Dodir prirode Home Webshop Časopis Pitanja i odgovori Vijesti Arhiva

Jesensko spremanje cvijeća i ukrasnih vrsta

Stranice u tiskanom izdanju: 37 - 44
Dvogodišnje cvijeće, trajnice i drvenaste ukrasne vrste koje se uzgajaju u posudama vrlo su osjetljive na niske temperature i hladne vjetrove koji za kratko vrijeme mogu uništiti njihove nadzemne dijelove. Listovi i cvjetovi posmeđe i otpadnu, a potom i izboji počnu odumirati. Korijenje koje je zaštićeno samo tankim slojem supstrata i stijenkama posude puno je osjetljivije na nagle promjene temperature od korijenja biljaka posađenih u vrtu.

Biljke u uzgojnim posudama

Posebno su osjetljive poluotporne vrste poput novozelandskog “lana” (Phormium tenax) i one rane cvatnje kao što je kamelija čiji pupovi i cvjetovi lako stradavaju. Osjetljive su i četinjače koje pod utjecajem hladnih zimskih vjetrova lako dehidriraju, a nisu u mogućnosti nadoknaditi izgubljenu vodu putem korijenja, jer je supstrat smrznut.

Zaštita posuda

Ne traže samo biljke zaštitu tijekom hladnih zimskih mjeseci, nego i posude u kojima su posađene. Omiljene posude od terakote posebno su osjetljive na mraz. Iako slove kao otporne na mraz, problemi nastaju kad se, za oštrih zima supstrat u njima smrzne. Smrznuti supstrat povećava svoj volumen, širi se, a posuda puca. Sigurnije su terakotne posude s oznakom otpornosti na mraz. Mogu se kupiti u vrtlarskim centrima, a cijena im je nešto viša. Postavljanjem posude s biljkom na preokrenuti podložak ili komad drveta postići će se bolje ocjeđivanje i spriječiti posljedice smrzavanja veće količine vode u supstratu.

Zatvoreni prostori

Manje otporne biljke, kao što su fuksije i pelargonije, unose se s prvim zahlađenjem u prostore bez mraza (podrum, stubište, garaža) gdje ostaju tijekom zime. Očekuje li se veći pad temperature ili olujno nevrijeme, treba i one otpornije vrste unijeti u zatvoreno.

Zaštičena mjesta u vrtu

Neke biljke treba samo premjestiti na zaštićeno mjesto u vrtu. Četinjače će biti zahvalne ako ih se
smjesti daleko od mrzlog i suhog vjetra, a ranocvatuće vrste sačuvat će svoje cvjetne pupove ako su izvan dohvata ranojutarnjih sunčanih zraka. Naime, naglo odmrzavanje zamrznutih pupova može biti kobno.

Omatanje izolacijskim materijalom ili mrežom

Korijenje i uzgojne posude mogu se vrlo jednostavno zaštititi izolacijskim materijalom poput novinskog papira, slame, mjehuraste plastike, jute, prostirki od kokosa i sl. materijala koji se omotaju oko uzgojne posude i zapune slamom, suhim lišćem, usitnjenom korom i dr. Manje se posude mogu staviti u veće, a prostor između stijenki ispuniti rastresitim materijalom poput slame
ili komadića stiropora.

Zaštita rastućeg vrha

Izduženi listovi nekih biljaka kao što je kordilina, palme, cikas, novozelandski “lan” ili juka mogu se
skupiti zajedno i svezati kako bi se zaštitio središnji rastući vrh.

Prezimljavanje mediteranskih lončanica

Mnoge ukrasne vrste iz toplih, južnih podneblja krasile su cijeloga ljeta vrtove, balkone i terase u
kontinentalnim krajevima. Lovor (Laurus), oleandar (Nerium), šipak (Punica), agrumi, datura (Brugmansia) posađeni u velike uzgojne posude imali su dovoljno prostora za nesmetani rast, a najviše veselja pružili su nam njihovi cvjetovi i plodovi. Sada je vrijeme da ih ponovno unesemo u zaštićene prostore gdje će uspješno prezimiti i skupiti snagu za ponovno bujanje i cvatnju
sljedeće godine.

