Posljednji podaci o broju ugovorenih projekata, koje je nedavno objavila Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, pokazuju kako se broj prijava na natječaje za dodjelu sredstava iz IPARD programa sa svakim novim natječajem povećava, a što je najvažnije i postotak odobrenih prijava također raste.
Budući da će se IPARD program provoditi sve do kraja 2013. godine, svi oni koji imaju namjeru unaprijediti svoje poslovanje ili započeti novu djelatnost koja je iz IPARD-a prihvatljiva, imaju dovoljno vremena za odluku o vrsti ulaganja i za samu prijavu.

„Prijavni dosje“
Sredstva IPARD programa dodjeljuju se putem javnog natječaja koji raspisuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a koji se objavljuje u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr). Natječajem se propisuju svi detalji vezani uz njegovo provođenje te prijavni obrasci koji se objavljuju u Pravilniku o provedbi svake pojedine mjere, a dostupni su i na internetskim stranicama MPRRR i AP.
Prijavni obrasci zajedno sa svom potrebnom dokumentacijom čine tzv. „prijavni dosje“ koji se šalje u dva primjerka (izvornik i jedna preslika) preporučenom pošiljkom s povratnicom, na adresu navedenu u natječaju. Otisak poštanskog pečata ili pošiljci dodijeljena poštanska naljepnica mora sadržavati točan datum i vrijeme (sat, minuta i sekunda) slanja.

Prikupljanje cjenovnih ponuda

Prijavi na natječaj prethodi prikupljanje dokumentacije koja ovisi o mjeri na koju se prijava odnosi. Ipak, ono što je zajedničko za mjere 101, 103 i 302 jest dokumentacija koja se odnosi na cjenovne ponude. Naime, prije podnošenja prijave, podnositelj je dužan prikupiti, najmanje tri sadržajno usporedive ponude za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vrijednost prelazi 10.000 EUR, odnosno jednu ponudu za svaku pojedinačnu nabavu roba, usluga i radova čija vrijednost ne
prelazi 10.000 EUR. Prikupljanje cjenovnih ponuda odnosi se na izdatke sadržane u Listi dopuštenih
troškova koja je sastavni dio Pravilnika o provedbi mjere, a ti izdaci moraju potjecati iz prihvatljivih zemalja definiranih Pravilnikom, dok, primjerice, nije dopuštena nabavka roba ili usluga iz Kine, SAD-a i sl. To se dokazuje izjavom/ deklaracijom/potvrdom o podrijetlu koju izdaje ponuditelj roba, radova i usluga.
Ukoliko je obrazloženje prihvatljivo, Agencija za plaćanja će prihvatiti i tu višu cijenu. Navodimo jedan primjer. Proizvođač opreme koju korisnik namjerava kupiti, a čija je cijena 100, istu može isporučiti u roku od 8 mjeseci. Drugi proizvođač te iste opreme, koja je nešto skuplja (recimo 110), može ju isporučiti u roku od 60 dana. Budući da bi čekanje na isporuku jeftinije opreme ugrozilo proizvodni proces, ranija isporuka jedan je od dobrih razloga za prihvaćanje skuplje ponude. Ipak, odabrane ponude moraju biti u skladu s tržišnim cijenama, što Agencija za plaćanja strogo nadzire. Isto tako, prijavitelj na natječaj ne smije pribavljati ponude od ponuditelja roba, radova i usluga s kojima je povezan vlasničkim odnosima, a također ni subjekti koji dostavljaju ponude u istom ulaganju ne smiju biti međusobno povezani vlasničkim odnosima.

Ostala dokumentacija
Kako smo ranije i rekli, dokumentacija potrebna za prijavu na natječaj, ovisi od mjere do mjere. Dokumentacija je razvrstana u nekoliko kategorija, a odnosi se na: Identifikacijske dokumente,
Cjenovne ponude, Investicijsku studiju/Poslovni plan, Dokumente potrebne za financijsku analizu podnositelja, Dokumente o stupnju stručne osposobljenosti (za mjeru 101), te ostale dokumente/
potvrde/mišljenja/rješenja i dozvole izdane od strane nadležnih institucija. Uz ove, posebnu skupinu dokumenata čine i oni vezani uz svaki pojedini sektor mjere 302 (ruralni turizam, usluge, tradicijski obrti i dr.). Nakon prikupljanja sve potrebne dokumentacije i popunjavanja obrazaca, slijedi slanje prijave na način opisan ranije. Agencija za plaćanja po redoslijedu zaprimanja, provjerava jesu li prijave pristigle pravovremeno, jesu li kompletne te jesu li prijavljena ulaganja prihvatljiva sukladno IPARD programu. Potom slijedi formiranje rang-liste podnositelja, sukladno kriterijima rangiranja,
no rangiranje će punu funkciju doživjeti u trenutku kada raspoloživih sredstava bude manje, no što je po zaprimljenim prijavama tražena potpora. Agencija za plaćanja će od podnositelja koji prilikom slanja prijave nije poslao svu traženu dokumentaciju (izuzev one koja se ne može dopunjavati,
odnosno čije je slanje nužno kod same prijave) zatražiti njezinu dopunu, i to u roku od 7 kalendarskih dana.

Prethodni članakPileći bataci s medom i šljivama
Sljedeći članakUpis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.