Rezidba masline u punoj rodnosti teoretski se može obaviti u razdoblju od berbe pa do vidljivih znakova početka vegetacije, odnosno do travnja. Međutim, budući da masline razvrstavaju (diferencijaciju) pupove na cvjetne (koji daju rod) i drvne (koji daju novi izboj) u većem dijelu našeg klimatskog područja tijekom veljače. Preporučljivo je maslinu rezati nakon tog razdoblja,u ožujku pa i u travnju.

Međutim, oni maslinari koji su imali mehaničkih šteta (lomljenje grane ili grana) uslijed težine ledenica koje su na njima nastale poslije ledene kiše u siječnju morali su pristupiti uređenju rana. Rana se najprije obnavlja voćarskim škarama, ako se radi o tanjoj grani ili pilom, ako je grana deblja. Pritom treba voditi računa da rez treba biti napravljen bez štrljka. Također, da ima izgled kružnice koja je okomita na položaj grane. Zatim se rana zagladi nožem radi lakšeg zarastanja i premazuje voćarskim voskom. O značaju rezidbe na rod rečeno je puno, međutim, najupečatljivija je rečenica koju je još u prvom stoljeću izrekao Junius Modestus Columella, veliki poznavatelj agrikulture, a glasi:

„Ako obrađuješ tlo ispod masline moliš je da rodi. Ako je uz to gnojiš zaklinješ je da rodi, ali ako je režeš tada je prisiljavaš da rodi“.

Osnovna pravila rezidbe masline

Ako pogledamo naše maslinike u studenom i prosincu, neposredno nakon berbe, uočit ćemo nestrpljivost naših maslinara da čim prije obave rezidbu. Upravo ta ranija rezidba masline (gubitak dijela lišća koje stvara hranu i gubitak grančica) može biti presudan za razvrstavanje pupova. Naravno, u korist drvnih, tako da zapravo uzgajamo maslinu radi drva, a ne radi ploda. Postoje još neka pravila koja je potrebno usvojiti ukoliko želimo imati rodan i zdrav maslinik.

Rezidba masline se ne smije obavljati kada je stablo mokro. Neposredno poslije kiše ili ako je velika rosa. Tada voda prenosi razne uzročnike bolesti, napose rak masline (Pseudomonas syringae), koji lako preko rana ulaze u tkivo stabla. Bez obzira na to obavlja li se rezidba škarama ili pilom, rez mora biti pravilno napravljen. Kao što je i navedeno kod sanacije mehaničkih ozljeda.

Ukoliko maslinar poštuje navedena pravila rezidbe, nastale rane će zacijeliti,a u suprotnom moguće je sušenje i propadanje grančica i grana.
U rezidbi masline postoje i određene pravilnosti kojih se treba pridržavati. Proizlaze iz specifičnosti rasta i razvoja masline,kao što je bazitoničnost masline koja znači zapravo da se izboji iz osnove grane ili debla uvijek brže i jače razvijaju od izboja koji su udaljeniji od osnove.

Potrebno je poštivati redoslijed u odnosu na stablo: rezidba masline počinje od vrha stabla (grane) prema dnu, nikako obrnuto, jer
je tako manja vjerojatnost da se pogriješi. Grana odrezana na donjem dijelu stabla ili na osnovnoj grani neće više potjerati. Zato uklanjanje grančica pri dnu glavnih grana valja provoditi smišljeno i oprezno. Njihovim odstranjivanjem taj dio krošnje ostaje prazan, tj. ne obnavlja se. Tom se rezidbom stablo ili grana tjera u visinu.

Prethodni članakUzgoj trešanja u hidroponima
Sljedeći članakProljetna gnojidba vinograda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.