Svjetlost i toplina


Dva najvažnija faktora koja im moramo osigurati jesu svjetlo i toplina. I dok zimzelene vrste poput
limuna i naranača, oleandera i lovora prezimljuju na svijetlu mjestu pri temperaturi od 10 do 16 Celzijevih stupnjeva, listopadne vrste poput nara (Punica granatum) i kužnjaka (Datura) mogu prezimiti i na tamnu mjestu. Optimalna temperatura prezimljavanja ovisi o tome koliko su hladne zime u njihovoj prirodnoj postojbini. Tako, npr. vrste koje viđamo u obalnim krajevima Hrvatske, možemo držati na hladnijem mjestu pri temperaturama 0 – 10 Celzijevih stupnjeva. Vrste koje potječu iz krajeva gdje visoke temperature omogućavaju nesmetan rast tijekom cijele godine, najbolje je držati na 10 – 16 Celzijevih stupnjeva. U uvjetima niže temperature i kratkog dana biljke se ne razvijaju pa im treba i manje vode. Zato ih zalijevajte vrlo oskudno tako da supstrat bude gotovo suh. Ako niste sigurni kada lončanice unijeti u zaštićeno, poslužite se ovim pravilom: kada se vanjska temperatura zraka približi temperaturi na kojoj će one u kući prezimiti, vrijeme je za selidbu. Što je temperatura prezimljenja viša, u proljeće ćemo ih kasnije iznijeti na otvoreno, a u jesen ranije na zaštićeno mjesto.

Agrumi

Svi volimo agrume i u zimskom vrtu zauzimaju posebno mjesto. Naranče, limuni, kumkvat, klementine, izvrsno uspijevaju, a minimalna zimska temepratura je, ovisno o vrsti 7 – 13 Celzijevih stupnjeva. Agrumi preferiraju zimsko mirovanje pri nižim temperaturama. Agrume u kontinentalnim krajevima koje uzgajamo u uzgojnim posudama moramo prije zime unijeti u zaštićene prostore. Limunima noćna temperatura ne smije pasti ispod 10 stupnjeva, narančama ispod 13 stupnjeva, a ostalim citrusima ispod 7 Celzijevih stupnjeva. Niske temperature zahtijevaju i smanjeno zalijevanje. Zalijeva se tek pošto se površinski sloj supstrata osušio, uvijek vodom sobne temperature. Vodu koja se ocijedi u podložak izlijte. Otpadanje ili žućenje listova zimi, najčešće je posljedica previše vode u zoni korijena.

Skladištenje podzemnih stabljika


Sve što trebaju za uspješno prezimljavanje jest svježe i suho mjesto, suhi treset te papirnate vrećice. Ne upotrebljavajte plastične vrećice u kojima se može zadržavati vlaga i dovesti do truljenja podzemnih stabljika. Mogu se upotrijebiti i mrežaste vreće u kojima kupujemo luk ili
krumpir jer njihovo tkanje omogućava dobru cirkulaciju zraka. Spremite podzemne stabljike u vrećice s tresetom i odložite na  hladno i suho mjesto bez mraza, najbolje u podrum do proljeća.
Optimalna temperatura skladištenja (prezimljenja) je 10 – 15 Celzijevih stupnjeva. Ako upotrebljavate papirnate vrećice, dobro je dodati i malo vlažnoga treseta kako se biljno tkivo ne bi isušilo. To se ne preporučuje u mrežastim vrećama ili drugim perforiranim kontejnerima.

