Cimetni ili kineski jam (Dioscorea batatas Decne) ili (Dioscorea opossitifolia L.), je trajnica, čije se vriježe mogu popeti i do 3 m visine. Jam spada u porodicu Dioscoreaceae, a biljke iz roda Dioscorea imaju veliku ekonomsku vrijednost – značajne su za prehranu. Kod jama se konzumira jestivi gomolj koji može težiti do 2 kg, a može doseći i do 2 m u dužinu.

Ljekovita svojstva – jam

Jam je od davnina korišten kao lijek, zahvaljujući velikom sadržaju fitonutrijenata, esencijalnih aminokiselina, vitamina i minerala. Vrlo je značajan u preventivnoj zaštiti od krvožilnih bolesti. Velik je izvor vitamina B6, koji je direktno odgovoran za jačanje krvnih stijenki (osobito značajno kod ljudi koji su imali infarkt). Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24% dnevne potrebe za vitaminom B6. Iznimno je značajan za regulaciju krvnog tlaka, jer svojim korisnim djelovanjem omogućava lakši protok krvi kroz bubreg, čime snižava tlak.

U kineskoj se medicini vrlo uspješno koristi kod liječenja upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritis i sl.). Jam djeluje na smanjenje problema kod gastritisa i drugih želučanih tegoba. Stimulira endokrine žlijezde i pojačava imunitet. Sadrži fitohormon diosgenin, koji u se u organizam ugrađuje kao progesteron.

Ugljikohidrati i dijetalna vlakna iz jama održavaju osjećaj sitosti, a ujedno usporavaju razlaganje šećera u krvi, što je od velike koristi u prehrani dijabetičara.

Antikancerogena svojstva: diosgenin – ima antioksidativna svojstva, i djeluje preventivno te antikancerogeno. Djeluje pozitivno na funkcije slezene, pluća i bubrega, a osobito povoljno djeluje na kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa). Antioksidansi iz jama kontroliraju i sprječavaju slobodne radikale da napadaju mozak.

Uzgoj

Jam se može uzgajati na dva načina: „zračnim gomoljčićima“ ili sadnjom dijelova gomolja. Koji način izabrati ovisi o veličini uzgoja i uzgojnom prostoru. „Zračni gomoljčići“ koji se mogu uvjetno smatrati sjemenom, siju se u grijani zaštićeni prostor u ožujku.

Nakon 40-ak dana biljke se sade na otvoreno. S obzirom na to da je jam biljka koja razvija gomolj jako duboko u zemlji, otežana je berba i zbog lomova gomolja smanjeni su prinosi. Da bi se olakšala berba i omogućili veći prinosi, koriste se nove tehnologije berbe jama.

Jam je moguće saditi u velike posude, lonce, žardinjere, u „žljebove“ ili u „bazene“, odnosno drvene sanduke (kutije). Jam je penjačica i jako je važno da se kraj biljke postavi armatura, odnosno visoki kolci na koju će se jam penjati. Berba jama može početi već u rujnu, ali se može produljiti na listopad ili studeni. Prinosi se kreću od 4 do 6 kg/m2 ovisno načinu uzgoja.

Dnevna upotreba

Cimetni jam je najbolje koristiti tako da se dnevno konzumira 10 do 20 g (3-4 cm gomolja odrezati, oguliti i skuhati). Ostatak gomolja držati na sobnoj temperaturi i koristiti po potrebi. Tako đer, može se osušiti i samljeti u prah. Korištenje suhog praha gomolja jama dosta je jednostavnije jer se uzima dva puta dnevno po jednu žličicu uz obrok, a i mnogo učinkovitije jer se radi o koncentratu gomolja.

Prethodni članakKrumpirova juha sa slaninom
Sljedeći članakNitratna direktiva u zaštiti zdravlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.