Klobuk je u početku ravan, zatim malo ulegnut, lepezasta oblika, jasno izdefiniran. Stručci postupno prelaze jedan u drugi, u obliku srca ili ljevkasti sa sivkasto oker podlogom, obojen oker žutom bojom, s koncentrično raspoređenim, velikim tamno – smeđim krljuštima, ljuskama. Klobuk naraste 10 – 60 cm širok, dosta je mesnat, poslije kožnat te na kraju drvenast. Cjevčice su bijele boje, žućkaste, zatim sive, dosta su kratke, uglate, krupne, lijepo razdvojene, izgledaju kao razapeta mreža, čvrsto prirasle za meso klobuka i spuštaju se niz stručak. Stručak je dosta kratak, naraste 4 – 8 cm dug i 1 – 4 cm debeo. Širi se otprilike od polovice pa na gore, kad se već po njemu pojavljuju pore pružajući se dolje po donjoj površini klobuka. Stručak je cilindričan, ekscentričan i čvrsto prirastao za stanište, izrasta vodoravno iz stabla. U početku je perutinast, zatim gladak a prema dolje crnkast i malo zadebljan. Meso je bijele boje, elastično, poslije kožasto te na kraju tvrdo drvenasto. Puder spora je bijele boje. Spore veličine 9 – 14 x 4 – 5,5 µm, cilindrične, glatke i bezbojne. Okus je slatkast, miris na krastavce ili kukuruzno brašno. Raste na raznom bjelogoričnom drveću i panjevima, na orahu, lipi, brijestu, bagremu i divljem kestenu. Možemo ga naći i u Zagrebu na divljem kestenu, dosta ga ima u Maksimirskoj šumi i parku, a raste dosta visoko. Može rasti stupnjevito i po nekoliko plodnih tijela. Nema nikakve bojazni i opasnosti od zamjene s nejestivim gljivama. Raste od svibnja pa sve do listopada. Škripanj je JESTIVA gljiva dobre kakvoće, a treba ga jesti sa mo dok je mlad, dok meso ne postane kožasto, žilavo. Možemo ga pripravljati: na juhu, žaru, pohati, pržiti, na rižoto i peći mljevene odreske.
Rižoto od škripnja
Potrebno:
30 dag škripnja, 35 dag riže, 2 žlice vegete, 5 dag maslaca, 1 glavica luka, 6 žličica ulja, 10 dag parmezana, peršinov korijen i list, sol, crvena slatka paprika, 20 dag suhe slanine
Postupak: Na zagrijanoj masnoći popržiti sitno sjeckan luk i korijen peršina. Kada poprime rumenu boju dodati crvenu papriku i na kockice usitnjene gljive. Pirjati dok ne omekšaju. Po potrebi dodati malo juhe ili tople vode. U posebnoj posudi na zagrijanoj masnoći glazirati rižu da bude staklasta. Dodati pola glavice luka, malo soli i vodu u omjeru 3 puta više vode od riže. Ostaviti da lagano kuha 30 minuta. Kuhana riža treba biti cijela, rastresita (lako se odvaja zrno jedno od drugog). U međuvremenu u vodi 20 minuta kuhati suhu slaninu, pa je usitniti na kockice. Pirjanim gljivama dodati maslac, kuhanu slaninu, rižu i žlicu vegete. Sve lagano promiješati i ostaviti još 13 minuta da se lagano poveže. Prije kušanja rižoto posipati ribanim parmezanom i usitnjenim peršinovim lišćem.

Prethodni članakBrzi test na patogene bakterije u mlijeku mastitičnih krava
Sljedeći članakHrvatski posavac – najznačajnija pasmina konja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.