Nova aktualna vrijednost izračunata je tako što je dosadašnja aktualna vrijednost mirovine u svoti od 56,30 kn povećana za polovicu zbroja stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stope promjene nominalnog indeksa bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u drugom polugodištu 2008. u odnosu na polugodište koje mu prethodi. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, povećanje indeksa potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2008. godine u odnosu na prvo polugodište 2008. iznosilo je 1,7 %, a povećanje prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istom razdoblju iznosilo je 2,9 %, tako da polovica zbroja iznosi 2,3 %.
Mirovine uvećane prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine bit će isplaćene u travnju (mirovina za ožujak), zajedno sa zaostacima za siječanj i veljaču.

Najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2009. iznosi 55,84 kn, a osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja, nastalog zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, od 1. siječnja iznosi 1146,76 kn.
Dodatak na mirovinu za nove umirovljenike
Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju stupio je na snagu 7. kolovoza 2007., a korisnicima pripada od 1. listopada 2007. i određuje se automatskim putem, bez donošenja posebnog rješenja o dodatku.
Pravo na dodatak imaju samo oni korisnici kojima je mirovina i priznata i određena isključivo prema ZOMO-u (tzv. općem propisu). Tim se zakonom mirovine ostvarene od 1. siječnja 1999. povećavaju od 4 % do 27 %, ovisno o godini u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu, a na ovaj način umanjuju se razlike između „starih i novih” mirovina. Na mirovine ostvarene u 2009. godini dodatak će iznositi 26,4 %, a oni koji u mirovinu odu 2010. i kasnije imat će 27 % veće mirovine. Dodatak na mirovinu usklađuje se redovito, kao i mirovine, a ne određuje se na svotu najniže niti najviše mirovine.
Osobni identifikacijski broj – OIB – za sve građane
Osobni identifikacijski broj (skraćeno OIB) stalna je identifikacijska oznaka obveznika osobnoga identifikacijskog broja koju korisnici tog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka, a sa svrhom povećanja djelotvornosti pravnog sustava.
Način uvođenja, postupak određivanja, dodjeljivanja, dostave, korištenja kao i način razmjene i korištenja podataka između korisnika broja propisan je Zakonom o osobnom identifikacijskom broju, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. Svim obveznicima OIB-a, kojima se on određuje i dodjeljuje (a to se odnosi i na umirovljenike), Ministarstvo financija – nadležna porezna uprava po službenoj dužnosti će dodijeliti OIB i dostaviti potvrdu o dodijeljenom OIB-u koja ima značenje javne isprave. Ovaj broj su obveznici obvezni koristiti na svim prijavama i podnescima kojima će komunicirati s javnim tijelima i ustanovama, u elektroničkom poslovanju, platnom prometu i sl.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao jedan od korisnika OIB-a, prema zakonu je obvezan koristiti ga za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i pri razmjeni podataka s ostalim korisnicima toga broja.

Prethodni članakPrezimljujuće muhe mogu uništiti rane kulture
Sljedeći članakZaštita jagoda od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.