Fitoplazma flavescence dorée je štetni organizam razvrstan na II.A.II popis karantenskih štetnika, kako za EU, tako i za Hrvatsku. Sama činjenica što se neki štetni organizam nalazi na popisu karantenskih štetnika svrstava ga u red opasnih štetnika. On može prouzročiti neprocjenjive štete na poljoprivrednim kulturama.

Za epidemijsko širenje FD-fitoplazme u vinogradu odgovoran je za sada jedini poznati prirodni vektor američki cvrčak Scaphoideus titanus. On je prenosi svojim hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Osim vektorom, FD-fitoplazma rasprostranjuje se i zaraženim sadnim i reprodukcijskim materijalom. Američki cvrčak je ampelofagna vrsta. To znači da čitav svoj život provede na vinovoj lozi te prenosi FD-fitoplazmu hranjenjem sa zaraženih na zdrave trsove.

Fitosanitarne mjere za iskorjenjivanje fitoplazme flavescence dorée (FD)

Svaki karantenski štetni organizam zahtijeva obvezne i posebne fitosanitarne mjere. One se moraju provoditi s ciljem sprječavanja unošenja i širenja karantenskog organizma. Zemlje koje su se već suočile s pojavom FD-fitoplazma, npr. Italija, Francuska, Slovenija, Austrija i druge, pristupile su rješavanju ovog problema u vidu zakonske regulative koja nalaže:

• uspostavu i proglašenje zaraženog područja, tj. područja u kojem je molekularnim metodama (PCR, RFLP) ili drugim relevantnim metodama potvrđena zaraženost vinove loze fitoplazmom flavescence dorée (FD)
• eradikacija (krčenje i spaljivanje) zaraženih trsova s korijenom koji pokazuju tipične simptome fitoplazmi u žarištu. 1 km u krug od mjesta prve pojave bolesti
• krčenje čitavog vinograda ako ima više od 20% zaraženih trsova, tj. trsova koji pokazuju tipične simptome zaraženosti fitoplazmom
• sustavno praćenje vektora i pojave novooboljelih trsova u zaraženom području kako bi se pravodobno poduzele fitosanitarne mjere kojima sprječavamo daljnje širenje ove opasne bolesti
• obvezno suzbijanje vektora – američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na zaraženom području.

U proizvodnim vinogradima za proizvodnju grožđa preporučuju se dva tretiranja. Prvo tretiranje nakon cvatnje do sredine lipnja (ličinke L3 stadija). Drugo tretiranje početkom srpnja (ličinke i odrasli oblici – poklapa se sa suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika učinkoviti su insekticidi na osnovi klorpirifosmetila (Reldan 40 EC, Lino 40 EC). tiametoksama (Actara 25WG). Zatim insekticidi iz skupine piretroida npr. deltametrina (Decis, Rotor i dr.) lambda cihalotrina (Karate). Alfacipermetrin (Fastac 10 SC, Direct 10 SC).

U Hrvatskoj niti jedan navedeni insekticid nema dozvolu za suzbijanje američkog cvrčka. Navedeni insekticidi imaju dozvolu za suzbijanje drugih štetnika na vinovoj lozi (npr. grožđanih moljaca, zelenog lozinog cvrčka i dr.). Prilikom suzbijanja štetnih kukaca za koje insekticidi imaju dozvolu smanjit će se i populacija američkog cvrčka. Insekticidi iz skupine piretroida nisu primjereni i dopušteni u integriranoj zaštiti. Zato svi vinogradari koji su uključeni u integriranu proizvodnju grožđa ne smiju koristiti piretroide. Uz ove obvezne fitosanitarne mjere u zaraženom području, potrebno je redovito provoditi i preventivne mjere u nezaraženom području uzgoja vinove loze. One uključuju sustavno praćenje pojave fitoplazmi vinove loze uz redovito praćenje vektora (utvrđivanje nazočnosti, dinamike populacije i brojnosti).

Treba obavezno suzbijati vektore u rasadnicima vinove loze (matičnjacima plemaka, podloga i prporištima loznih cijepova) u kojima je utvrđena njegova prisutnost. Kao mjeru prevencije trebalo bi se provoditi i krčenje zapuštenih vinograda i divlje loze koji su prirodni rezervoar FD-fitoplazme i vektora. Kao i edukacija vinogradara i rasadničara o simptomatologiji, epidemiologiji i mogućnostima sprječavanja pojave ove opasne bolesti vinove loze.

Prethodni članakPrognoza i suzbijanje plamenjače vinove loze
Sljedeći članakHidroponske tehnike uzgoja povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.