Temperaturni stres, obilna gnojidba dušikom i obilno zalijevanje, mogu izazvati pojave fizioloških bolesti šupljikavosti stabljike i smeđe cvasti.

Uzgoj brokule

Najčešće se brokula uzgaja iz rasada kao i ostale kupusnjače. Međutim, brokula se može uzgajati i neposrednom sjetvom na stalno mjesto. Zbog otežane zašt te u početnim fazama rasta i razvoja, ovaj drugi način rijetko se primjenjuje. Preporučuje se kontejnerski uzgoj rasada. Ovakav uzgoj zahtijeva maksimalna ulaganja i njegu rasada, posebice zalijevanje, zaštitu i temperaturne uvjete. Kod ovako uzgojenih biljaka bolje je razvijen korijenov sustav. Ako su u fazi rasada biljke izložene niskim temperaturama, može doći do jarovizacije i prijevremenog izbacivanja cvjetne stabljike. Uzgoj rasada obično traje pet tjedana.

U fazi dobro razvijenog rasada biljke se presađuju ručno ili strojno, sadilicama, na razmak redova od 60 i u redu od 40 do 50 cm. Sadnju u stopu mora pratiti natapanje, što omogućuje brzo i uspješno ukorjenjivanje. Poželjna je sadnja u vlažnu zemlju, nakon kiše ili barem za oblačna vremena, ili se zemlja zalije. Nekoliko dana nakon rasađivanja pregledava se stanje usjeva, a ako nedostaje više od 10 posto biljaka prazna se mjesta popunjavaju. Kod uzgoja se provode redovite mjere njege, zaštite od bolesti i štetnika.

U cilju uništavanja korova i stvaranja što povoljnijega vodo-zračnog režima, razbijanjem pokorice primjenjuje se međuredna kultivacija tla. Prva se obavlja između 3 i 5 dana nakon sadnje, a iduće nakon svakog natapanja. Međuredna obrada provodi se sve dok se redovi ne zatvore. Na manjim površinama brokula se može i nagrtati, kako bi oblikovala adventivno korijenje. Korovi u usjevu brokule, osim kultivacijom i okopavanjem mogu se uništavati i herbicidima.

Osim korova, nužna je zaštita i od štetnika: buhača, lisnih ušiju, lisne i ozime sovice. U pogledu morfoloških značajki i zahtjeva uzgoja, brokula je vrlo slična cvjetači. Razlikuje se prema visini stabljike, izgledu lisne rozete i boji cvasti. Stabljika je visoka od 50 do 100 cm, sa spiralno raspoređenim listovima lisne rozete, izdužena oblika, o osnovi manje ili više urezani, ovisno o sorti. U cjelini biljka je robusnija, a na vrhu izdužene stabljike oblikuju se cvast ili ruža.

Cvast je rastresitija od cvasti cvjetače, mase od 300 do 800 g. Sastavljena je od brojnih razraslih mesnatih cvjetnih drški, svijetlo do tamno zelene boje. Cvast pojedinih sorata može biti bogatija antocijanom, koji daje ljubičastu boju. Iz pazušaca nakon ubiranja primarne cvasti, najčešće će se razviti jedna do triju sekundarnih cvasti, što ovisi o sorti, a može se pojaviti i do 15 cvasti sastavljenih od jedne razrasle mesnate drške, znatno sitnije od primarne. Generativni organi prorastaju u drugoj godini života, nakon prolaska stadija jarovizacije, a u nepovoljnim uvjetima mogu se pojaviti i u prvoj godini.

Prethodni članakBrzi test na patogene bakterije u mlijeku mastitičnih krava
Sljedeći članakHrvatski posavac – najznačajnija pasmina konja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.