Q- groznica je zarazna bolest više vrsta domaćih i divljih životinja koja se javlja u obliku manjih i većih epidemija u gotovo cijelom svijetu. Kako se prenosi na ljude, ubrajamo je u zoonoze.


Uzročnik bolesti je sitan i zdepast mikroorganizam Coxiella burnetii, s obilježjima bakterija i virusa (rikecija). Njegova glavna odlika je izrazita otpornost, zbog čega u suhom materijalu može preživjeti od 30 do 500 dana. Uzročnik može perzistirati u vimenu životinje do 3 godine i pritom se mlijekom izlučivati u okolinu. Osim toga, u mlijeku i mliječnim proizvodima može preživjeti i do 90 dana, što je od velikog značenja za širenje bolesti među ljudima. No, uzročnika visoke temperature uništavaju u nekoliko minuta (pasterizacija mlijeka, upotreba vlažne topline u sterilizaciji laboratorijskog pribora), a od kemijskih sredstava za dezinfekciju se koriste 5 %-tna otopina vodikova peroksida, 2 %-tna otopina natrijeve lužine i 2 %-tna otopina kalcijeva hipoklorita.


Izvori zaraze domaćih životinja najčešće su krpelji. Nisu samo mehanički prenositelji bolesti, već se uzročnik u njima razmnožava, tako da su crijevne stanice krpelja pune uzročnika. Putem izmeta izlučuju se u vanjsku sredinu, kontaminiraju okoliš i predstavljaju bogat izvor infekcije. Smatra se da krpelji najčešće prenose bolest s divljih na domaće životinje ugrizom, pri čemu slinom u ranu ubacuju velik broj mikroorganizama. Česti izvori infekcije su i ptice i glodavci te bolesne životinje i njihove kliconoše. Prvenstveno su to ovce i koze (manje goveda i ostale životinje), te njihove izlučevine (mokraća, izmet, plodna voda, iscjedak iz stidnice i dr.). U ostale izvore zaraze spadaju uzročnikom onečišćena hrana, predmeti, stajska oprema, kontaminirani pašnjaci, prometala i prašina.


Klinička slika: Inkubacija bolesti u prirodnim uvjetima kod životinja nije točno utvrđena. Osim toga, zaraza kod životinja u pravilu ne izaziva kliničke simptome bolesti. U rjeđim slučajevima opće stanje može biti neznatno poremećeno, pri če mu su izraženi povišena tjelesna temperatura, gubitak teka, potištenost, pojava kašlja i bistri iscjedak iz nosa. Samo u težim slučajevima javlja se upala pluća, a bređe životinje mogu pobaciti.


Dijagnoza: U područjima gdje se bolest pojavila obavlja se vađenje krvi kod svih primljivih životinja i na osnovi laboratorijskih pretraga krvi utvrđuju prikriveno bolesne životinje u stadu.


Liječenje životinja u praksi se ne provodi, već se one u cilju sprječavanja širenja bolesti izdvajaju iz stada i kolju u posebnim objektima opremljenima za klanje bolesnih životinja, uz pojačanu zaštitu klaoničkog osoblja. Postoji mogućnost preventivnog cijepljenja ugroženih životinja, a najčešće se primjenjuje u područjima, gdje se ova bolest učestalo pojavljuje (tzv. rizična područja).

Prethodni članakNeven u hranidbi peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj rajčice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.