Međutim, značajnijeg uzgoja ovog vrijednog ali zaboravljena voća kod nas nema.Možda će to potaknuti novi Zakon o potporama u poljoprivredi (koji je u saborskoj proceduri), prema kojemu će se poticati i podizanje trajnih nasada ostalog voća među koje spada i dud. Osim državnih poticaja, i pojedine županije te gradovi i općine već potiću uzgoj duda.
U prirodi postoje crni dud (Morus nigra), bijeli dud (Morus alba), ali i manje poznati crveni dud (Mo rus rubra). Podrijetlo crnog duda seže iz perijskog područja, bijelog iz Kine a crvenog iz sjeverne Amerike. U današnje vrijeme postoje selekcionirane sorte duda, ali i križanci crnoga, bijeloga i crvenog duda različite obojenosti, krupnoće i arome ploda.
Plodovi sazrijevaju od početka lipnja do kraja srpnja, a aromatičniji su oni crnoga od plodova crvenoga i bijelog. Sadržavaju i do 10 % invertnog šećera, bogati su vitaminom C, ali i karotinom, pektinom, jabučnom i limunskom kiselinom te drugim mineralima i vitaminima. Plodovi duda koriste se kao svježi ili prerađeni u marmeladu, džem, sirup, sok, voćno vino, voćne salate, voćne kupove i pite. Najpoznatiji proizvod od duda je ipak rakija. Plodove rado jedu domaće životinje. Plod, list i kora posjeduju određena ljekovita svojstva. Vrlo važnu ulogu bijeli dud je imao u prehrani dudova svilca, odnosno u proizvodnji svile. Osim toga, drvo duda bilo je cijenjeno i u izradi bačava za rakiju, a u dolini Neretve i za izradu neretvanskih lađa.
Dud je i značajna vrsta u hortikulturi. Iznimno dobro podnosi rezidbu, formiranje različitih oblika krošnje, a postoje i visešći (pendula) tipovi. Neki gradovi su poznati po drvoredima dudova, pr. Makarska.
Dud kasno cvjeta i razvija listove pa mu ne prijeti kasni proljetni mraz. Za razliku od većine voćnih vrsta, vrlo se jednostavno razmnožava reznicama. Dovoljno je s rodnog stabla uzeti mladicu dužine 30 – 40 cm pa ju ujesen ili u rano proljeće položiti okomito u tlo tako da dva pupa ostanu iznad površine i u slučaju suše zalijevati. Izrast će novo stablo duda istih svojstava kao i drvo s kojeg je uzeta mladica.

Prethodni članakZelena hrana za piliće
Sljedeći članakRazmnožavanje pčelinjih zajednica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.