Prema načinu gradnje, razlikujemo nadzemni, polupodzemni i podzemni podrum. Ako podrum nije podzemni, većina svih otvora, vrata i prozori trebali bi biti na sjevernoj strani, s time da ih se izolira od utjecaja topline. U podzemne podrume valja ugraditi ventilaciju, kojom se prema potrebi uvodi čisti zrak, a izbacuje loš –ustajali.
Svi spomenuti prostori, koji jednom riječju čine PODRUM, moraju tijekom godine imati određenu temperaturu i vlažnost zraka, i to posebno u dijelu gdje vino u bačvama i cisternama dozrijeva i u bocama gdje se odvijaju procesi “dozrijevanja” vina.
S obzirom na temperaturu, najbolji je podzemni podrum, jer je u njemu tijekom godine temperatura stalna, oko 11,5 0C, za razliku od polupodzemnih i nadzemnih podruma. U podrumima gdje izolacija nije provedena kako valja, u zimskim mjesecima niske temperature sprječavaju razvoj vina, a u ljetnim pak visoke temperature pogoduju razvoju patogene mikroflore (bakterije koje izazivaju bolesti vina). Tada se vino mora dodatno sulfitirati.
Osim temperature u podrumu je važna relativna vlažnost zraka. O njoj ovisi hlapljenje vina, pojava gljivica i plijesni, a i korozija svih kovinskih predmeta u podrumu.Relativna vlažnost ne smije prelaziti 80%, a najpovoljnija je od 65 do 70% pri temperaturi od 12 do 15 0C. Relativna vlažnost mjeri se higrometrom.

Prethodni članakZašto je mali interes poljoprivrednika za IPARD program?
Sljedeći članakPaprika za ajvar
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.