Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva
Izdanje 20.12.2010.
Izdanje 20.12.2010.I ova je godina gotovo za nama. No neka to ne bude razlog za tugu, nego baš naprotiv – za slađahnu radost iščekivanja...
Pročitaj više...
Izdanje 1.12.2010.
Izdanje 1.12.2010.Odlučite li se za kupnju i klanje svinje, najprije morate utvrditi je li životinja potpuno zdrava, odmorna i čista. To će najbolje procijeniti veterinar, ali kad to nije moguće, sami pažljivo pogledajte je li životinja živahna, pokretna, reagira li na okolinu. Čekinje joj moraju biti polegnute, koža bez ozljeda, pogled bistar, a oči, nosni otvori, gubica i analni otvor čisti i bez iscjedaka.
Pročitaj više...
Izdanje 15.11.2010.
Izdanje 15.11.2010.Biljkama je za njihov rast i razvoj neophodan čitav niz mineralnih biljnih hranjiva od kojih neka u većim količinama - nazivamo ih makrohranjiva, a neka u vrlo malim količinama - to su mikrohranjiva. U makrohranjiva spadaju dušik (N), fosfor (P), kalij (K), magnezij (MgO), kalcij (Ca) i sumpor (S), a u mikrohranjiva, željezo (Fe), bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), molibden (Mo) i kobalt (Co).
Pročitaj više...
Izdranje 1.11.2010.
Izdranje 1.11.2010.Biljke i plodovi biljaka i drveća (prije svega voćaka) macerirani u rakiji osim što “standardnim” rakijama daju novi izgled, boju i okus, imaju i određena ljekovita svojstva. Stoga je nemoguće pripremiti takve rakije, popularno zvane travarice, a da se ne spomenu i njihova ljekovita svojstva. U ovom prilogu izdvojili smo naše najuobičajenije rakije u koje se stavljaju trave, njihovi plodovi i plodovi voćaka.
Pročitaj više...
Izdanje 15.10.2010.
Izdanje 15.10.2010.Sadnja ukrasnog bilja i uređivanje okućnice koristan je i zanimljiv hobi, u kojemu možete izraziti vlastitu maštu i ujedno uljepšati vrt. Postoje tisuće vrsta ukrasnih biljaka i nebrojeno mnogo raznih sorti koje svojim oblicima i bojama mogu oplemeniti svaki vrt. Lijepo uređen vrt omogućit će vam ugodan boravak na otvorenom, a za vrt u kojem ćete uživati ne trebate mnogo novca, već maštovite ideje i puno dobre volje i truda kako biste sami stvorili svoj zeleni raj.
Pročitaj više...
Izdanje 1.10.2010.
Izdanje 1.10.2010.Za rakije prvorazredne kakvoće potrebno je uzimati samo zrelo, neoštećeno i dobro čuvano voće. Od voća koje nije priklad no za dulje čuvanje i uskladištenje, koje je prezrelo, oštećeno i manje kvalitetno, kao i od potpuno dozrelog voća može se dobiti još uvijek dobra rakija.
Pročitaj više...
Izdanje 15.9.2010.
Izdanje 15.9.2010.Ovim prilogom želimo, prvenstveno vinarima – amaterima na jednostavan, ali stručan način prikazati suvremene načine prerade bijelog i crnog grožđa, od berbe do prvog pretoka. To ne znači da i vinogradari i podrumari koji žive od vina neće moći pročitati nešto o novim saznanjima jer knjiga sadrži neka sasvim nova poglavlja.
Pročitaj više...
Izdanje 1.9.2010.
Izdanje 1.9.2010.Povrće se kao i voće ukuhava za zimu u patentnim staklenkama, pa je i postupak pripravljanja sličan. Kako nema vlastite kiseline koja bi ga čuvala od kvarenja, a i više je za raženo mikroorganizmima od voća, ukuhano povrće lakše se kvari od voća.
Pročitaj više...
Izdanje 15.8.2010.
