Odgovor na ovo pitanje podrazumijeva potrebu sveobuhvatne analize osnovnih čimbenika potrebnih za nesmetano odvijanje osjetljivih fizioloških procesa tijekom klijanja, nicanja i tijekom faza rasta i razvoja uzgajanih biljaka, zatim pravilan izbor i poznavanje potrebnih repromaterijala, i na kraju, no ne i manje važno, osiguranje tehničko-tehnoloških sustava za proizvodnju s visokim stupnjem sigurnosti.
Kvalitetan rasad lako se izdvaja visinom, debljinom stabljike, kratkim internodijima, veličinom lisne površine, ukupnom masom i sadržajem suhe tvari i odnosom nadzemne i podzemne mase. Grješke u proizvodnji rasada teško se mogu ispraviti, bez obzira na uložen trud i materijalna sredstva, čak i u suvremenim tehnološkim uvjetima uzgoja uz maksimalnu upotrebu najkvalitetnijih repromaterjala.
Osnovni čimbenik uspješne proizvodnje rasada
Temperatura zraka jedan je od osnovnih elemenata, koji je u suvremenim objektima za uzgoj rasada automatski podesiv. Optimalne vrijendosti ovise o biljnoj vrsti, fenofazi razvoja, dužini insolacije i drugim čimbenicima. Za toploljubive kulture vrijednosti dnevnih temperatura kreću se od 22 do 25 °C, rjeđe 27 °C, dok se noćne temperature održavaju između 18 i 20 °C. Nekoliko dana nakon nicanja, temperature zraka moraju se značajno sniziti kako bi se spriječilo izduživanje hipokotilarnog dijela stabljike. Dnevne temperature kod uzgoja rajčice, pr. trebaju biti 12 – 16 °C, a noćne 8 – 10 °C. Kod paprike i patlidžana ove su vrijednosti nešto veće. Relativna vlaga zraka regulira se provjetravanjem. Svaka fenofaza i svaka kultura zahtijeva određenu dinamiku relativne vlažnosti zraka, koja se u uobičajenim granicama kreće od 75 do 85 posto. Kod kaljenja rasada nužno je jače provjetravanje i niža relativna vlaga.
Kvaliteta, jačina svjetla i dužina trajanja predstavljaju važan element kod definiranja uvjeta proizvodnje rasada. Osim slabog intenziteta svijetlosti , dužina dana također se mora korigirati dopunskim osvjetljivanjem rasada na 12 – 14 sati. Nedostatak svjetla u uvjetima obilne ishrane d u š i k o m očituje se izduživanjem rasada, što može predstavljati velik, gotovo nerješiv problem.
Temperatura i sastav podloge kod toploljubivih kultura najčešće iznosi 22 – 25 °C, a osobito je važno održati tu skupinu u početnim fazama klijanja i nicanja. Ukupna poroznost treba biti visoka i svakako viša od 50 % vol. Treba osigurati najmanje 5 % vol. zraka nakon otjecanja vode nakon natapanja. Volumenska masa nakon pakiranja čestica supstrata treba biti oko 1,28 kg/dm3. Minimalna vrijednost infiltracije mora biti 50 mm/h, a hidraulična provodljivost najmanje 125 mm/h. Retencija vode treba biti najmanje 40 % vol., odnosno 400 ml/dm3.

Prethodni članakŠećerna repa i za bioetanol
Sljedeći članakPodrijetlo, pasmine i uzgoj gusaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.