Zaštita ruža

Kako bi vaše ruže i u nadolazećoj godini raskošno cvjetale morate ih prije zime zaštititi od mraza, a što je još važnije od hladnog i suhog vjetra te od opasnog zimskog sunca. Naime, često se događa da zimsko sunce zagrijava izboje pa oni tako izgube dio svoje vode. Izgubljenu vodu ruža će teško nadoknaditi iz smrznutog tla, a posljedica je sušenje cijele biljke. Isto se događa i uslijed izloženosti hladnom i suhom vjetru. Da bi se to izbjeglo, krošnju treba omotati nekim od prirodnih zaštitnih materijala poput jute ili grančica četinjača.

Mjesto cijepa posebno je osjetljivo


Posebno osjetljivo na mraz je mjesto cijepa ruža. Zato se ruže na gredicama nasipaju s 10 -15 cm debelim slojem listinca, komposta, zemlje ili dr. i sve pokrije grančicama četinjača. Osim što grančice griju, zemlja ispod njih ostaje vlažna. U područjima sa srednje jakim zimama takva zaštita nije nužna dokle god je mjesto cijepa najmanje 5 cm ispod površine tla.

Zaštita grmova začinskih biljaka

Kadulja, timijan, ružmarin i lavanda trebaju zimsku zaštitu kako bi što bezbolnije prebrodili dugo razdoblje temperaturnih minusa. Zaštita se provodi u nekoliko koraka, a prvi je da se oko grmova postavi žičana mreža (za kokošinjac). Zatim se oko i unutar grmova ubaci dovoljno suhog lišća radi toplinske izolacije. Na kraju se grm pokrije granama četinjača. Njihova je uloga da zaštite grmove od zimskog sunca. Za sunčanih ali mrzlih dana zimzeleni grmovi gube vodu iz lišća, a nije je moguće nadoknaditi iz smrznutog tla pa biljke ugibaju.

Spremanje kaktusa

Dok sobne biljke prezimljuju u stambenom prostoru, s kaktusima je situacija ipak malo drugačija. Kaktuse zimi treba spremiti u svijetlu i hladnu prostoriju. Idealno mjesto za njihov zimski boravak
je staklenik ili plastenik. Poslužit će i svijetle prostorije u stanu ili u kući. Također je pogodno mjesto podrumska prostorija, no one često nisu dovoljno osvijetljene. Ako u prostoriji nema dovoljno svjetla, preko dana treba upaliti fluorescentnu rasvjetu. Kada se vani smrači, svjetlo se gasi.

Prve bolesti ukrasnih biljaka nakon jesenskih kiša

Pepelnica - Dugo sušno ljeto ove godine i neuobičajeno topao i suh početak jeseni bio je uzrok brojnim zarazama jednom od rijetkih gljivičnih bolesti kojoj odgovara suša – pepelnici. Uzročnici su gljivice iz rodova Oidium, Sphaerotheca i Micosphaera.
Siva plijesan – botritis - Kada tople sunčane dane zamijene duge i dosadne jesenske kiše, relativna vlaga zraka u naglom je porastu i često se približi vrijednostima od 90, pa čak i 100 posto. Naše biljke koje su donedavno patile od zaraze pepelnicom napadne svagdje prisutna
gljiva uzročnik sive plijesni – botritisa Botrytis cinerea.
Ocijenite članak:

Recepti
U STAJI. Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
Pročitaj više...
Podsjetnik

Arhiva prošlih brojeva časopisa

Izdanje 15.05.2019. Izdanje 01.05.2019. Izdanje 15.04.2019. Izdanje 01.04.2019. Izdanje 15.03.2019. Izdanje 01.03.2019. Izdanje 15.02.2019. Izdanje 01.02.2019. Izdanje 15.01.2019. Izdanje 20.12.2018. Izdanje 01.12.2018. Izdanje 15.11.2018. Izdanje 01.11.2018. Izdanje 15.10.2018. Izdanje 01.10.2018. Izdanje 15.09.2018. Izdanje 01.09.2018. Izdanje 15.08.2018. Izdanje 20.07.2018. Izdanje 01.07.2018. Izdanje 15.06.2018. Izdanje 01.06.2018.
Copyright © 2011. - Gospodarski list d.d.
code: Finesa d.o.o. design:Metuzalem d.o.o.