Izdanje 15.8.2010.Postupak spremanja namirnica da bi se dulje sačuvale od kvarenja nazivamo konzerviranjem. Svježe namirnice podložne su kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnažaju pod utjecajem zraka, topline i vlage, na taj način izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju (vrenje). Namirnice tako postaju neuporabljive, čak štetne.
Pročitaj više...
Izdanje 15.7.2010.
Izdanje 15.7.2010.Gotovo svaku vrstu voća i povrća možemo sušenjem konzervirati na obazriv način. Svježe namirnice biljnog porijekla sadržavaju relativno mnogo vode - od 80 do 90% - koja zajedno s prirodnim hranjivim tvarima predstavlja povoljnu podlogu za razvoj mikroorganizama kao što su gljivice plijesni i razne bakterije. U takvim uvjetima i pri normalnoj temperaturi one će se razmnožavati, u plodovima će nastati proces truljenja i fermentacije uslijed kojih plodovi postaju neukusni i neuporabljivi
Pročitaj više...
Izdanje 1.7.2010.
Izdanje 1.7.2010.Ulazimo u toplo doba godine kada veći broj ljudi odlazi na izlete, a mnogi obavljaju i različite poljoprivredne radove. Takav povratak prirodi, bilo da je riječ o radu na zemlji ili odmoru – običnoj šetnji, kampiranju u planinama i ribolovu na moru, može kriti neugodna iznenađenja. Ona su najčešće povezana s kukcima i zmijama od kojih neki imaju sustave za proizvodnju otrova (primjerice, žlijezde kod zmija) koji mogu unijeti u tijelo žrtve. Najčešće životinje otrovnice u našim krajevima su pojedini kukci – pčele, bumbari, ose, stršljeni, mravi, škorpioni, pauk crna udovica, zmije (poskok i riđovka) i neke ribe (pauk, škrpina i dr.).
Pročitaj više...
Izdanje 15.6.2010.
Izdanje 15.6.2010.Dolaskom ljeta dozrijevaju raznobojne bobice u prirodi, ali i po vrtovima, okućnicama i plantažama. Bile samonikle ili uzgajane, jagode, maline, kupine, borovnice, brusnice, ribizi i ogrozdi ukusno su i osvježavajuće voće bogato vitaminima, mineralima, enzimima i antioksidansima koji su neophodni za očuvanje zdravlja i vitalnosti organizma. Kako imaju malu energetsku vrijednost, idealna su namirnica za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i za sve one koji žele uštedjeti na kalorijama, a pri tome organizmu osigurati vrijedne nutrijente
Pročitaj više...
Izdanje 1.6.2010.
Izdanje 1.6.2010.Različita geografska područja odlikuju se prirodnim posebnostima koje utječu i na izbor cvjetnih vrsta za sadnju u vrtove. Ne uspijevaju sve ukrasne vrste jednako u svakom geografskom području. Dok su u južnim krajevima poželjne biljke otporne na duga razdoblja vrućine i suše, te olujna juga i oštre bure zimi, na kontinentu su poželjne vrste otporne na duga zimska razdoblja temperatura ispod ništice.
Pročitaj više...
Izdanje 15.5.2010.
Izdanje 15.5.2010.Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom mesu.
Pročitaj više...
Izdanje 1.5.2010.
Izdanje 1.5.2010.Rajčica se najviše koristi svježa za salatu, sama ili s drugim povrćem. Sastojak je kuhanih jela, juha, umaka, variva s drugim povrćem, prerađuje se u koncentrat, sokove, pelate (sterilizirani oljušteni plodovi). Sitniji se plodovi mogu zamrzavati, a nedozreli zeleni plodovi marinirati u miješanim salatama.
Pročitaj više...
Izdanje 15.4.2010.
Izdanje 15.4.2010.Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.)) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Batat spada u porodicu slakova, (Covolvulaceae), višegodišnja je zeljasta biljka, koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja.
Pročitaj više...
Izdanje 1.4.2010.
