Optimalni stadij za siliranje


Tehnološka zrelost za proizvodnju silaže cijele biljke nastupa nešto ranije nego što se potpuno izgradi prinos zrna i postigne najveća masa suhe tvari biljaka. Razlog tome je potrebna vlažnost silažne mase od prosječno 65-70% da bi se proces siliranja mogao normalno odvijati i dobiti kvalitetna silaža uz malo gubitaka. U slučaju skidanja usjeva kukuruza prije optimalnog stadija ostvaruju se niži prinosi, a ta previše vlažna silažna masa sa >70% vode može sporo fermentirati i cijediti se iz silosa. Cijeđenjem dolazi do osjetnog gubitka hranjiva, naročito topivog dušika i ugljikohidrata, a može doći i do oštećenja silosa. Nasuprot tome, presuha silaža (< 55 % vode) imat će paketiće zraka u silažnoj masi koji sprečavaju anaerobnu fermentaciju i omogućavaju razvoj gljivica i plijesni, što može dovesti do velikih gubitaka.


Vlažnost silirane mase usko je povezana s vlažnosti zrna tako da vlažnosti silažne mase od oko 65-70% odgovara vlažnost nedozrelog zrna od oko 35-40%. Prema tome, skidanje cijelih biljaka za proizvodnju silaže obavlja se kad zrno ima navedenu vlažnost, a to se najčešće određuje prema položaju mliječne crte na zrnu. Mliječna crta je granica između tvrdog dijela na vrhu i ostalog mekanog donjeg dijela zrna na klipu. Pojavljuje se oko četrdesetak dana nakon oplodnje na leđnoj strani zrna i postupno se spušta prema donjem dijelu zrna. Kada je mliječna crta na sredini ili ispod donje polovice zrna odnosno kada tvrdi dio zrna zauzima 1/2 do 2/3 zrna, sadržaj vode u biljci odnosno usjevu kukuruza kreće se oko 65%, dok je vlažnost zrna oko 35-40%. U tom trenutku nastupa optimalno vrijeme za siliranje kukuruza. Taj sadržaj vode može malo varirati ovisno o hibridu, proizvodnom području i vegetacijskoj sezoni.


Visina reza


Visina reza pri ubiranju (skidanju) cijele biljke kukuruza uglavnom iznosi oko 20-25 cm. Za mlađe kategorije goveda u tovu moguće je povećati visinu reza na oko 50 cm pa i više. Time se dobiva kvalitetnija silaža s povećanim udjelom klipa odnosno zrna u silažnoj masi, ali uz niže prinose po jedinici površine. Prinos suhe tvari silaže smanjuje se za oko 15% kada se visina reza podiže sa 15 cm na 45 cm. Pri samom ubiranju u polju treba pripaziti da se zrna obavezno drobe jer inače kasnije pri hranjenju goveda mogu nastati značajni gubici.


Primjena inokulanata


Siliranje je postupak konzerviranja kukuruzom mliječnom kiselinom koja nastaje kao proizvod prirodne fermentacije ili direktnim zakiseljavanjem organskim kiselinama. Potonja mjera se više ne koristi u praksi zbog brojnih problema u samom postupku siliranja, a i kasnije pri korištenju silaže. Umjesto toga, sve se češće koriste biološki dodaci – inokulanti koji sadrže bakterije mliječne kiseline i druge dodatke. Danas se inokulanti sve češće dodaju i pri siliranju kukuruza i pored činjenice da ova biljna vrsta sadrži dovoljne količine šećera. Na tržištu se mogu kupiti inokulanti koji sadrže posebno izabrane sojeve bakterija mliječno kiselog vrenja čime se smanjuju gubici u procesu spremanja i korištenja silaže, a poboljšava i krmna vrijednost. Dodatna vrijednost inokulanata je i skraćenje trajanja fermentacije čime se omogućava i raniji početak korištenja silaže.


Bakterije mliječne kiseline su u prirodi prisutne na biljkama pa zajedno s njima dospijevaju u silažnu masu gdje fermentiraju šećere do mliječne kiseline i time ostvaruju prirodan proces konzerviranja. Međutim, većina tih bakterija su heterofermentativne, što znači da za sintezu mliječne kiseline koriste svega oko 50% šećera prisutnih u biljnoj masi. To je jedan od glavnih razloga što se pri siliranju koriste inokulanti s odabranim sojevima tzv. homofermentativnih bakterija koje više od 90% šećera koriste za sintezu mliječne kiseline.

Međutim, nove generacije inokulanata mogu sadržavati i određene heterofermentativne bakterije koje stvaraju octenu, maslačnu i propionsku kiselinu. Za razliku od mliječne kiseline koja ima jaka baktericidna, a slaba fungicidna svojstva, octena kiselina je značajna za kontrolu aktivnosti gljivica (plijesni i kvasaca) u eventualnoj naknadnoj fermentaciji. Na taj način se povećava stabilnost silaže nakon otvaranja silosa, što je čest problem koji zadaje glavobolju našim poljoprivrednicima.


Inokulanti se na tržištu nalaze u suhom stanju ili kao otopine. Suhi preparati se prije uporabe otope u manjoj količini vode i zatim prskanjem što ravnomjernije raspoređuju po silažnoj masi u silo-objektu. U novije vrijeme koriste se i specijalne prskalice – dozatori ugrađene direktno na silo-kombajn čime se usitnjena zelena masa tretira već u samoj berbi.

Prethodni članakNovi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
Sljedeći članakDomaće voćne rakije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.