Sa prehrambenog stanovišta, možemo reći da je salata povrće koje sadržava korisne minerale i vitamine a na organizam djeluje dobro i osvježavajuće jer potiče tek i probavu. Povoljno djeluje na živce i imunitet, a pomaže i kod iscrpljenosti. Ako ste iz ljetnog uzgoja ostavili lijepe rodne biljke za sjeme, razvit će vrlo visoke cvjetne stapke, i do metar i pol . Na vrhu stapki metličasto se granaju i razvijaju glavičasti cvatovi sa sitnim žućkastim cvjetićima.

Tlo za uzgoj salate

Salatu možemo uzgajati na gotovo svim vrstama tla ali su najbolja strukturna, plodna s dosta organske materije – humusa. Na tlu se nesmije zadržavati voda. Odaberite gredice zaklonjene od vjetra i po mogućnosti okrenute na jug.

Ishrana

Salata ima slabo razvijen korijenov sustav pa hranjiva za uspješan razvoj moraju biti dodana u plitkoj zoni kako bi ih biljke mogle lako i brzo koristiti. Osobito treba voditi računa o obilnoj ishrani dušikom. Kombinacija stajskoga uz nešto mineralnoga gnojiva dat će najbolje rezultate.

Sorte za uzgoj salate

Kako bismo se lakše snalazili u mnoštvu ponude novih i starih vrsta salata, dijelimo ih u tri botanička varijeteta:
– glavičaste salate – (var. Capitata)
– salate tipa romana – (var. Romana)
– lisnate salate (var. Acephala)

– Salate prve skupine najčešće nude u trgovinama i na tržnici. Oblikuju lijepe zaobljene glavice, manje ili više čvrste.
Sorte ove salate poznate su i nalaze se već dugo u našim trgovinama, primjerice Majska kraljica, Botnerova, Ljubljanska ledenka, Nansen…
– Salate tipa romana oblikuju izdužene (konične) glavice, listovi su zeleni, žutozeleni, tamno zeleni, dosta hrskavi. Kod nas se koriste u manjoj mjeri nego salate glavatice.
– Lisnate salate razvijaju samo lisnu rozetu bez oblikovanja glavica. Najbolji predstavnik te skupine je Berivka. Razvija nježne listiće koji se u više navrata režu ili trgaju. Lisnate salate su meke i nježne i nisu preporučljive za prevoženje na udaljena mjesta.

Međutim, u posljednje vrijeme u većim trgovinskim lancima, gdje se prodaju i neke ekskluzivnije vrste povrća, može se naći gusto sijana salata Berivka u sandučićima od stiropora. Nikne i naraste u visinu oko 10 cm. Kupuje se zajedno sa sandučićem u kojem su dvije do tri porcije svježe salate. Odrežete koliko želite za jedan obrok , a ostatak spremite na prohladno mjesto (ne na jako sunce) . Ne zaboravite lagano zalijevati kako mlada salata ne bi uvenula. Nježne listiće salate možete miješati s kuhanim prepeličjim jajima ili sirom. Salate ovog varijeteta su Američka rjavka, Berivka, šarena berivka (listići su crvene i zelene boje).

Prethodni članakRana zaštita lišća krizantema od bijele hrđe i pjegavosti
Sljedeći članakOdređivanje optimalnog roka berbe jabuka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.