Vino sadržava puno sastojaka (1300) koji su rastopljeni, međutim, kad pojedini sastojci vina izlaze iz otopine, pod utjecajem različitih čimbenika postaju vidljivima kao veće ili manje čestice.

Topljivost tvari vina ovisi o uvjetima pod kojima se vino čuva (temperatura, SO2 i dr.) Osim spomenutih uvjeta čuvanja, na bistroću i stabilnost utječu pravilno provedeni postupci u tijeku tehnološkog postupka proizvodnje grožđa i vina (zdravstveno stanje grožđa, pravilna prerada i sulfitiranje – taloženje mošta, kontrolirano vrenje i dr.). Uzroci zamućenja su fizikalno-kemijskog i biološkog podrijetla.


Zamućenje fizikalno-kemijskog podrijetla


Zamućenja fizikalno-kemijskog podrijetla u vinu uzrokuju povećani sadržaj željeza (metala) i polifenola, posebice tanina, uz istodobno smanjeni sadržaj ukupnih kiselina, kada se javlja mana vina – crni ili plavi lom.


Kako bismo spriječili povećani sadržaj željeza i tanina u vinu, moramo poznavati njihovo podrijetlo. Metali pa tako i željezo dospijevaju u grožđe, zatim u mošt i vino iz tla putem korijenova sustava – to je fiziološko željezo. Drugi dio željeza (metala) u mošt i vino dospijeva s jagoda grozda na koje je nanošen vjetrom, kišom, zaštitnim sredstvima, a isto tako od metalnih strojeva i ostaloga metalnog alata tijekom berbe i u podrumu. Te količine željeza ponekad su i nekoliko puta veće od onih fizioloških.


Tanina i metala uvijek sadržavaju više ona vina koja su proizvedena vrenjem dropa i kojima je dodana prešavina. Pod utjecajem kisika iz zraka dolazi do kemijskog spajanja željeza i tanina u spoj feritanat, koji je krut i netopiv i time izaziva mutnoću vina. U slučaju ove pojave mora se pristupiti tzv. plavom bistrenju vina. Može ga obaviti vinarski (ovlašteni) stručnjak – enolog, jer se bistrenje obavlja klijevim ferocijanidom.


Sva mlada vina sadržavaju povećene količine bjelančevina sastavljene od aminokiselina, a njihov količinski sadržaj u grožđu i moštu ovisi o količini dušika u tlu.


Nestabilnost (zamućenje) uzrokovano bjelančevinama očituje se laganim talogom na dnu boce, ako vino prije punjenja nije tretirano bistrilom-pentagelom.


Zamućenje biološkog podrijetla


Međutim, uzrok zamućenja vina biološkog podrijetla pod utjecajem je rada mikroflore vina (bakterija, plijesni i kvasaca). To se događa u vinima koja nakon prvog pretoka nisu pravilno sumporena, ili u vinima s ostatkom neprevrelog šećera, opet zbog propusta prilikom punjenja takvih vina u boce. (Pravilno sulfitiranje i higijena podruma i cijelog inventara temeljni je preduvjet da izbjegnemo ovo i bilo koje drugo zamućenje vina.)


Topljivost pojedinih sastojaka u vinu mijenja se ovisno o uvjetima u kojima se vino čuva. U stanovitim uvjetima čuvanja (niske ili visoke temperature) ti sastojci izlaze iz otopine i prelaze u netopljivo stanje, znači pojavljuju se više ili manje vidljive čestice koje lebde i zamućuju vino ili se talože. (Kod niske temperature soli vinske kiseline, a kod povećanih temperatura bjelančevine).

Prethodni članakFaverolles – idealna pasmina za seosko dvorište
Sljedeći članakI zimi svježi i mirisni začini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.