se na podmetače ili police, odnosno na palete ako se primjenjuje sustav paletizacije. Podmetači, police ili palete moraju biti udaljeni od površina zidova toliko da se omogući nesmetan prolaz i čišćenje. Između redova složenog materijala za pakiranje mora postojati dovoljno širok manipulativni prostor. U prostorijama za uskladištenje treba stalno i učinkovito sprječavati pojavu glodavaca i drugih vrsta štetnika.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakRazmnožavanje začinskih trajnica
Sljedeći članakUzgoj ukrasne peradi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.