Naš sortiment jabuka je ostao na malom broju sorti od kojih prvo mjesto zauzima sorta Idared (Ajdared), a prati ga Golden Delicious (Zlatni delišes) i to u najboljem slučaju klon Goleden B. Uz to se u manjoj mjeri uzgaja Jonagold (Đonagold) i njegovi mutanti, Grenny Smith (Greni Šmit). Postupno se uvode i klonovi, odnosno mutanti sortne skupine Gala. Ostale sorte jabuka su prava rijetkost. Takav sortiment nema budućnost općenito a posebice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Razloga za takvo stanje je više. Prije svega naši rasadnici ne raspolažu matičnim stablima novih vrlo kvalitetnih sorti. Zato jer su mahom pod patentom EU-a pa ih se ne smije razmnožavati i stavljati u prodaju. Drugi važan razlog je i konzervativno administrativno ograničavanje uvoza novih sorti koje nisu na takozvanoj „Sortnoj listi“.

Dugo sam dizao glas protiv administrativne sortne liste i napokon je ona dokinuta pa se danas može uvoziti i uvrstiti u proizvodnju i druge bolje sorte svih vrsta i sorata voćaka. Došlo je vrijeme da se u našim rasadnicima primijeni najnovija tehnologija proizvodnje sadnica i novih sorta sukladno propisima Europske unije. Da se oslobodimo uvoza sadnica iz drugih država a pogotovo iz onih koje ne proizvode kvalitetan niti zdrav sadni materijal. To se posebice odnosi na sadnice koštičavih voćaka (šljiva, višnja, marelica itd.) koje su vrlo često zaražene šarkom, a za koje neki, neka mi bude dopušteno neodgovorno daju uvjerenja da se mogu uvesti.

Na taj smo način na našu veliku žalost s Istoka za Domovinskog rata uvezli sa sadnicama i podlogama jabuka opaku bolest bakteriozu BAKTERIJSKI PALEŽ (Erwinia amylovorum), dok je čak u znanstvenoj i stručnoj literaturi u Hrvatskoj proširen naziv bakterijska palež. Ova opasna bolest ugrožava uzgoj jabuka, krušaka i dunja u Hrvatskoj. Potreban je poseban oprez da se jače ne proširi sadnim materijalom i da se strogo kontrolira eventualna pojava u voćnjacima. U razvijenim voćarskim zemljama postoje sortne liste. Samo radi preporuke novih boljih sorti za pojedina područja u odnosu na njihove ekologijske uvjete.

Tako postoji sortna lista za kontinentalno područje, za obalno područje itd. Unutar sortne liste razlikuje se lista A, lista B i lista C za lokalne prilike. U listi A iznesen je prijedlog za uzgoj najboljih sorti. U listi B pratećih sorti (nekad samo zbog oprašivača ili specifičnih zahtjeva potrošača), a u listi C se daje prijedlog sorti za ograničene uvjete ili za lokalne prilike. Prijedlog sorti daju znanstvene i stručne institucije. One ne obavezuju ali ih se pridržavaju oni koji imaju povjerenje u stručno mišljenje. Proizvođači voća mogu uzgajati sorte jabuka koje žele ali im se preporučuje uzgoj boljih sorti, odnosno sorti dobrih bioloških i gospodarskih svojstava. Zato jer će plodovi takvih sorti na tržištu naći potrošače i postići bolju prodajnu cijenu.

U ovom članku osvrćemo se na neke nove sorte, koje dobro i redovito rode, a plodovi su dobre kakvoće i imaju dobru skladišnu sposobnost. To su sljedeće sorte: Evolution (iz skupine sorti Gala kao mutant klona Galaxy), Topaz, Mairac, Kanzi, Modi, Pinova, Golden Reinders, Jonaglod (klonovi Novaio i De Costa), Greenstar, Delbard Jubile, Tentation – Delbush) i Braeburn Hilvell.

Donosimo kratak opis navedene sorte jabuka.

Evolution (mutant Galaxy – skupina Gala) sorte jabuka

Evolution je selekcija sorte Galaxy od koje se odlikuje boljim gospodarskim svojstvima. Posebice atraktivnijim plodovima, koji su bolje obojeni, pa imaju preko čitave kožice svijetlu briljantno crvenu boju. Mlada stabla su bujnog rasta, ali nakon ulaska u produktivnu dob, što rano počinje, bujnost postupno opada, pa u punoj rodnosti imaju srednje bujan rast. Sorta je diploidna. Cvate srednje kasno, a dobro je oprašuju diploidne sorte koje cvatu u isto vrijeme kada i Evolution.

Najprikladniji su oprašivači predstavnici sortne skupine Golden Delicious, a takva je i sorta Reinders, koju predlažemo za uzgoj. Već smo istakli da rano prorodi, a poslije toga dobro i redovito rodi. Zbog obilnog zametanja plodova potrebno je provoditi kemijsko prorjeđivanje suvišnih plodova. Plod je srednje velik, oblika krnjeg stošca, odnosno stožasto okruglasta oblika. Tipičnog je oblika sorti iz skupine Gala. Kožica je temeljne boje blijedo žute, do zeleno žute a dopunska je boja svijetlo briljantno crvena preko čitavog ploda. Meso je žuto, čvrsto, sočno, i vrlo kvalitetno. Plodovi dozrijevaju 22 dana prije sorte Golden Delicious, odnosno između 20. i 25. kolovoza. Plodovi se dobro i dugo čuvaju u hladnjači.

Prethodni članakJesenska berba začina
Sljedeći članakIzmjena i dopuna Uredbe o cijeni mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.