Među gljivičnim bolestima bresaka i nektarina gotovo se svake godine u jačem ili slabijem intenzitetu pojavljuju bolest kovrčavost lišća (Taphrina deformans), palež cvata i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena), šupljikavost lišća (Stigmnina carpophila), rak i palež kore (Valsa leucostoma, Valsa cincta, Fusicoccum amygdali), pepelnica (Sphaerotheca pannosa var. persicae) i krastavost plodova bresaka (Venturia carpophila). Ovisno o hrvatskoj regiji uzgoja bresaka i nektarina, te o količini i rasporedu oborina tijekom osjetljivih razvojnih stadija voćaka. Godišnje je u većim nasadima potrebno planirati šest do deset primjena fungicida!
Uzročnici bolesti iz roda Taphrina mogu počiniti značajne štete na nekim koštičavim vrstama. Breskve i nektarine posebno su osjetljive na kovrčavost lišća. Zajedničko je svim uzročnicima bolesti iz roda Taphrina prikriveni razvoj gotovo cijele godine u okom nevidljivom i biljci ne škodljivom “saprofitskom stadiju” na površini drva. U vrijeme bubrenja i otvaranja zimskih pupova mlado tkivo potiče formiranje “parazitskog stadija”, pa uz dovoljno kiše i temperature zraka 3 – 21 °C gljiva Taphrina deformans uzrokuje veći ili manji broj primarnih zaraza u razdoblju od razvojnog stadija C (prema Baggioliniu) do početka listanja.
Ova patogena gljiva uzrokuje značajne promjene u rastu i množenju staničja. Zato je oboljelo lišće deformirano (kovrčavo) i često mijenja boju u crvenkastu. Posredne štete mogu biti velike. Zato jer prijevremeni gubitak i naknadna regeneracija lišća smanjuje sadržaj hranjivih tvari što negativno utječe na zametanje pupova i pripremu mladica za zimu, te su takve voćke podložnije smrzavanju.
Palež cvata uzrokovana Moniliniom vrlo je opasna bolest koja uzrokuje veće izravne štete na urodu, a kroz nekoliko godina može uništiti jače napadnuta stabla. Breskve su manje osjetljive na ovaj poremećaj u odnosu na marelice, višnje i trešnje. Na marelicama je ova bolest jedan od najvažnijih uzročnika sušenja rodnih grančica. Ako u vrijeme cvatnje ne pada kiša suzbijanje nije potrebno! Kasnije u vrijeme rasta, razvoja i dozrijevanja plodova ova bolest uzrokuje dobro poznatu trulež. Jača ljetna populacija uzročnika crvljivosti plodova bresaka (breskvin savijač, breskvin moljac) pogoduje većim štetama od uzročnika truleži.
Šupljikavost lišća lako je prepoznatljiva bolest na svim koštičavim voćnim vrstama. Nakon zaraze na lišću se pojavljuju sitne crvenkasto-smeđe pjege na čijem rubu lisno tkivo formira zaštitne plutaste stanice. Tada središnji dio pjega ispada! Jače inficirano lišće je probušeno, odnosno šupljikavo. Uzročnik ove bolesti prezimi na mladicama, u jedva vidljivim, površinskim, tamnim i smolastim prugama.
Kora i drvo bresaka i nektarina može biti napadnuto različitim uzročnicima bolesti (rak i palež), posebno u sezonama nakon jačih tuča ili nakon zima s vrlo niskim temperaturama zraka. Jače napadnuta starija stabla mogu se posve osušiti. Gljive uzročnici raka (Valsa) osobito su opasne ujesen ako od početka otpadanja lišća bilježimo kišovito meteorološko razdoblje, pa zimsku rezidbu treba obaviti za vrijeme potpunog mirovanja vegetacije. Palež kore (Fusicoccum) napada uglavnom mlade, jednogodišnje ili dvogodišnje grančice. Manje je opasna od raka, ali u uvjetima vrlo jakih zaraza na netretiranim se stablima vrhovi napadnutih mladica osuše.
, posebno u sezonama nakon jačih tuča){kind=link}