“Krašu” treba oko 30 hektara bajama, odnosno između 60 i 70 tona godišnje proizvodnje jezgre, a nije upitna ni veća količina. Zanimanje poljoprivrednika postoji pa će na ovu temu zasigurno biti još poslovnih razgovora. To smo doznali od pročelnika Zadarskoga županijskoga ureda za poljoprivredu Željka Katuše. Osobno je, kaže, s velikom radošću prihvatio ovu inicijativu. Prvi su razgovori obavljeni, zanimanje poljoprivrednika postoji i sada bi ponudu, kako kaže, samo trebalo konkretizirati.

Doznajemo kako “Kraš” zanima postoji li mogućnost da prati kooperante od početka do kraja, od pripreme terena preko sadnica i dalje. Glavninu potrebnih količina badema “Kraš” zasad uvozi iz SAD-a, iz Kalifornije, područja s posve drukčijim iskustvom od našega. Kalifornija, naime, postiže više od 60 posto svjetske proizvodnje badema. Ondje je badem u oranici, natapa se i prinosi su znatno veći.

Da li je badem skromna kultura?

Nekad je u Smilčiću na desetak hektara bila plantaža badema bivšeg PK-a Zadar. Na oko 2 hektara rasprostirala se i plantaža badema na području općine Polača. To su bile jedine značajnije površine na zadarskom području, kaže Katuša. Upitali smo ga i za opravdanost uvriježena mišljenja kako badem nije zahtjevna kultura i da bi se u proizvodnju mogli uspješno uključiti i manje iskusni proizvođači.

– Kod nas postoji izreka – bajam voli škrtu zemlju. Ma ne voli bajam škrtu zemlju, nego mu se i ne daje druga nego škrta – pojasnio nam je Katuša, inače agronom, potvrdivši kako je badem ipak u prednosti pred nekim drugim kulturama.
– U prvom redu to se odnosi na prednosti tijekom berbe. Naime, berba je kod većine voćarskih kultura najveći trošak i problem jer u određenom roku morate skinuti voćku sa stabla. Badem dopušta malo dulje razdoblje berbe. To je olakotna okolnost pa se može kombinirati s drugim kulturama koje naši proizvođači već imaju – kaže Katuša.

Pa kako onda to objasniti – nije zahtjevna kultura, može uspijevati i na škrtoj zemlji, a proizvodnja je tako mala? Katuša odgovor nalazi u tome što nije bilo osiguranog otkupa badema.

Prethodni članakNove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka
Sljedeći članakPrskanje voćaka prije kretanja vegetacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.