U botaničkom smislu nema razlike između graha mahunara i običnoga graha zrnaša. Međutim, razlika postoji u uporabnoj vrijednosti pojedinih kultivara ili tipova. Mahuna graha mahunara sadržava malo celuloze. Brzina njihova oblikovanja vrlo je spora i najčešće traje između 10 i 12 dana. Kultivari ovog povrća, koji služe za tvorničku preradu, imaju brži ritam rasta zbog koncentrirane zriobe. Mahune graha mahunara imaju i daju mogućnost da se mogu upotrijebiti za kuhanje i konzerviranje. To nije slučaj s mahunama graha zrnaša, koji je namijenjen za proizvodnju fiziološki zrelog zrna.

Mlade mahune graha mahunara sadržavaju od 7-12% suhe tvari, od 3-4% šećera, od 2-2,5%bjelančevina, te škrob i vitamine B i C u povećanim količinama. Energetska vrijednost mahuna postoji, ali nije velika. Grah mahunar voli rasti i razvijati se u uvjetima tople klime s dosta sunca i dovoljno oborina i visokom vlagom zraka. Optimalna temperatura rasta i razvitka graha mahunara je od 18 do 24 °C. U trenutku cvatnje najprikladnija je temperatura između 20 i 25 °C.

Tlo

Grah mahunar zahtijeva plodno i humozno tlo s dobrom strukturom i dovoljno vapna. Grah mahunar ne podnosi teška, zbijena tla s kiselom pH-reakcijom. Propusna tla za vodu i neutralna pH-reakcija odgovaraju proizvodnji ove kulture.

Vlaga

Grah mahunar zahtijeva umjerenu vlagu tla, a najveće potrebe za vodom iskazuje u stadiju cvatnje i oblikovanja mahuna. Optimalna vlažnost tla, koja zadovoljava potrebe ove kulture je od 60-75%u zoni korijenova sustava od pvk za vodu. Relativna vlaga zraka od 65 do 80 posto, s tim što su najveće potrebe za vlagom u cvatnji i tehnološkoj zriobi mahune. U slučaju da je relativna vlaga zraka manja od 45%, dolazi do opadanja cvjetova. Zametnute mahune rastu sporo i deformiranog su oblika, te vrlo sitne, krive i neizgledne.

Plodored

Pri sastavljanju plodoreda, treba znati napraviti takav plodored kako se mahuna ne bi vratila na isto tlo proizvodnje za najmanje 4-5 god. Grah mahunar najbolje raste i daje najveće urode ako se sije nakon krumpira, luka (kapule), mrkve, peršina, kupusnjača i repe. Nakon berbe graha mahunara najbolje je saditi krastavce, papriku, patlidžan, rajčicu, tikvice (buće).

Prethodni članakPelud – koristan za pčele i ljude
Sljedeći članakSuzbijanje višegodišnjih korova (trajnica) na strništu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.