Izdanje 1.4.2010.Poput jezgričavih i koštičavih voćaka i na jagodastim voćkama trebali smo u fazi zimskog mirovanja provesti zimsko prskanje u cilju smanjenja zaraza s bolestima i štetnicima tijekom vegetacije.
Pročitaj više...
Izdanje 15.03.2010.
Izdanje 15.03.2010.Sortiment, odnosno izbor sorti bresaka i nektarina za obalno područje Hrvatske razlikuje se od sortimenta za kontinentalno područje, jer sorte različito reagiraju na klimatske prilike, a posebice na sumu inaktivnih temperatura i vrijeme dozrijevanja plodova. Sorte bresaka vode podrijetlo od vrste Persica vulgaris, a sorte nektarina od vrste Persica levis. I jedne i druge potječu iz Mandžurije, od kuda su prenesene i oplemenjene, pa se danas uzgajaju na svim kontinentima.
Pročitaj više...
Izdanje 1.03.2010.
Izdanje 1.03.2010.Zimsko prskanje se provodi na višegodišnjim kulturama kao što su voćke, vinova loza, maslina, ukrasno grmoliko bilje i dr., zbog brojnih bolesti i štetnika koji prezimljuju na kori ili pod korom ovih kultura. Provodi se u fazi mirovanja pupova, odnosno
u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Tu postoje i izvjesna odstupanja ovisno o kulturi i bolesti koja se suzbija.
Pročitaj više...
Izdanje 15.02.2010
Izdanje 15.02.2010Peradarstvo je jedna od najrentabilnijih grana stočarske proizvodnje,pri čemu je farmski uzgoj purana, uz tov brojlera i proizvodnju kokošjih jaja, najzastupljeniji u cjelokupnoj peradarskoj proizvodnji. Proizvodnja puretine sastoji se od nekoliko
tehnoloških faza, a one uključuju odabir pasmine (linije) za tov, proizvodnju jaja za inkubaciju, odgovarajući smještaj i hranidbu, te klaoničku obradu i plasman gotovog proizvoda na tržište. S obzirom na porast potrošnje puretine, intenziviranjem proizvodnje omogućena je njegova proizvodnja tijekom cijele godine.
Pročitaj više...
Izdanje 1.02.2010.
Izdanje 1.02.2010.1. OPĆE ODREDBE
Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike, korisnici prava, oblici djelovanja poljoprivrednoga gospodarstva, održivi razvoj poljoprivrede, institucijska potpora, administrativno praćenje i izvješćivanje u poljoprivredi te upravni i inspekcijski nadzor.
Pročitaj više...
Izdanje 15.1.2010.
Izdanje 15.1.2010.Kao glavne sorte veće gospodarske vrijednosti predložene su Turandot, Norma, Karmen (Carmen), Dr. Žil Gijo (Dr. Jules Guyot) i Viljamovka. Prateće gospodarski vrijedne sorte su Lipanjska ljepotica (Bella di giugno), Rana iz Fiorana (Precoce di Fiorano), Etruska (Etrusca), Rana Morettinijeva (Butira precoce Morettini), Toska (Tosca), Trevuška (Precoce de Trevaux) i Klapov ljubimac (Clap’s Favorite). Atraktivne sorte za kućne vrtove i amatere su Starkrimson i Crvena Viljamovka (Max Red Bartlett).
Pročitaj više...
Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.11.2017. Izdanje 15.04.2017 Izdanje 01.04.2017 Izdanje 15.03.2017. Izdanje 01.03.2017 Izdanje 15.02.2017. Izdanje 01.02.2017. Izdanje 15.01.2017. Izdanje 20.12.2016. Izdanje 01.12.2016. Izdanje 15.11.2016. Izdanje 01.11.2016. Izdanje 15.10.2016. Izdanje 01.10.2016. Izdanje 15.09.2016. Izdanje 01.09.2016. Izdanje 15.08.2016. Izdanje 20.07.2016. Izdanje 01.07.2016 Izdanje 15.06.2016. Izdanje 01.06.2016. Izdanje 15.05.2016.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.